1. Sport

SUP - novi način plovidbe

Dok stariji SUP odmah povezuju s nekadašnjim sekretarijatom unutrašnjih poslova, mlađima pred očima odmah zatitra daska vrlo nalik surf daskama. I dok su te daske za jahanje na valovima zanimljive onima koji imaju izlaz na ocean ili makar neko more na kojem su valovi od nekoliko metara koji se lome na pješčanim plažama svakodnevica, one u nas jednostavno nisu imale smisla... sve dok im se nije pridružilo veslo

Daska za veslanje (ne za peglanje iako joj malo čak i sliči) svoje korijene vuče iz klasične daske za jahanje na valovima. Još dok su Beach Boysi bili jako mladi, surferi s Havaja došli su do zaključka da im je do udaljenih pozicija s dobrim valovima jednostavnije doveslati nego doplivati.

To je povijesna činjenica, a rekonstrukcija karike koja nedostaje kaže kako je onda neki mladić koji nije znao surfati želio osvojiti neku od djevojaka s plaže koja se "palila" na surfere pa je jednostavno uzeo dasku i veslao, a onda mu se to svidjelo, pa je to podijelio s ostalim ljudima koji nisu znali jahati valove, a željeli su iskoristiti daske, i to bi moglo biti obrazloženje kako se s jahanja na valovima prešlo na veslanje na dasci. Možda i zvuči simpatično, ali nije to baš tako.

Svijet je s ovom novotarijom upoznao pred desetak godina surfer Rick Thomas koji se s ovim načinom jahanja na valovima upoznao na Havajima gdje je to predstavljao svojevrsni folklor. Kako postojeće daske baš i nisu bile najprimjerenije za veslanje Thomas je sam počeo izrađivati daske i jahati na valovima s veslom u ruci. Ostalo je, rekli bismo povijest. Danas veslanje na dasci, odnosno SUP, predstavlja najbrže rastuću granu vodenih sportova koja se razvija u skoro svim smjerovima, bilo da govorimo o moru, rijekama ili jezerima.

Razloga ima nekoliko. Prvi i osnovni je masovnost. Za veslanje na dasci treba samo nekakva voda, a to pak znači da svatko kome se ova vrsta rekreacije sviđa vrlo lako može početi s njom. Potražnja je zakonom tržišta povukla i razvoj ponude i sad imamo novi sport za široke mase koje, ovisno o zemljopisnom položaju i osobnim sklonostima veslaju po jezerima i mirnom moru, drugi čekaju nevere i valovito more, treći plove mirnim rijekama, četvrti uz mnogo vještine savladavaju brzace, da bi neki na ovim daskama odlazili u ribolov. Neke od ovih dasaka su male, druge pak velike da mogu smjestiti cijele obitelji, neke su stabilne i udobne, neke namijenjene obilasku plaže, a druge dovoljno dobre i za izlete na susjedni otok.

Sve što se želi to se danas može i nabaviti. Treba samo stati na dasku i zaveslati. Ne manjka više ni istomišljenika! Svakodnevno se organiziraju okupljanja i razna natjecanja; od kratkih sprinterskih utrka, preko pravih maratona do raznih otkačenih natjecanja koji za sada imaju glavnu ulogu u popularizaciji ovog sporta.

Konstrukcija

SUP daske se, kao i velika većina stvari koje plutaju po morima i slatkim vodama ovoga svijeta, izrađuju od poliesterskih i epoksidnih smola, drva ili impregniranih tkanina. Stakloplastične daske ispunjene su poliuretanskim ili polistirenskim pjenama kako bi bile što čvršće i što lakše a da ipak imaju veliku nosivost. Drvene daske su zahvaljujući prirodnim svojstvima drva iznutra šuplje, čime se postigla manja masa i veća nosivost. Posebno zanimljive su SUP daske na napuhavanje.

Budući da je daska za veslanje ipak poprilično glomazna stvar, nije pogodna za putovanja. Srećom, današnja je tehnika toliko napredna pa je bez većih problema mogla brzo odgovoriti na zahtjeve za manje glomaznom daskom koja bi opet imala sve potrebne performanse. I tako je nastala daska za napuhavanje koja zajedno s pumpom stane u jednu torbu, čime je SUP postao pravi alat mnogih avanturista. Zahvaljujući posebnoj konstrukciji SUP daske na napuhavanje mogu se napuhati toliko jako da se po tvrdoći baš i ne razlikuju previše od klasičnih dasaka. Trajnije su, lakše su, skuplje su...

Kao i kod svih plovila, princip je uvijek isti, no razni proizvođači pokušavaju se istaknuti iz mase raznim, uglavnom dizajnerskim zahvatima. Ono što je svima zajedničko je duljina koja se obično kreće od 3 pa sve do 5 metara i tri stabilizacijske perajice za održavanje smjera.
Vesla za veslanje na dasci moraju biti duga, poput onih koja se susreću na neretvanskim lađama, samo puno sofisticiranija. Kao i kod svih vesala i lopatice vesala za SUP izrađuju se od drva, plastike ili karbona. Ova se vesla razlikuju po duljini drške koja je u prosjeku duga od 160 do 220 centimetara. Ove razlike proizlaze iz razlika u visini veslača. Da bi se moglo veslati na dasci i daska i veslo moraju biti odabrani u skladu s težinom i visinom veslača. Nepisano pravilo za ova vesla isto je kao i ono koje je nekoć važilo za odabir skija, da mora biti 10-20 centimetara više od veslača.

Oprema

Iako ćemo o opremi podrobnije pisati u jednom od sljedećih brojeva, ovu ćemo priliku iskoristiti da samo spomenemo što sve treba za prve korake u ovom novom i nadasve zanimljivom sportu.

Osnova je daska. To je ujedno i najskuplji dio opreme, ali bez njega se ne može. Što je u biciklizmu bicikl, u veslanju na dasci je daska. Ima ih svih mogućih boja i oblika, ali estetika je zadnja stvar na koju se mora obraćati pozornost. Novajlije moraju birati dasku na kojoj uopće mogu stajati, i tek onda kad savladaju prve korake i nauče vladati ravnotežom i daskom ispod sebe mogu razmišljati o kupnji daske koja je specijalizirana za valove, rijeke ili već ono što je veslaču bliže srcu. Prve je korake najpametnije savladavati na unajmljenoj dasci i tek kad se dobro nauče osnove početi razmišljati o svojoj dasci.

Kad nabavi dasku onda se mora nabaviti i veslo. Kako smo već rekli u SUP veslo mora biti više od veslača i to za nekih dvadesetak centimetara.

Odjeća ovisi o mjestu i vremenu radnje, ali i vještini i otpornosti samoga veslača. Ukratko, ako veslate samo ljeti oko svoje plaže tada vam ne treba ništa osim kupaćeg kostima, pa čak ni to ako ste nudist! No ako želite preveslati neko alpsko jezero ili se tijekom cijele godine želite razgibavati na dasci, tada je neoprensko odijelo obavezni dio opreme. Za kontinentalnu zimu i ledene rijeke ne bi bilo loše razmisliti i o suhom odijelu.

Kod nas nema zakonske regulative koja bi vas na to primorala, ali prsluk za spašavanje bi također trebao biti u popisu obavezne opreme. Ne mora to biti onaj veliki nezgrapni narančasti prsluk kakve viđamo na trajektima, ali decentni prsluk na napuhavanje je i više no preporučljiv. Naravno, taj prsluk ne smije imati samoaktivacijski uređaj. Oni iskusniji obično koriste prsluke koje rabe skijaši na vodi i kajakaši i kanuisti.

I to bi manje-više bilo sve od nužne opreme. Kasnije će svatko ovisno o svojim željama i potrebama prilagođavati dodatnu opremu.
Veslanje na dasci, popularno zvani SUP, danas se smatra ultimativnim treningom jer u veslanju na dasci rade svi mišići i razvija se osjećaj za ravnotežu. Sve je više zemalja, točnije voda na kojima se mogu vidjeti veslači na daskama koji svaki lijepi dan iskorištavaju za ovaj prekrasni sport u prirodi.