Započela je najveća polarna istraživačka ekspedicija u povijesti
Ovih dana isplovio je polarni ledolomac "Polarstern" noseći znanstvenike ekspedicije MOSAiC u organizaciji i pod vodstvom njemačkoga "Alfred Wegener Instituta". Bit će to najveći plutajući laboratorij, znanstveni centar i dom za brojne znanstvenike koji će tu živjeti i raditi tijekom ove jednogodišnje ekspedicije – najveće polarne ekspedicije u povijesti
Arktik je oduvijek bio jedan od najnegostoljubljivijih dijelova jedine nam planete. Uz Antarktiku to je područje okovano vječnim ledom, šest mjeseci neprekidno obasjano zubatim suncem, i drugih šest mjeseci ovijeno u jednu dugu, neprekinutu noć. Možda je upravo zbog toga uvijek privlačilo ljude, istraživače i avanturiste koji su tragali za spoznajom ili uzbuđenjima. Neki od njih odlazili su u potragu za novim pomorskim prolazima, neki su tragali za rudama, neki su pak jednostavno željeli istraživati, otkriti nove krajeve, iscrtati karte i imenovati novootkrivena područja.
Jedna od tih, a za nas svakako najvažnijih polarnih ekspedicija na svoje je putovanje krenula 1872 godine. Bila je to čuvena Austro-Ugarska polarna ekspedicija broda Tegetthoff koju su vodili Karl Weyprecht i Julius Peyer. Za nas je značajna jer su posadu broda činili uglavnom Hrvati. Zanima li nekog koja riječ više o tome može pročitati u 182. i 183. broju Burze Nautike iz 2016. godine. Zanimljiva je to priča iz više razloga, a nama je najzanimljvija jer se podosta podudara s jednom polarnom ekspedicijom koja je upravo ovih dana krenula na svoj put – ekspedicija MOSAiC pod vodstvom njemačkoga "Alfred Wegener Instituta".
Polarne ekspedicije oduvijek su bile iznimno složene. Svatko tko je ikada podcijenio more, a još više onaj koji je podcijenio more okovano ledom, ostavio je kosti na dnu toga istoga mora. Ne čudi nas onda da se polarna ekspedicija broda "Polarstern" za ovu epopeju spremala punih osam godina.
MOSAiC
MOSAiC (Multidisciplinary drifting Observatory for the Study of Arctic Climate – Multidisciplinarni plutajući opservatorij za proučavanje arktičke klime) je arktička ekspedicija njemačkoga "Instituta Alfred Wegener" koja okuplja brojne znanstvenike raznih znanstvenih disciplina čija je namjera da tijekom godine dana koliko se očekuje da će provesti plutajući kroz led oko Sjevernoga pola pronaći i ponuditi svijetu odgovore o utjecaju klimatskih promjena na Arktik kao područje koje je najizloženije i najpogođenije ovim promjenama.
Foto:©Alfred-Wegener-Institut/RobertRicker
U ovoj multidisciplinarnoj ekspediciji sudjeluje 19 zemalja i više od 600 znanstvenika koji će se izmjenjivati tijekom ovih godinu dana. U ekspediciji sudjeluje nekoliko specijaliziranih helikoptera i zrakoplova, i čak pet ledolomaca zaduženih za opskrbu i osiguranje. Nikada dosad ovako veliki broj znanstvenika nije proveo polarnu noć na Arktiku!
Tijekom godine dana ekspedicija će pratiti rutu kojom su pred više od sto godina plovili naši moreplovci u ekspediciji broda Tegetthoff, kao i Norvežanin Fridtjof Nansen koji je krajem 19. stoljeća ploveći na legendarnom škuneru Fram prvi nedvojbeno utvrdio da Sjeverni pol zapravo nije kopno već masa plutajućega leda.
Osam godina planiranja
Svako zlo za neko dobro. Tako bi se moglo reći i za ovu situaciju, jer kako je dr. Markus Rex s "Instituta Alfred Wegener" rekao, ova velika ekspedicija sigurno se ne bi dogodila da ogromne klimatske promjene koje su pogodile Arktik nisu zazvonile zvono na uzbunu.
Ovako velika ekspedicija nije se poduzimala već dugi niz godina. Razloga za to bilo je mnogo, a najvažniji je to da nitko nije imao interesa za financiranje ovako velikoga i složenoga poduhvata. Nažalost klimatske promjene koje su najizraženije upravo na Arktiku, otvorile su oči brojnim državama koje su na vrijeme shvatile važnost podataka koji će se prikupiti na ovoj ekspediciji, te su odlučili poduprijeti istraživanje, svjesni da se klima Arktika brzo i nepovratno mijenja.
Foto:©Alfred-Wegener-Institut/Mario Hoppmann
Za meteorologiju, klimatologiju, glaciologiju, geologiju i oceanografiju ova ekspedicija ima jednaki značaj kao što ga i Veliki hadronski sudarač (LHC) u Cernu ima za eksperimentalnu fiziku. Ovo sasvim dovoljno govori o značaju ove ekspedicije. A da bi se stekao kakav-takav uvid u složenost projekta treba reći kako će se "Polarstern" kao brod koji će ujedno biti i istraživačka baza, tijekom godine dana koliko ima provesti na ledu nekoliko puta morati opskrbiti gorivom i zalihama za što će biti zaduženi veliki ledolomci, dva iz Rusije, i po jedan iz Švedske i Kine, te nekoliko aviona i helikoptera. Usprkos ogromnoj logistici istraživači će tijekom polarne noći uglavnom biti prepušteni sami sebi. Kako dr. Markus Rex kaže: "Kad padne polarna noć lakše se vratiti na Zemlju s Međunarodne svemirske stanice nego s Polarsterna do matične luke!". Zlu ne trebalo "Polarstern" zato ima i svoju potpuno opremljenu operacijsku salu!
Promjene su svuda oko nas
Iako još uvijek na važnim pozicijama sjede ljudi koji negiraju klimatske promjene, one su neporecive. Ne treba biti znanstvenik da se vide ogromne promjene u okolišu, nestanak ledenjaka, ili pak smanjenje stalnoga arktičkoga morskoga leda. No ono što mi kao laici ne znamo i ne uočavamo tako lako jesu izravni i neizravni učinci takvih događaja. Gubitak leda znači da će tijekom polarnoga dana tamna površina mora apsorbirati veću količinu sunčeve topline koju je bjelina leda sve ove godine uspješno odbijala, regulirajući tako klimu na Zemlji. Toplije more otapat će još više leda, more će se još više zagrijavati, što će pokrenuti opasnu spiralu događaja koje je danas teško i naslutiti.
Jedan od klimatoloških modela predviđa da bi se Arktik do kraja ovoga stoljeća mogao zagrijati i do 15 stupnjeva. I dok bi to možda moglo značiti da će život na krajnjemu sjeveru biti znatno ugodniji no što je sada, u ostatku umjerenoga klimatskoga pojasa to će sasvim sigurno ostaviti dramatične posljedice. Naime, umjerena klima, pogotovo ona na sjevernoj polutki ovisi o hladnom Arktiku, jer samo djelotvorno visinsko strujanje zraka stabilizira naše vrijeme. A da bi visinska struja bila stabilna Arktik mora biti hladan. Ostane li Arktik bez ledene kape sjeverna će polutka postati sve izloženija opasnostima ekstremnih vremenskih uvjeta.
Glavni cilj ove, najveće polarne ekspedicije u povijesti jest istreživanje kompleksnih, i dosad vrlo slabo istraživanih klimatskih procesa u središnjem Arktiku kako bi se omogućila izrada preciznijih klimatoloških modela i projekcija.
Planirana ruta
"Polarstern" je 20. rujna isplovio iz norveške luke Tromso u pratnji ruskoga ledolomca "Akademik Fedorov" koji će ga pratiti duž sibirske obale. Nakon toga "Polarstern" će zaploviti direktno prema sjeveru lomeći led pred sobom sve dok ne dođe do planiranih 85º sjeverne geografske širine. Tu će stati i dopustiti ledu da ga potpuno okuje. U isto vrijeme dok se led oko "Polarsterna" bude polako formirao, posada "Akademika Fedorova" će rasporediti mrežu istraživačkih mjernih stanica od kojih će neke biti udaljene čak i do 50 kilometara od broda. Neke od mjernih i istraživačkih posada bit će automatske, dok će druge imati daljinsko upravljanje, a sve će se to nadzirati s "Polarsterna" i iz zraka, helikopterima. Ova će operacija trajati do kraja listopada kad bi "Akademik Fedorov" morao doći do "Polarsterna" predati mu zalihe i vratiti se u sigurnu luku. "Polarstern" će od tada ploviti nošen ledom negdje u blizini Sjevernoga pola.
Očekuje se da će za godinu dana, dakle do kraja rujna 2020. godine doplutati do Framovog prolaza, osloboditi se od leda i vratiti u matičnu luku Bremenhaven. U prvom dijelu ekspedicije, "Polarstern" će opskrbljivati partnerski ledolomci, no u drugom dijelu, od veljače pa sve do početka ljeta, opskrba i zamjena posade bit će moguća samo zrakoplovima. Za slučaj nužde, po otocima pred sibirskom obalom raspoređene su zalihe za spasilačke helikoptere. Svi se iskreno nadamo da će zalihe ostati netaknute sve do kraja ekspedicije.
Ciljevi istraživanja
Glavni cilj ekspedicije MOSAiC je razumijevanje povezanosti polarnih klimatskih procesa s ostatkom planeta kako bi se osmislili precizniji klimatološki modeli. To će naravno utjecati i na preciznije prognostičke modele za Arktik, ali i za ostatak sjevernoga umjerenoga pojasa. Rezultati ove ekspedicije pomoći će u razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na Arktiku na globalnu klimatološku sliku i nestajanje morskog leda. Znanstvenici se nadaju i da će njihovi rezultati pomoći u osmišljavanju procedura održivoga razvoja i eksploatacije Arktika.
"Polarstern" će tijekom sljedećih godinu dana poslužiti kao pokretna baza za kompleksna sveobuhvatna atmosferska mjerenja, istraživanja morskog leda, ali i oceana ispod njega, s posebnom pažnjom na biogeokemijke procese i ekologiju mora.
Ekspedicija je krenula na svoje opasno, ali iznimno važno putovanje. U cijeloj povijesti polarnih istraživanja nije bilo ovako kompleksne i ovako važne znanstvene ekspedicije, i od nje se, s punim pravom, očekuje vrlo mnogo. Pitanje je samo hoće li oni koji u svojim rukama drže poluge i konce vlasti biti spremni čuti vijesti i rezultate koje bi "Polarstern" mogao donijeti s dalekoga sjevera.
...