Što kada dođe do štete?
BN 223Bilo kakvom popravku ili saniranju štete prethodi kvalitetna inspekcija od strane stručne osobe, procjenitelja, odnosno tvrtke koja nudi tu uslugu
U prijašnjim smo brojevima dosta pisali o pravilima i procedurama, što napraviti i kako se ponašati te što treba poduzimati u slučajevima kad nastane štetni događaj. Kroz razne smo primjere vlasnicima nastojali približiti sve izraze vezane za osiguranje, i kako se može odabrati najpovoljnija polica. Najpovoljnije ponekad nije i najjeftinije. Također, pisali smo i o tome na što treba paziti i kako treba voditi računa o tome da polica bude dobro odrađena odnosno kako da se od osiguranja vlasnik naplati upravo onoliko koliko je potrebno da se šteta na plovilu dobro popravi, ništa više od toga, ali i ništa manje. Tko god je čitao prethodne članke u rubrici "Osiguranje u nautici” mogao je savladati sve ono što jednom prosječnom vlasniku brodice, pa čak i vlasniku plovila za najam ili čarter tvrtki treba. Ono što slijedi kroz ovaj broj, ali i kroz nekoliko sljedećih brojeva bit će primjeri tipičnih, ili možda bolje rečeno najčešćih šteta koje mogu zadesiti neko plovilo, neovisno radilo se o barci od pet metara, jedrilici, motornjaku, ili radnom plovilu. Nekako se pristup kroz pitanja i odgovore pokazao dobrim za prikaz mogućih situacija, stoga ćemo u nastavku teksta na taj način odsimulirati situaciju prodora mora u plovilo.
Ima li prodora mora u plovilo?
Definitivno jedna od najčešćih situacija je nasukanje, ili čak samo udar petom motora ili kobilicom o morsko dno. U određenim slučajevima dolazi do nasukanja i nemogućnosti pomicanja plovila s mjesta, dok u velikoj većini slučajeva nakon udara plovilo nastavlja plovidbu. Nije pravilo, ali udar o dno se najčešće događa s najnižom točkom plovila. Ono što je zasigurno najvažnije u toj situaciji je samostalni pregled plovila od strane kapetana odnosno skipera da se utvrdi ima li prodora mora u plovilo ili nema. Kod jedrilice glavna je stvar utvrditi stanje u području hvatišta kobilice na trup i vijaka ili gelcoata oko vijaka. Prisustvo i povećanje razine mora u najnižem dijelu plovila i u pojedinim sekcijama unutar plovila je nešto što ne želimo vidjeti.
Na motornim plovilima koja imaju unutarnji motor prilikom udara strada osovina ili peta motora (Z noga). Kod osovine može doći do pomicanja osovine i prodora mora kroz mjesto na kojem osovina ulazi u trup dok u slučajevima kada imamo Z pogon može doći do oštećenja prirubnice, na dijelu gdje se noga hvata na trup motora, što je puno veći otvor
Kod motornih plovila koja imaju izvanbrodski motor obično strada prilikom udara u dno upravo motor, ali tu obično nema opasnosti od prodora mora u plovilo, što je jedna velika prednost takvih tipova motora
Osim udara kobilicom i propelerom, odnosno petom motora o dno oštećenja mogu biti i na samom trupu pa je dobro obaviti vizualni pregled i tog dijela
Smanjenje već nastale štete – pomoć na moru!
Nakon što je utvrđeno imamo li ili nemamo prodor mora u plovilo, bitno je smanjiti već nastalu štetu. Ukoliko nemamo prodor mora stvar je vrlo jednostavna, nastaviti plovidbu sa smanjenom brzinom i sa stalnim praćenjem i promatranjem ključnih točaka na plovilu kako se slučajno negdje ne bi došlo do prodora mora. Ukoliko se prilikom udara, ili nakon njega pojavio prodor mora potrebno je pokušati spriječiti još veći prodor i smanjiti postojeći te uključiti pumpu za pražnjenje vode koja bi trebala biti dio standardne opreme svakog plovila. Svakako je jedna od opcija i pozivanje u pomoć na moru. Tu smo i prijašnjim brojevima opisivali proceduru. Neki nautičari koji žele biti spremni za ovakve situacije u setu alata imaju razne zakrpe, čunjeve, zatike i ostala sredstva za brzo krpanje rupa. Jedno od korisnih sredstava su jake samoljepive trake.
Odlazak u sigurnu luku
Utvrdili smo da plovilo ne pušta more i da je sposobno za odlazak na sigurno mjesto, u neku sigurnu luku, lučicu ili marinu kako bismo ga detaljnije pregledali te procijenili štetu ili po potrebi izvadili na suho te time u potpunosti spriječili mogućnost veće štete ili u najgorem slučaju potonuća te potpune štete. Ujedno to je i prilika da se obavi pregled plovila od strane procjenitelja osiguranja. Ovu radnju bi svakako trebalo napraviti pa čak i u situacijama kad smo gotovo pa sigurni da se radi o površinskom oštećenju podvodnog dijela trupa ili porivnog stroja.
Prijava osiguranju i kapetaniji
Kad je plovilo na sigurnome i nema više izravne opasnosti, poduzete su sve mjere sprečavanja još veće štete, dolazimo do faze u kojoj je potrebno uključiti osiguravatelja te obavijestiti lučku kapetaniju o nastanku nezgode na moru. Kako smo i u prijašnjim brojevima opisivali, potrebno je u suradnji s osiguravateljem i sukladno dobivenim uputama odrađivati korak po korak kako bi se cijela šteta uredno i kvalitetno obradila, u što kraćem roku te ukoliko je ikako moguće u potpunosti nadoknadili troškovi popravka. Sukladno Pomorskom zakoniku pomorska se nesreća mora prijaviti nadležnoj, odnosno najbližoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije.
Izbor kvalitetnog i stručnog brokera u osiguranju u ovakvim trenucima dolazi do izražaja. U ovom osjetljivom i specifičnom trenutku ne biste trebali biti sami. Svakako se posavjetujte s vašim savjetnikom, odnosno agentom za osiguranje koji će znati odraditi posao kako treba i znati dobro pročitati ona mala slova na ugovoru o osiguranju.
Prikupljanje ponuda za popravak
Imamo situaciju da je plovilo oštećeno i da je potrebno sanirati štetu . Slijedi prijava štete svima nadležnima, i pritom treba dobro paziti da se nekoga ne izostavi. Potrebno je organizirati i pregled procjenitelja osiguranja, što je sljedeći korak zasigurno, a na kraju slijedi prikupljanje ponuda za popravak štete. U tom dijelu je mudro posavjetovati se s osiguravateljem kako bi se pronašao najkvalitetniji i najefikasniji serviser ili više njih, ovisno o kompleksnosti štete nakon nasukavanja. Ponekad je štetu jednostavno popraviti kod jednog servisera međutim imamo situacije gdje je potrebno odraditi čitav niz stručnih poslova iz različitih područja servisa i popravaka (plastika, elektronika, motor, jarbol,…).
Popravak broda se ne može usporediti s popravkom automobila. Kod popravka automobila odete kod ovlaštenog servisera za marku automobila koju vozite i to je to, sve na jednom mjestu, ili ako je automobil stariji, odete kod nekog majstora koji je kadar taj kvar otkloniti. Kod plovila to nije slučaj.
Praćenje popravka
Bilo kakvom popravku ili saniranju štete prethodi kvalitetna inspekcija od strane stručne osobe, procjenitelja, odnosno tvrtke koja nudi tu uslugu . Kad se odredi stanje oštećenja mogu se sistematizirati radovi . Njih je potrebno pratiti popratiti od samih početaka, od prvog otvaranja trupa, motora i slično. I unatoč svim predradnjama ponude za popravak mogu biti samo okvirne kod većih šteta, odnosno takve da nemamo precizan iznos troška radova i materijala. Razlog tome je mogućnost utvrđivanja točnih posljedica udara od nasukanja plovila na njegovu kompletnu konstrukciju, rebra, kobilicu, motore, nosače i ostalo… I za taj je dio bitno da ga obavlja stručna osoba u suradnji s osiguravateljem. Serviser mora pratiti i dokumentirati sva novoutvrđena oštećenja na plovilu ili opremi te se prije svega posavjetovati s vlasnikom plovila, a vlasnik s osiguravateljem.
Kad sve završi i plovilo je opet spremno i tehnički ispravno za plovidbu opet je potrebno napraviti tehnički pregled plovila i stanja opreme i pogona. Po završetku popravaka potrebno je prije puštanja plovila u pogon, odnosno porinuća u more obaviti izvid od strane procjenitelja, naročito ukoliko se radilo o težem nasukavanju ili kompleksnijim popravcima oštećenja. Treba li napominjati da bi bilo jako dobro zatražiti garanciju za popravak od strane servisera a prije plovidbe dobro testirati i pregledati sve vitalne, posebno nove dijelove odnosno segmente i sekcije koje su bile oštećene. U situaciji kada uslijed oštećenja dođe do velike štete dobro je imati kvalitetnu i policu osiguranja te dobrog osiguravatelja koji zna svoj posao, koji će znati postupiti i opravdati novac uložen u policu osiguranja.
