Vatrogasni aparat na plovilu
BN 216Svaki se požar u početku može ugasiti čašom vode. Već par trenutaka kasnije potreban je aparat za gašenje požara, a ako ste samo malčice oklijevali oko gašenja, taj spremnik se obično pokaže kao nedostatan za gašenje požara
Malo je stvari koje su tako neugodne i opasne kao što je to požar na moru. Kao prvo, čovjek na moru okružen je vodom, njemu kao kopnenom biću relativno stranom okruženju u kojem se on može relativno slabo i kratko snalaziti. Jedina brana između čovjeka i toga neprijateljskoga okruženja koje on toliko voli, jest brod, odnosno neko plovilo. I sve dok je čovjek na plovilu, tom njegovom vlastitom komadiću kopna daleko od kopna, on je siguran. I zamislite sada kako to mora biti strašno kad nas s tog našeg jedinog komadića kopna protjera vatra!? S jedne strane divlji oganj koji prijeti da će nas zapaliti, s druge strane nepregledno more koje prijeti da će nas pothladiti i na kraju potopiti. Vatra na brodu pitanje je izbora između zla i još gorega, pogotovo ako govorimo o manjim brodicama koje u velikoj većini slučajeva nemaju nikakav tender ili čamac za spašavanje. Tu nam preostaje pitanje hoćemo li skočiti u more i tako možda dočekati spasioce, ili ćemo ostati na brodu i sigurno skončati u vatri.
Statistike su pokazale da 32% požara na brodicama nastaje zbog kvarova na instalacijama istosmjerne struje, 28% brodica izgori zbog nekog vanjskog uzroka, 9% se zapali zbog greške na instalacijama izmjenične struje, 7% požara izazove motor, 5% izazove gorivo, i preostalih 13% izazovu ostali uzroci kao što su opušci, loše rukovanje alatima, nestručno spremljene kemikalije i zapaljive tvari, kuhinjske nezgode.. ukratko nestručnost i nepažnja. Za 8% požara nije moguće utvrditi uzroke jer su brodice nakon požara potonule ili su pak potpuno uništene. Vanjski uzroci opet se vrlo često mogu povezati sa strujom, jer mnogo brodica izgori kao posljedica širenja požara koji je krenuo od loših instalacija nekog drugog plovila.
Svaki vlasnik dužan je učiniti sve što je u njegovoj moći da spriječi već i sam nastanak požara, kao i to da se pobrine za to da se požar, ako kojom nesrećom do njega dođe, ugasi u što kraćem roku. Tako se čuva svoj brod, ali i susjedni brodovi. E sad, tu leži i korijen naših problema.
Kako to izgleda dobra protupožarna zaštita na brodici?
Zanimljivo je da se popis osnovne opreme za gašenje požara na brodici koju čine vatrogasna sjekira i prijenosni protupožarni aparat, odnosi samo na brodice koje mogu ploviti u područjima plovidbe I; Ia; II; IIa; III kategorije. Na osnovu toga proizlazi da svi ostali, ne moraju imati protupožarne aparate. Jedinu iznimku predstavljaju nove brodice s brodskim benzinskim motorima, bez obzira na njihovu snagu, kao i brodice s dizelskim motorima koji su jači od 120 kW. Takve brodice moraju imati ugrađene sustave za automatsko gašenje požara u strojarnici, ali zakonski nisu obavezni imati prijenosni aparat za gašenje požara.
Popis i raspored opreme i sredstava za gašenje požara odnosi se samo na jahte veće od 24 metra, i mora biti izrađen sukladno normi ISO 17631:2002 ili u skladu s Pravilima za statutarnu certifikaciju. Dakle, svi ostali ne moraju imati aparat za gašenje požara.
U neku ruku stvar i ima smisla. Svaki nautičar koji imalo razmišlja i kojem je iole stalo do svoje i do sigurnosti njegovih putnika, na svom će brodu imati aparat za gašenje požara, i to čak ne jedan već više njih!
Kako odrediti potreban broj aparata za gašenje požara?
Ako govorimo o o brodicama do 6 metara tada bismo uvjetno mogli reći da je i jedan aparat od jednog kilograma praha dovoljan. Za sve ostale, a naročito za brodice s brodskim motorom preporučljivo bi bilo imati dva takva aparata. Postoji za to valjani razlog
U razgovoru sa stručnjacima koji su cijeli život u vatrogastvu, rečeno nam je da je za veliku većinu potencijalnih požara na plovilima najprimjereniji sustav s prahom. Prah će ugasiti požar na električnoj instalaciji, ugasit će zapaljeno ulje, bilo da govorimo o motornom ulju ili pak tavi u kojoj se friga riba. Dakle ovo je vrlo svestrano sredstvo koje će ugasiti požar, a pritom neće ni najmanje ugrožavati putnike na plovilu.
Nažalost ovi aparati imaju i svoje dvije velike mane. I upravo zbog toga na svakoj brodici koja razmišlja o sigurnosti trebala bi se nalaziti dva takva aparata. Prva mana je ona efektivna. Naime prah suspreže gorenje, ali ne hladi zapaljeno mjesto, tako da je u nekim slučajevima, moguće da se požar opet rasplamsa. To se obično događa ako se neki metalni dio užari i ostane u kontaktu sa zapaljivim materijalom, kao što je drvo ili plastika. Slično je i s materijalima koji tinjaju i sporo gore. Pojavi li se vatra još jednom tu će pomoći drugi aparat.
Druga mana aparata s prahom leži upravo u prahu i njegovoj nužnosti redovitoga održavanja. Naime svima nam je dobro znano svojstvo rastresitih stvari da se uslijed vibracija sliježu. I što su te vibracije dugotrajnije to je i slijeganje jače. Brodice, naročito one na motorni pogon izložene su velikim i dugotrajnim vibracijama koje proizlaze iz rada motora ali i pljuskanja trupa po valovima. To dovodi do preuranjenog slijeganja praha koji se može zbiti do te mjere da ga inertni plin zadužen za njegovo izbacivanje ne može izbaciti iz aparata. I onda nema ništa od gašenja. I u tom slučaju možemo se nadati da će nam drugi aparat biti od pomoći, i da makar on neće zatajiti.
Kako veličina plovila raste tako raste i potreba za kapacitetom vatrogasnog pribora. I tu sad postoje dvije škole: povećanje broja vatrogasnih aparata, i povećanje kapaciteta vatrogasnih aparata.
U biti ni u jednom ni u drugom slučaju ne možete pogriješiti. Osobno bih se odlučio za kombinaciju jednog i drugog. Recimo za gašenje požara u strojarnici odabrao bih veći aparat, ali bih u svaki odijeljeni potpalubni prostor namijenjen ljudima postavio po jedan manji aparat. Objašnjenje je jednostavno. Zapali li se krmena kabina možete ju ugasiti aparatom iz salona ili pramčane kabine. Koja je korist od toga da imate samo jedan aparat, ako vas vatra može spriječiti da mu priđete i ugasite je?
Univerzalni aparat za gašenje požara
Ovim smo pitanjem dotakli u osinje gnijezdo. Naime svaki će nautičar strastveno braniti izbor aparata za gašenje koji se nalazi na njegovom brodu. Na većini brodica nalazi se upravo aparat s prahom. Razloga ima više, no najvažniji je cijena. To je ujedno i najjeftiniji aparat koji se može nabaviti, a pritom je jednostavan i učinkovit. Najveća mana ovoga sustava, uz činjenicu da ne hladi žarište, već da mu samo oduzima kisik, jest to što se kasnije nikako ne može riješiti toga praha.
No ni odabir aparata za gašenje s CO2 nije loš. Ovi sustavi za gašenje čak su i bolji od praha, jer u isto vrijeme oduzimaju kisik, i hlade čime lome čak dva od tri osnovna stupa gorenja. Ipak ima nekih koji imaju loše mišljenje o CO2 kao sustavu za gašenje požara naročito na brodicama s kabinom. Razlog za to krije se u fizikalnim svojstvima ugljičnoga dioksida koji je teži od zraka, što znači da će istisnuti kisik iz kabine i tako je učiniti nepogodnom za život. Jednostavnije rečeno, može pogušiti sva živa bića koja se nalaze u njoj. Veliki brodovi imaju sustave CO2 za gašenje strojarnice i velikih skladišta, ali prije ispuštanja mora se oglasiti alarm i ostaviti dovoljno vremena da se evakuiraju sva živa bića iz prostora koji se gasi.
Izuzmemo li ovu opasnost, CO2 je skoro pa idealan izbor za gašenje požara na brodu, jer ne prlja, a oduzima kisik i hladi sve s čime dođe u kontakt, i to ne temperaturu nižu od – 70º celzijusa. Mana mu je to što najmanji aparat ima kapacitet od 2 kg i to što su dosta skuplji od praha.
Voda kao medij koji nas okružuje također može biti pogodna za gašenje požara, ali problem s vodom, odnosno jest u tome što ona ne gasi sve vrste požara, a neke može čak i rasplamsati. Osim toga voda čini popriličnu štetu na instalacijama i interijeru koja na kraju može biti veća od same štete koju je izazvao požar. Ipak ponekad je dobro iskoristiti je za hlađenje opožarenoga mjesta koje se gasilo prahom.
Osnove o aparatima za gašenje požara
Većina nautičara s kojima se mi susrećemo na svojim barkama ima neku vrstu aparata za gašenje požara. Ali postoji i jedan problem. Velika većina tih ljudi ne zna apsolutno ništa o korištenju, o održavanju i o mjestu ugradnje.
U nekoliko navrata susreo sam se s aparatima koji su zagurani u spremište tako duboko da treba dobrih nekoliko minuta kopanja i izbacivanja stvari da bi se do njega došlo. Zamislite samo kako bi izgledalo traganje za tim aparatom da se brodica nedajbože zapali?!
Druga zabluda vezana je uz kapacitet aparata. Obično se radi o onim najmanjim aparatima s jednim kilogramom praha. Kad se vlasnike brodica pita koliko dugo se može gasiti s tim aparatom neki kažu dok se vatra ne ugasi, drugi spominju nekoliko minuta treći izražavaju zabrinjavajuću razinu nazainteresiranosti. No sve tri skupine iznenadi podatak da kad se jednom pokrene ovaj aparat će izbacivati prah otprilike desetak sekundi.
Kako mi nemamo nikakvu zakonsku obavezu ugradnje aparata na naša plovila, tako nema ni nekih posebnih aparata za gašenje požara. Zato se u plovila ugrađuju isti oni aparati koji su namijenjeni za vozila. Želite li biti sigurni da je aparat uvijek spreman, s vremena na vrijeme trebalo bi ga malo okrenuti naopačke i dobro protresti, ali to nikako ne može zamijeniti redoviti pregled i servis boce u ovlaštenom servisu za održavanje vatrogasne opreme. Iako na boci piše drugačije nećete pogriješiti ako aparat servisirate na početku svake sezone.
Smještaj aparata za gašenje požara
Aparati za gašenje požara moraju se uvijek nalaziti na vidljivom i lako dostupnom mjestu u blizini kuhinje ili strojarnice. Aparat namijenjen za gašenje strojarnice koja nema automatski sustav uvijek se mora nalaziti izvan strojarnice kako bi se požar mogao gasiti izvana bez otvaranja poklopca motora. Naime otvaranjem poklopca oslobodio bi se dotok kisika i svježega zraka čime bi se požar samo rasplamsao, zato svaka strojarnica na brodici ima poseban otvor kroz koji se gasi požar na motoru.
Pravilo za smještaj ostalih aparata kaže kako ni u kojem slučaju ne bi trebalo preći više od pola dužine brodice da bi se stiglo do aparata za gašenje požara. Iako vatrogasni stručnjaci baš i ne preporučaju, brodski dizajneri redovito ugrađuju vatrogasne aparate u razne ormariće i spremišta. Tada bi na tim ormarićima trebala biti jasno označena naljepnica koja kazuje da se tu nalazi aparat za gašenje požara. Ako pokušavate zamisliti razloge zašto to ne bi tako trebalo raditi, onda pokušajte zamisliti sebe kako bjesomučno bacate stvari iz tih ormarića, možda baš na vatru, dok pokušavate doprijeti do aparata za gašenje...
Smještaj aparata, uz njihov broj, predstavlja veliki problem na plovilima, općenito, a na jedrilicama naročito. Recimo da i smjestite dovoljan broj aparata na plovilo, ali sve smjestite u kabine, izbije li požar u kuhinji, vi do aparata nećete moći doći, jer vatra iz kuhinje priječi put do aparata. Zbog toga bi jedan od aparata morao biti smješten negdje u kokpitu, gdje bi skiperu u svakom trenutku bio nadohvat ruke. To se naročito odnosi na jedrilice.
Servis i održavanje aparata za gašenje požara
Različiti prijenosni aparati za gašenje požara imaju različiti servisni interval koji ovisi o tipu aparata i vrsti sredstva kojim se suspreže gorenje. Rok trajanja jasno je označen na svakoj naljepnici i kako smo rekli, ne bi ga trebalo zanemarivati. Ali svaki odgovorni vlasnik pored ovoga održavanje koje se svodi na odlazak na reparaciju kod ovlaštenoga servisera, može i sam napraviti dosta.
Svaki put kad dolazite na braku, ili najmanje jednom mjesečno trebalo bi provjeriti tlak u boci. Provjerite i ima li tragova korozije na vašoj boci, jesu li oštećeni nosači, mlaznica, ručka ili osigurač. Imati neispravan aparat za gašenje požara gorenje nego ga nemati uopće, jer ovako ste uvjereni da ćete moći ugasiti požar, a ta samouvjerenost može nas koštati glave.
Vatrogasna portelica
Osim ako ne spadate u skupinu koja je obavezna imati automatski sustav za gašenje požara montiran u strojarnici, i niste toliko revni da ste si to onako samoinicijativno ugradili sami, onda bi svakako trebalo imati vatrogasnu portelicu na poklopcu strojarnice. Kroz ovaj otvor u strojarnicu se može ubaciti sredstvo za gašenje požara bez potrebe da se strojarnica otvara, i time omogući dovod svježega zraka vatri, koja bi se pritom mogla rasplamsati. Ovaj vatrogasni otvor omogućuje da skiper sa sigurnosti kokpita u vatru strojarnice ubaci sredstvo za gašenje bez nepotrebnog izlaganja riziku.
Vatrogasno okno mora biti tako odmjereno da se kroz njega može provući mlaznica aparata za gašenje požara, i da se pritom aparat može koristiti na način kako je to odredio proizvođač. Nekoć su se aparati koristili okrenuti, a danas su, koliko je meni poznato, svi namijenjeni za uspravnu upotrebu. Ako znamo da mnogi manji aparati nemaju fleksibilne mlaznice ispada da većina današnjih brodica ima ili prenisko postavljene ova okanca, ili pak da imaju pogrešne aparate. Obratite pozornost na to, jer ovi otvori mogu značiti razliku između života i smrti.
Je li za strojarnicu bolji prah ili CO2?
Ako razmišljate o tome da si nabavite jedan aparat koji bi bio namijenjen prvenstveno za strojarnicu, po našem mišljenju najbolji su tzv. čisti supresori gorenja kao što su CO2, Halotron ili neko slično sredstvo koje u isti mah i hladi i oduzima kisik. Ima za to i još jedan razlog. Suhi prah koji služi za gašenje požara je vrlo korozivan i jako se teško može oprati. Nerijetko će trebati napraviti generalku na motoru nakon gašenja strojarnice prahom, naročito ako je motor za to vrijeme radio. Tako se ponekad manji požar na instalacijama može pretvoriti u katastrofu samo zbog nepravilno odabranog sredstva za gašenje požara.
Ima i još jedna prednost CO2 ispred praha kada govorimo o strojarnici, a to je način gašenja. Da bi prah gasio učinkovite treba ga usmjeriti direktno na vatru, dok se CO2 razlijeva po strojarnici i ispunjava je istiskujući kisik, što će ugasiti vatru čak i u najudaljenijem zakutku strojarnice, koji se nalazi daleko od vatrogasne portelice kroz koju se ubacuje sredstvo za gašenje požara.
I što smo ustanovili na kraju? Ako se pita zakonodavac, velika većina nas nismo obavezni imati na barci nikakav aparat za gašenje požara. Svi mi koji smo svjesni koliko nas naš zakonodavac voli i koliko nas poštuje, i prema ovom ćemo se zakonu ponašati kao i prema dobrom dijelu blesavih propisa koji vrijede manje od papira na kojem su napisani, i radit ćemo onako kako nam nalaže zdrav razum i briga dobrog gospodara. Kod većine ljudi to znači da će negdje ipak zagurati aparatić za gašenje požara, pa makar najmanje i najjeftiniji. Ali ima i nas koji smo na svoje barke postavili aparate tako da im se u svakom trenutku može pristupiti i sigurno ugasiti požar prije no što se rasplamsa, vodeći pritom računa o sigurnosti posade i o tome da se tijekom gašenja napravi što manje štete.
Osnovna oprema brodice do 7 metara
- Sidro propisane mase (za brod od 5 m sidro od 7 kg, za brod 6 m sidro od 8 kg za glavno sidro, te drugo, rezervno sidro od 4 kg za oba broda.
- Sidreno uže ili lanac duljine od 25 do 100 metara. Za brodicu od 5 m propisana je debljina konopa od 10 mm, dok za barku od 6 m treba konop od 12 mm.
- Bitve ili neki drugi uređaj za privez
- 3 užeta za privez prikladne duljine i prekidne čvrstoće
- Kablić s ispolcem
- 2 vesla odgovarajuće dužine sa škermima ili pomoćni motor
- Mezomariner (čaklja)
- Komplet alata za osnovno održavanje porivnog stroja (ključ za svjećice i odvijač)
- Rezervni dijelovi za siguran rad stroja (svjećice, impeler, remen alternatora...)
- Prsluk za spašavanje za sve putnike na barci
- Kutija prve pomoći
- Navigacijska svjetla
- Truba ili rog
- Vodootporna baterijska svjetiljka
- Informativna karta (Karta 101 – INFO)
- 2 kutije šibica ili upaljač
- Posuda / vrećica za smeće
Kategorizacija plovila prema području plovidbe
Brodica ili jahta ovisno o svojoj veličini, konstrukciji i drugim tehničkim karakteristikama može ploviti u sljedećim područjima plovidbe
- Područje plovidbe I – obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora.
- Područje plovidbe Ia – obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora uz ograničenje neudaljavanja od najbližeg kopna ne više od 20 Nm.
- Područje plovidbe II – obuhvaća međunarodnu plovidbu Jadranskim morem.
- Područje plovidbe IIa – obuhvaća međunarodnu plovidbu Jadranskim morem uz ograničenje neudaljavanja od najbližeg kopna ne više od 12 Nm.
- Područje plovidbe III – obuhvaća plovidbu unutarnjim morskim vodama, vodama koje su pristupačne s mora i teritorijalnim morem RH, a za ribarske brodice duljine veće od 7 metara i ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske.
- Područje plovidbe III može imati sljedeća ograničenja:
IIIa – do 6 Nm od obale kopna ili otoka
IIIb – do 3 Nm od obale kopna ili otoka
IIIc – do 1 Nm od obale kopna ili otoka. - Područje plovidbe IV – obuhvaća plovidbu lukama, zaljevima, ušćima rijeka, hrvatskim jezerima, te rijekama do granica do koje su one plovne s morske strane.
