Vez(a) u Hrvata

Lijepo da ACI gradi komercijalne marine, poput marine u Rovinju, to je zbilja super. Fini prihod i naravno nešto što zaslužuje jedna od vodećih zemalja u čarter biznisu

Lijepo da postoje mnogobrojni pontoni za restorane po otocima na kojima možete čak i besplatno vezati vaše plovilo, naravno pod uvjetom da ste gost restorana, koji je naručio komad tune ili zubaca koji je za života imao snagu srednjeg izvanbrodskog motora. Možete se čak i vezati za bovu u "sigurnoj” uvali, a i sidriti izvan zone koncesije gdje vam možda netko mudar opet naplati sidrenje po sistemu APP (ako prođe prođe). Sve to kod nas prolazi. Vrijeme komunalnih vezova je davno prošlo i ono što ih je ostalo ljudi ih čuvaju kao obiteljsko blago. Ukoliko se i odluče na prodaju veza, a sada je pitanje i može li se to, i smije li se, onda mu je cijena na razini cijene plovila. Sve u svemu ako imate komunalni vez čuvajte ga i budite sretni da ga imate. Povući ću paralelu s jednom zemljom koja ima iznimno visoku kulturu plovidbe i gdje nautičari mnogo vremena provode na moru. Radi se o Švedskoj, zemlji s velikim brojem kišnih, i malo sunčanih dana. Kod nas bi za većinu njihovih plovnih dana rekli "di ćeš po ovakvom vremenu?!”. E u toj zemlji, osim komercijalnih marina, gdje su cijene vrlo prihvatljive, sustav vezova je riješen kroz lokalnu vlast, gradove i općine koji izgrađuju vezove i infrastrukturu, te koji građanima Švedske te iste vezove prodaju ili iznajmljuju vrlo povoljno. Red veličine 1.000 švedskih kruna godišnje, što je oko 600 hrvatskih kuna. Kako to da se jednom gradu u Švedskoj isplati graditi infrastrukturu i lučice, i da još na tome dobro zarade?! Ovo je dugoročna investicija, koja ima svoj siguran rok otplate. Ali tu su i razni servisi, trgovine i sve ostalo iz uslužne djelatnosti što tim istim vlasnicima plovila treba. Rekli bismo win-win situacija. Prihvatljiva cijena veza, koja bi za švedski standard slobodno mogla biti i veća, pozitivno utječe na njihovo gospodarstvo, na proizvođače brodica, zastupnike motora i opreme, servisere... Svi od ovoga imaju koristi! Ovaj švedski sustav u nekom obliku mogao bi biti primjenjiv i za naše nautičare, a blagotvoran i poticajan za naše brodograditelje i sve ostale koji se nautikom bave profesionalno. Možda bi trebalo nešto promijeniti, možda malo nas same, a možda i neke druge kojih se ovo tiče u ovoj zemlji. Ljudi, dosta je bilo priče! Primimo se posla, sredimo barke za sezonu, jer ako i nemamo sustav lučica kao Šveđani, makar imamo more kakvo malo tko na ovo svijetu ima, a naći će se i kakva "slobodna” bova.

1.3.2019 | 2061 pogleda | Piše:
Krunoslav Mihić

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više