Thor gospodar sidrenja
BN 215Ovo sidro se kod spuštanja uvijek postavi u pravi radni položaj tj. lopatasti dio legne ravno na dno i već kod povlačenja odmah se započne ukopavati. Njegova tajna je u rasporedu težine. Kod ovog sidra 42% težine je u samoj špici sidra
Ako čitate ovaj broj Burze Nautike znači da je sezona na vrhuncu. Jadranom plovi stotine brodova svih vrsta i veličina, a što je najgore sigurno će se neki od njih usidriti baš tamo gdje ste i vi mislili. Jer unaprijed ste odabrali idealno mjesto, zaštićeno od vjetra, s pjeskovitim dnom, ne preblizu obale i mislili ste u miru prenoćiti i sutradan se još malo okupati. I sada po vali tražite gdje još ima koje slobodno mjesto. Ako ga uopće ima. Niste ziheraš, ne volite bove, ni one koji će vas oderati jer se morate privezati baš za njihove blokove, jer vi ste marinajo slobodna duha i ne želite nikakva ograničenja. Dakle trebate se osloniti na vlastito sidro. A za sidrenje vam osim lanca, vitla i sve ostale opreme, treba i pravo sidro.
Na sreću tu smo mi da vam prezentiramo sidro koje smo prethodnih dana testirali i koje se pokazalo vrlo učinkovitim. Testirali smo sidro Thor, što ima veze sa skandinavskom mitologijom utoliko što je snažno i vrlo učinkovito, kao i Thorov ratni čekić. Njegov izumitelj, (sidra, ne čekića) je slovenski inovator Igor Pevec. Na izum ga je potaknula njegova jedrilica Egeyat 40 DS.
Ova jedrilica, kada je potpuno opremljena s vodom i gorivom teška je skoro 10 tona. Kroz vrijeme se pokazalo da nije uvijek lako usidriti ovako veliku i tešku jedrilicu, posebno ako zapuše malo jači vjetar ili kad se dignu veći valovi. Naime već kod dvadesetak čvora vjetra imao je problema sa sidrenjem. Nijedno od standardnih sidara pri ovim ili jačim vjetrovima nije moglo sigurno držati brod na sidru. Zato je Igor krenuo u istraživanje i eksperimentiranje. Odlučio se na izradu sidra koje se ponešto razlikuje od plužnih i ostalih kao što su Delta sidra, CQR, Kobra, Bruce, Mantus, Rhino i još neka slična sidara koja su namijenjena za pjeskovita dna, a rezultat je ovo sidro koje spada u kategoriju lopatastih kao što je primjerice Spade sidro.
Igor Pevec, inovator sidra i vlasnik jedrilice priprema sidro za test
Na jedrilici je sidro od 27 kilograma koje je nama poslužilo za test
Odmah na početku treba razjasniti da ne postoji univerzalno sidro koje će jednako dobro držati na svim podlogama. Plužna i lopatasta sidra su dobra za pijesak i mulj, dok su za kamenita dna najbolja četverokraka sidra primjerice tipa „mačak”, ali ako je ispod vas ravna kamenita ploča onda ne postoji sidro koje će vas na takvom terenu zadržati. Igor je tijekom dvije godine napravio i testirao 15 različitih varijanti ovog sidra dok nije došao do konačnog rješenja koje se pokazalo najboljim i koje smo imali priliku testirati.
Na prvi pogled ovo sidro je slično nekim drugim sidrima, ali ima i nešto što ga čini posebnim i tako učinkovitim. Oduzimao je i povećavao bočna krilca, raspored težine, površinu i kut lopatastog dijela sve dok nije dobio željene rezultate – sidro koje mu može zadržati brod na mjestu.
Thor sidro, inoks varijanta od 15 kilograma
Tajna učinkovitosti je u rasporedu mase cijelog sidra. 42% ukupne mase je u vrhu sidra
Važnu funkciju postavljanja u pravi radni položaj imaju krilca na zadnjem dijelu ploče koja se ukopava
Luk iznad ploče osigurava da se sidro uvijek postavlja u pravilni radni položaj
Položaj sidrenjaka u odnosu na lopatastu ploču je negdje na sredini što se kroz testiranja pokazalo najboljim rješenjem
Kako sidro radi?
Sidro je palo na dno upravo onako kako treba, a razlog je baš masa u prednjem dijelu lopataste ploče
<
Sidro se u 90% slučajeva spusti na dno upravo u ovom položaju, polako zatežemo lanac
U more je ispušteno lanca peterostruko više od dubine sidrišta, sidro se malo nagne, ali ostaje uspravno
Povlačenjem već nakon manje od pola metra sidro je već napola ukopano
Daljnjim zatezanjem skoro cijelo sidro je dobro ukopano
Konačni položaj ukopanoga sidra. Od početnog položaja do potpunog ukopavanja treba nešto malo više od metra
Ovo sidro se kod spuštanja uvijek postavi u pravi radni položaj tj. lopatasti dio legne ravno na dno i već kod povlačenja odmah se počne ukopavati. Za potpuno ukopavanje ne treba ga povlačiti duže od jednog metra. Njegova tajna je u rasporedu težine. Kod ovog sidra je 42% težine u samom vrhu sidra. Ona je značajno deblja od ostalog lopatastog dijela. Zato kad sidro pada njegov najteži dio uvijek prvi dotakne dno i ostane u tom položaju.
Tajna dobrog vođenja prilikom ukopavanja je u malim bočnim zakrilcima na svakoj strani lopatastog dijela koja ga uvijek drže u pravom položaju. Zadnji dio lopate je jako širok, što značajno povećava ukopanu površinu i time povećava silu držanja.
Na vrhu sidra je luk napravljen od cijevi. To je već viđeno rješenje na nekim drugim sidrima, što omogućava da se sidro kod prevrtanja može opet postaviti u pravi položaj. Preko luka i težine na vrhu uvijek se postavi u pravi radni položaj spreman za ukopavanje. Kad se brod okreće oko sidra, a to se redovito događa skoro na svim sidrištima, sidro prati položaj i smjer lanca i još bolje se ukopava.
Kod sidrenja brzina broda, koliko ga nosi vjetar, ili ako lagano zavozite unazad motorom, ne bi smjela biti veća od 1 do najviše 2 čvora. To je pravilo kod svih plužnih i lopatastih sidara, jer ako je brzina veća sidro će se također ukopati, ali će sigurno kliziti po dnu 5 ili 10 metara dok se ne ukopa. A vi tada više niste na poziciji na kojoj ste htjeli sidriti. I naravno dužina lanca u moru treba biti najmanje 3 visine od dna do vrha palube, odnosno vodilice za lanac. Ako je vrijeme lošije to može ići i do 1:7. Naravno, na vama je da odlučite koliko lanca treba spustiti ako želite sigurno sidriti u svim situacijama.
Zavozili smo punom snagom nazad, a ova jedrilica Egeyat 40 DS teška je oko 9 tona. Brod se nije ni pomaknuo, sidro nas je čvrsto držalo za dno
Trenutno se Thor sidro može dobiti u dvije varijante, ono od 15 kilograma i od 27 kilograma u inoks varijanti. Cijena većeg sidra je 2.500 eura dok je ono manje 1.500 eura. Naravno ne treba ni spominjati da je sidro vrhunski izrađeno pa izgleda skoro kao odljevak. Veseli vijest da su u pripremi i sidra većih i manjih težina, a ono što je za domaće kupce interesantno jest to da će se moći nabaviti i čelična pocinčana sidra koja bi trebala biti znatno jeftinija.
Sidro od 27 kilograma koje smo testirali na ovoj jedrilici možda je čak i malo preteško za ovu jedrilicu, jer vjerojatno bi bilo dovoljno i ono od 20 kilograma, ali i ovo veliko na jedrilici vizualno izgleda vrlo dobro tako da ujedno predstavlja i ukras svakog broda. Pravi nautičari će vam uvijek reći da težina sidra nikada nije prevelika, posebno ako se nađete u neveri.
Povlačenje lanca vitlom približavamo se poziciji iznad sidra. Iako smo bili vertikalno iznad sidra par puta je trebalo „cimnuti” električnim vitlom da se sidro otpusti
Možda je za ovu 40 stopa dugu jedrilicu sidro od 27 kilograma malo veliko, ali za prave nautičare sidro nikada nije preteško
Priprema za sidrenje
Ako sidrenje svedemo na banalnu definiciju onda je to jednostavno postupak kad se obara sidro kako bi se ono ukopalo u dno i tako zadržalo brod na željenoj poziciji bez izravne veze s kopnom. A brod je veliki i težak, i upravljanje njime nije nimalo lak zadatak. Zamislite malo sljedeći scenarij: - Vi stojite za kormilom jedrilice od kakvih 12 metara i uplovljavate u neku uvalu među druge brodove. Da vam još malo otežamo, reći ćemo da je u vali neko čudno stanje mora, i svako toliko probije malo jači reful, a da stvar bude bolja, vi uz sebe nemate baš spretnu posadu, a i niste sve pripremili prije no što ste uplovili na sidrište... Složit ćete se da je sidrenje u toj situaciji veliki problem. Zato prije svakog sidrenja trebamo imati okvirni plan kako sidriti i pritom u obzir moramo uzeti tip broda, mjesto na kojem želite sidriti i opremu za sidrenje koju posjedujete.
Pozicija za sidrenje
Odabir prave pozicije osnova je dobrog sidrenja, iako je pitanje je li pozicija na koju ste ste vi bacili oko slobodna. Jer u ona dva ili tri ljetna mjeseca čini se kako je do svih dobrih sidrišta već netko stigao prije vas! Prije ulaska u uvalu u kojoj mislite sidriti, provjerit ćete poziciju i orijentaciju uvale prema različitim vjetrovima, i pritom ćete posebnu pažnju posvetiti dubini i vrsti dna. Sve je to lijepo zapisano i opisano u peljarima ili na ploteru.
Kada uđete u valu možete biti sigurni da su najbolja mjesta za sidrenje već zauzeta, zato potražite najbolju poziciju koja je još slobodna i dobro pozicionirana u odnosu na očekivani smjer vjetra, konfiguraciju obale, dubinu i, što je najvažnije, prema položaju ostalih, već usidrenih brodova. Nemojte se gurati među ostale brodove, jer vam se sigurno nitko neće maknuti. Sami morate procijeniti kolika je to sigurna i pristojna udaljenost od ostalih brodova. Morate obratiti pozornost i na to da se vaše sidro ne isprepliće sa sidrima drugih, čak ni ako dođe do promjene smjera vjetra ili struja.
Pretpostavljamo da ste prije obaranja sidra provjerili kako je sidro privezano za sidrenjak, imate li dovoljno lanca ili konopa s obzirom na dubinu... Naravno sidrenje je puno lakše kad na pramcu imate sidreno vitlo i lanac, jer tada ne morate baš izravno rukovati sidrom, sidrenim konopom, ili lancem na skliskoj palubi, što može biti i opasno, naročito ako je more nemirno. NIKADA nemojte lanac ili konop omotavati oko ruke, i uvijek pri ruci, točnije na rukama nosite zaštitne rukavice.
Sidrenje
Uvijek se postavite s pramcem u vjetar i započnete spuštati sidro na mjestu na kojem vam se čini da bi sidro moglo dobro leći na dno. Ponavljam, pazite na položaj susjednih brodova, a posebno na to kako leže njihova sidra i sidrenjaci! Sidrenjaci se nikada, ali baš NIKADA ne smiju križati! Ako se sidri po bonaci tada omjer dubine i dužine sidrenjaka može biti i 1:3. To znači da u more morate ispustiti sidrenjaka tri puta više no što je dubina na kojoj sidrite, s time da se dubina u ovom slučaju računa od dna do vrha palube preko koje prelazi sidrenjak. Ovo je najmanji omjer koji se smatra sigurnim za sidrenje, i to samo po bonaci! Kako se pojačava stanje mora tako raste i duljina sidrenjaka ispuštenog u more sve do 1:10.
Kada dođete na poziciju na kojoj želite sidriti, provjerite koliko su ostali brodovi udaljeni od vas. Ako ste nagurani među druge brodove vaš lanac ili sidrenjak ne bi smio biti puno duži od onih na susjednim brodovima, jer kod promjene vjetra i okretanja postoji mogućnost da ćete se nasloniti na susjedni brod. Prije obaranja sidra postavite se pramcem u smjeru vjetra, spustite sidro do površine mora i polako spuštajte do dna. Kad je sidro na dnu lagano zaplovite krmom tako da se lanac ne nagomila na jednom mjestu, već da se lijepo razvuče po dnu, jer ako padne na sidro može biti problema. Kad se u more ispusti željena duljina lanca, tada ga treba zategnuti, privezati za bitvu i lagano zavoziti krmom tako da se sidro dobro ukopa. Ovakav način sidrenja i ukopavanja sidra dobar je za kratka ljetna sidrenja na pijesku, ali je potpuno neučinkovit na kamenitom dnu. Valja imati na umu da će sidro koje je položeno na neki podvodni greben i kamenito dno skoro pa sigurno popustiti ako vjetar okrene na drugu stranu. Zato je provjera karte obavezna, a i srećom naše more je uglavnom dovoljno bistro i prozirno da se na dubini od desetak metara može vidjeti kakva je situacija na dnu.
...
