Što je to sigurnosna brzina na moru?
Vrlo često kao ograničenje vezano uz sigurnost kupača i plovidbu unutar 300 metara od kopna spominje se i glisiranje. A upravo je to jedan od najvećih kamena spoticanja
Prije no što nastavimo moramo se malo podsjetiti teorije hidrodinamioke i njenog rodonačelnika Williama Froudea koji je utvrdio omjer između brzine u čvorovima i korijena duljine plovnog objekta na vodnoj liniji u stopama. Taj omjer zove se Aspekt brzine ili Froudeov broj. Ukoliko neko plovilo ima Froudeov broj manji od 1,5 ukazuje na deplasmansku plovidbu plovnog objekta. U rasponu od 1,5 do 2,5 su poludeplasmanska plovila, dok su sva plovila s Froudeovim brojem između 2,5 do 3,0 gliserska plovila. Zašto nam je ovo važno? Upravo zato da jednostavno utvrdimo kako se pojam glisiranja ne može koristiti za određivanje sigurnosne brzine unutar sigurnosnoga pojasa od 300 metara. Uzmimo za primjer stari gliserić Opatija. Bila je to simpatična barčica crvenoga trupa, jedva nešto duža od 3,5 metara, nekoć u kombinaciji s Tomosom 10, ili 18 (za buržuje) koja je glisirala već na 8 čvorova.
S druge strane uzmimo neku od novijih dvadesetmetarskih grdosija koje se redovito pokazuju pred plažama, obično uz nekakve Beach barove. Takvo će plovilo zaći u zonu glisiranja s Froudeovim brojem većom od 2,5 čvorova tek na brzinama većim od 20 čvorova. Pojednostavljeno rečeno Opatija će na 9 čvorova glisirati i biti u prekršaju, a velika jahta na dvostruko većoj brzini neće glisirati i neće biti u prekršaju. Tako bi stvari stajale kad bismo se zaista držali priča o glisiranju. Da ne govorimo o problemu subjektivnosti opažača, jer nekom će se činiti da plovilo glisira čak i prije prelaska u glisirajući režim plovidbe.
Srećom važeći Pravilnik ne spominje glisiranje. Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom u Članku 9. spominje pojam "Sigurnosna brzina", međutim nigdje nije izrijekom definirano o kojoj je to brzini riječ. Kaže se samo da se svaki brod: "...mora uvijek kretati sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara, te da bi se brod mogao zaustaviti na odgovarajućoj udaljenosti, među ostalim, uzimajući u obzir meteorološke i prometne uvjete koji vladaju u tom trenutku."
Ako ćemo navlačiti zakon do apsurda, što je česta hrvatska praksa, onda neki astronaut, odličnih refleksa i izoštrenih osjetila slobodno može jureći voziti slalom među kupačima, jer on će u svakom trenutku moći izvesti pravovremenu radnju.
Usprkos brojnim apelima stručnjaka, bar koliko je autoru poznato, još uvijek nije definirana najveća dopuštena brzina kao jedina mjerodavna stavka koju bi se danas moglo relativno lako utvrditi, bilo korištenjem radara s broda nadležnih službi ili pak uvidom u GPS log plotera. I sve dok se ne definira jasno i nedvojbeno brojčano ograničenje brzine moguća su svakakva tumačenja, a s njima i nejasne situacije kojima se onda pune novinski stupci.
Naš savjet jest da si sami nametnete maksimalnu brzinu ne veću od 5 čvorova dok se krećete kroz kupački pojas od 300 metara. Ne zbog zakona već zbog vaše sigurnosti, i sigurnosti plivača.
Nažalost, danas se na kraju još uvijek sve svodi na to da odgovor na pitanje što je kome sigurnosna brzina ovisi isključivo o čovjeku koji se nalazi za kormilom. Ima preopreznih jednako koliko ima i neopreznih. Srećom, more je veliko pa pomorske nesreće i nisu tako česte, iako se to ne bi očekivalo, naročito kad se pogledaju potezi brojnih neodgovornih skipera, ali i kupača.
...
