1. Ljudi, more, brodovi

Vjetar kao meteorološka pojava

Vjetar je jedna od najsvakodnevnijih meteoroloških pojava koju zapravo mnogi od nas ni ne doživljavaju kao bitnu sastavnicu meteorološke slike. A on to svakako jest! O njemu ovisi jako puno stvari; od vrlo banalnih poput hoćemo li moći jedriti pa sve do životno važnih poput pitanja hoćemo li dobiti kiše, hoćemo li se zgrijati ili rashladiti, može li negdje život opstati...

Vjetar. Nautičari ga doživljavaju kao blagoslov ili kao prokletstvo, ovisno kojem klanu pripadaju. Oni s motornjacima ga ne cijene baš mnogo, dok jedriličari bez njega ne mogu, i mrze tišinu možda i više nego motornjaci jak vjetar. A u svojoj osnovi vjetar je zapravo gibanje velike mase plinova. Na zemlji taj se plin sastoji od mješavine 78% dušika, 21% kisika, 1% argona i 1% ostalih plinova. Ukupno to je negdje oko 5,1 x 1018 kg, što u ukupnoj masi zemlje predstavlja jedva primjetnu brojku od 0,00009%. Ipak na ljudskoj skali poimanja mase to nije malo jer na razini mora prosječna masa jednoga kubičnoga metra zraka iznosi oko 1,2 kg/m³. Zahvaljujući stlačivosti plina skoro sva atmosfera nalazi se unutar troposfere koja seže otprilike do 10 km nadmorske visine, jedva nešto malo više preko vrhova najviših planina. Time smo rekli što se kreće kad zapuše vjetar, ali preostaje nam utvrditi zašto i kako se pokrenu ti plinovi.