Iako je teško sa sigurnošću prognozirati budućnost bilo čega pa tako i turizma, ipak neki pokazatelji mogu ukazati na smjernice razvoja. Naš turizam je prema tim smjernicama u malom problemu jer nikako da stanemo s brojkama i da se usredotočimo na kvalitetu usluge. U razvijenim turističkim zemljama davno se prestao brojati broj noćenja kao neka važna brojka, ili pak broj gostiju koji su ušli u zemlju.
Iako je teško sa sigurnošću prognozirati budućnost bilo čega pa tako i turizma, ipak neki pokazatelji mogu ukazati na smjernice razvoja. Naš turizam je prema tim smjernicama u malom problemu jer nikako da stanemo s brojkama i da se usredotočimo na kvalitetu usluge. U razvijenim turističkim zemljama davno se prestao brojati broj noćenja kao neka važna brojka, ili pak broj gostiju koji su ušli u zemlju. Nije da to nije važno, ali u turizmu se dugo vremena tražio gost više i dok se nisu napunili svi apartmani na obali i zakupili svi čarter brodovi nije bilo mira. Turistička zajednica je frcala slogane, za goste svake zemlje po jedan. No turizam je staza kojom se stalno hoda i treba lagano. Trava se s vremenom ugazi pa joj treba neko vrijeme da se oporavi. Turizam, a posebno nautika, nije jeftina usluga i nije cilj napraviti čim veću količinu, nego što kvalitetniju uslugu. S druge strane ne treba samo uzimati, treba i davati. U suprotnom može se doći na zao glas skupe destinacije koja nema mjeru i koja skupo prodaje loš turistički proizvod. Ako sve ovo pretočimo u našu nautičku priču dobro je osvijestiti da su nam ljeti i marine i lučice, ali i sidrišta i uvale puni, što je u jednu stranu dobro, ali uvijek postoji neko ali. Gdje stati s brojkama, odnosno kako ograničiti broj plovila na jednom području.
Ministarstvo turizma trenutno radi na strategiji turizma do 2030. godine, gdje će prema riječima Ministrice Brnjac naglasak dobrim dijelom biti na održivosti. Kako tu strategiju upakirati s potrebama suvremenih nautičara i turista? Koliko je njima stvarna održivost važna i koliko će se moći ona provesti u djelo? Očito će trebati postaviti jasne okvire, prvenstveno ekološke, a kako bi to zajedno sa održivosti držalo vodu. Ako gledamo da 90% potreba modernog čovjeka nisu potrebe već želje, onda nam očito predstoji puno edukacije i razvoja, ali i sustava kontrole i nadzora.
U zadnje vrijeme održalo se nekoliko panel rasprava poput „Tourist of the future” koju je organizirao HTZ u Šibeniku, ili pak panel o ulozi nautike u promociji destinacije na tržištu, koji je održan u Rovinju. Obje panel rasprave je obilježila održivost kao tema koja se provlačila među sugovornicima. Što god tko planirao, održivosti bez ozbiljnih promjena i ograničenja broja gostiju po mome neće biti. Očito da dolazi vrijeme promjena u kojima ćemo, ako krenemo na vrijeme, uspjeti sačuvati dio raja kojim plovimo.
Ugodno čitanje novog broja Burze Nautike i mirno more želi vam urednik Krunoslav Mihić
