1. Ljudi, more, brodovi

Veslo i jedro, luk i strijela 2.dio

Pravni slijednik Rimskog Carstva, odnosno njegove istočne polovice, bio je Bizant kojem je temeljem sukcesije, prema nekim, ne baš pouzdanim izvorima, pripala rimska mornarica od navodno preko 1.000 ratnih i trgovačkih brodova, kojih se barbari sa sjevera Apenina očito nisu uspjeli domoći. Bilo kako bilo, taj se broj tijekom stoljeća smanjivao budući da i, Hrvatima skloni kroničar, car Konstantin Porfirogenet navodi da je u pohodu protiv saracenske flote 912. carska flota imala 100 brodova, najviše dromona.

Pomalo čudi što ne postoje nedvojbeni prikazi rimskih liburna, dok s druge strane baš i ne čudi da ne postoje nikakvi pouzdani likovni prikazi dromona, s obzirom na poznatu bizantsku zakopčanost glede bilo kakvih odstupanja od službene ikonografije. Ipak, prema šturim opisima tih brodova dalo bi se zaključiti da su bili dugi oko 40, široki 7, a visoki 5 metara, dakle veći od antičkih galija, što je omogućavalo smještaj dviju paluba s dva reda veslača s po 25 vesala na svakom boku.
Dromoni su, naravno, bili oboružani podvodnim kljunom, no to više nije bilo glavno brodsko oružje, budući ... (više u tiskanom i CD izdanju)