Završila je 1. Rota Palagruzona
Povratkom svih devet sudionika u komišku luku 25. lipnja privedena je kraju prva Rota Palagruzona
Rota Palagruzona nije obična jedriličarska regata. To je regata koja se održava u spomen na davni događaj koji se zbio u lipnju 1593. godine kada su komiški ribari sa 74 falkuše krenuli u Hvar da bi se njihovi kapetani i svićori, u forskoj Loži, kako bi s providurom, točnije upravom komune, koja je obuhvaćala otoke Hvar, Brač i Vis, dogovorili dan regate od Komiže do Palagruže.
Tom prilikom određena su pravila kojih se svi sudionici moraju pridržavati. A providur je rekao da regata ima krenuti iz komiške luke na dan 12. lipnja, da zapovjednik Palagruže bude komiški ribar Bogdan, da u posadi ne smije biti nitko mlađi od 18 godina, da svi moraju biti naoružani sabljama i arkebuzama radi obrane od gusara i da ih prati čuvena hvarska ratna galija.
U spomen na te slavne dane i regatu koja se u kontinuitetu održavala od 1593. sve do pojave motora 1936. u hvarskoj su se luci 21. lipnja okupila flota od 19 tradicionalnih brodova. Sljedećega se dana po jakom vjetru i visokim valovima jedrila dionica od Hvara do Visa. Usprkos najavama i ulozi favorita, što zbog linija, što zbog poznavanja voda u kojima se jedrilo, falkuše nisu pobijedile. Na prvoj se etapi najboljim pokazao leut Murterina Željka Jerata. Dan potom jedrilo se od Visa do Komiže. Nakon odgođenog starta regata je krenula po premalo vjetra i previše mrtvoga mora pa su mnogi posegnuli za veslima ne bi li se izvukli iz zavjetrine Visa i uhvatili malo vjetra s pučine. Uvjeti su bili toliko slabi da je regatni odbor čak i skratio rutu premjestivši cilj iz komiške luke do otočića Barjaka. Na ovoj se dionici najbolje snašla mlada ekipa gajete Dumina kojoj je na argoli stajao proslavljeni oceanski jedriličar Šime Stipaničev. Ispunjen ponosom što je i njegova gajeta Dumina uspjela nadmašiti favorizirane jurilice falkuše, po pristajanju na komišku rivu je veselo promrmljao: - A smo in dali papra...! -
Na kraju se jedrila najteža etapa duga čak 42 nautičke milje od Komiže do otočića Palagruže. Od svih 19 brodova na ovaj je dio smjelo isploviti samo 9 brodova: falkuše Comesa Lisboa i Mikula iz Komiže, leuti Slobodna Dalmacija iz Splita, Bažokić i Jaruh iz Murtera, Šjor Brane iz Šibenika, te Šajeta iz Bakra, kuteri Bente Dorte iz Rijeke, i Komiža iz Komiže.
Na ovoj dionici falkuša koja je napravljena i osmišljena i napravljena samo za ovu rutu, je napokon pokazala zašto je napravljena. Po vjetru od 7 bofora kapetan Tonko Božanić Gruje falkušu Comesa Lisboa je doveo do prve i jedine, doduše i najvažnije, pobjede na etapi od Komiže do Palagruže.
Dogodile su se na ovoj dionici i dvije havarije. Stradao je kuter Komiža kome je stradalo jedro i leut Šajeta kojem je nepunih 30 metara pred ciljnom ravninom pukao jarbol. Vješta i uigrana posada je uspjela na vrijeme pobrati jedro i konope iz mora te niti deset metara od hridina Palagruže upaliti motor i spasiti brod od surih stijena o koje su se razbijali zapjenjeni vali.
Posada Šajete je, uz kuter Bente Dorte ujedno i posada koja je prevalila najveću udaljenost da bi uopće sudjelovala na regati. Kada su se vratili u matičnu luku pod kobilicom su u tih desetak dana ostavili nešto manje od 600 nautičkih milja prevaljenih što na jedra što na motor. Tek toliko da se zna, Jadran je od Venecije do Otranta dug 416 nautičkih milja.
...