Što je to koncesija, a što koncesijsko odobrenje?
BN 224Bliži se sezona i mnogi ljudi razmišljaju o obavljanju raznih djelatnosti na području pomorskoga dobra. Prije no što krenu u neka veća ulaganja valjalo bi se upoznati s pravima i obvezama pravnih subjekata koji obavljaju djelatnosti na pomorskom dobru. Za početak možda bi bilo najvažnije utvrditi koja je razlika između koncesije i koncesijskog odobrenja
Nautički turizam je sve jača grana turističke djelatnosti na našem području, međutim tu ima mnogo nedorečenosti, naročito ako nautički turizam gledamo s pravnog aspekta. Mnogi bi se voljeli baviti čarter djelatnošću, ili otvoriti obrte za popravke brodica i jahta, ali pri pokretanju ili proširenju posla uvijek se postavlja pitanje: šta kaže zakon u tom pogledu? Kako da obavljam svoju djelatnost, a da nisam u prekršaju? Što je koncesija, a što koncesijsko odobrenje? Što ako mi direktor marine ne dopusti pristupiti brodici po pozivu klijenta? Takva, i mnogobrojna druga pitanja postavljaju moji klijenti, te ću ovim putem kratkim člankom pokušati dati odgovore na neka vaša pitanja...
Naglašavam „pokušati" jer Zakoni su nažalost u većini slučajeva nedorečeni i prepušteni „slobodnom tumačenju nadležnih tijela u postupanju" odnosno, u slučaju spora, tumačenju od strane sudaca. Međutim, postoje neke osnove i načela koja se moraju znati kako bismo vlastitu djelatnost obavljali legalno i u skladu sa zakonima, kao što postoje i određene odredbe koje su izričite i kod kojih ne postoji mogućnost različitog tumačenja. Stoga, hajdmo vidjeti o čemu je riječ...
Prava i obveze pravnih subjekata koji obavljaju djelatnost na pomorskom dobru
Zakonski okvir koji u Republici Hrvatskoj regulira institut prava i obveza pravnih subjekata koji obavljaju djelatnost na pomorskom dobru određuju tri različita zakona:
- POMORSKI ZAKONIK (čl. 430-441) NN.181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19
- ZAKON O KONCESIJAMA NN. 69/17
- ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA NN. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19
Posebno se napominje kako je od 1. siječnja 2020. godine na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (NN. 17/19) temeljem kojeg su izmijenjene određene odredbe Pomorskog zakonika NN 26/15. Nažalost, upravo te silne, brze i neprestane izmjene (tzv. Zakon o izmjenama i dopunama...) donose i pravnu nedorečenost i nesigurnost pri obavljanju djelatnosti.
S toga slijedi pitanje: što je koncesija? Ima li razlike između koncesije i koncesijskog odobrenja?
Koncesija
Koncesija je regulirana Zakonom o koncesijama (NN69/17). Posebno je značajan čl. 3 navedenog Zakona koji definira da je koncesija PRAVO koje se stječe ugovorom. Dakle, koncesija nije akt već pravo. Kako se stječe? Stječe se podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu koje će u tom slučaju donijeti Odluku temeljem koje će se podnositelju zahtjeva omogućiti sklapanje Ugovora o koncesiji. U ugovoru o koncesiji posebno se utvrđuje predmet koncesije i rok trajanja koncesije. Naime, sukladno čl. 17 Zakona o koncesijama uvijek se sklapa ugovor na određeno vrijeme, jer koncesije mogu trajati od 5 pa sve do 99 godina.
Zakon o koncesijama određuje da postoje tri vrste koncesija i to: koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesija za radove i koncesija za usluge.
Detaljnije odredbe o pomorskom dobru, koncesijama te koncesijskom odobrenju nalazimo u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, i taj zakon je u pogledu provedbe postupka radi ishodovanja koncesije i koncesijskog odobrenja nadopunjen zasebnim uredbama.
Od mnogobrojnih odredba sadržanih u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, posebno se naglašavaju one koje uređuju UPOTREBU pomorskog dobra. Upotreba pomorskog dobra može biti opća i posebna. Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, dok je posebna upotreba pomorskog dobra svaka ona upotreba koja ne spada pod opću niti pod gospodarsko korištenje. Za posebnu upotrebu pomorskog dobra može se dati koncesija i fizičkim i pravnim osobama.
Koncesijsko odobrenje
A što znači gospodarsko korištenje pomorskog dobra? To je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, s korištenjem postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru ili bez njega. Jednako tako može uključivati i gradnju novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, ali i ne mora.
Ako gospodarsko korištenje pomorskog dobra ne isključuje niti ograničava opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama daje se koncesijsko odobrenje.
Posebno se napominje kako koncesijsko odobrenje nije koncesija, i ono se izdaje fizičkim i pravnim osobama za obavljanje djelatnosti na morskoj obali, unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Najzorniji primjer djelatnosti za koje treba koncesijsko odobrenje je postavljanje ležaljki ili škrinje za sladoled na plaži.
Koncesijsko odobrenje izdaje vijeće za davanje koncesijskog odobrenja koje se formira pri priobalnim gradovima i općinama. Nakon provedenog postupka tražitelj koncesijskoga odobrenja gradu, odnosno općini plaća naknadu sukladno odredbama Uredbe o postupku davanja koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru.
Postupak ishodovanja koncesijskog odobrenja je znatno jednostavniji od onog za koncesije. Razloga ima nekoliko, kao prvo zahtjev se podnosi jedinici lokalne samouprave, nije potreban javni natječaj, a i dodjeljuje se Odlukom na rok od maksimalno 5 godina. Međutim koncesijsko odobrenje se ne može dobiti za sve vrste djelatnosti već ISKLJUČIVO za djelatnosti koje su navedene u JEDINSTVENOM POPISU DJELATNOSTI maločas spomenute Uredbe. Tako recimo nije moguće ishodovati koncesijsko odobrenje za popravak i servisiranje plovila jer navedene djelatnosti nisu uključene u popis.
Uvjeti za izdavanje koncesije
Dakle, već po samom postupku ishodovanja vidi se značajna razlika između koncesije i koncesijskog odobrenja. Tako npr. Zahtjev za dobivanje koncesije sukladno odredbama iz Zakona o pomorskom dobru i Uredbi o provedbi postupka dobivanja koncesije na pomorskom dobru određuju da mora sadržavati najmanje sljedeće:
- ime ili tvrtku, adresu, telefonski broj, broj telefaksa i adresu elektroničke pošte podnositelja zahtjeva
- a) vrstu i predmet koncesije
b) prirodu i opseg djelatnosti koncesije koja se traži
c) mjesto, odnosno područje obavljanja djelatnosti koncesije koja se traži
d) rok na koji se zahtijeva davanje koncesije - obrazloženje razloga za podnošenje zahtjeva, pravne, tehničke i financijske specifikacije predmeta koncesije
- dokaz o ispunjenju pravnih,tehničkih i financijskih uvjeta sposobnosti propisanih posebnim zakonom
- ponudu odgovarajućeg jamstva za provedbu ugovora o koncesiji
- ponuđenu naknadu za koncesiju
Uvjeti za dobivanje koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra utvrđeni su u odredbama iz čl.16-37 A Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te određuju da svaka fizička ili pravna osoba koja želi ishodovati koncesiju mora:
- biti registrirana za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traži koncesiju
- raspolagati odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim sposobnostima za ostvarenje koncesije
- imati financijsko jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije
- podmiriti sve obveze iz ranijih koncesija
- dokazati da joj do sada nije oduzimana koncesija.
Po podnesenom zahtjevu, i ukoliko je ponuda po provedenom postupku prihvaćena, donosi se Odluka o prihvatu te se nakon najmanje 15 dana od donošenja odluke sklapa Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru. Nakon sklopljenog Ugovora davatelj koncesije dužan je ugovor o koncesiji i dodatak ugovoru o koncesiji dostaviti Ministarstvu nadležnom za financije u roku od deset dana od dana sklapanja dok je davatelj koncesije dužan svaku promjenu zaduženja u odnosu na iznos obveze koja proistječe iz naknade za koncesiju bez odgode prijaviti Ministarstvu nadležnom za financije.
Pri Ministarstvu financija vodi se Registar koncesija u kojemu je do danas registrirano 20.266 ugovora o koncesijama. Valja sada napomenuti kako je riječ o svim koncesijama, ne samo o koncesijama na pomorskom dobru. Registar je javan i u njega se dnevno upisuju promjene, tako da je podnositeljima zahtjeva dano na uvid ako su neke koncesije istekle ili nisu.
Prestanak koncesije
Jednom ishodovana koncesija traje do isteka ugovorenog roka, a taj rok, kako smo rekli iznosi maksimalno 99 godina. Ali postoje i slučajevi u kojima nadležno tijelo može oduzeti koncesiju. Koncesija se može oduzeti u sljedećim slučajevima:
- ukoliko se ne izgradi ugovorena infrastruktura u određenom roku
- ukoliko se ovlaštenik ne pridržava odredaba zakona i uvjeta
- ukoliko ovlaštenik ne iskorištava koncesiju
- ukoliko ovlaštenik izvršava radnje koje nisu predviđene koncesijom
- ukoliko ovlaštenik neuredno plaća naknadu za koncesiju
- ukoliko ovlaštenik ne održava ili nedovoljno održava i zaštićuje pomorsko dobro
U većini slučajeva koncesija prestaje po sili zakona istekom vremena za koje je dana. Drugi slučajevi koji dovode do prestanka koncesije su: oduzimanje koncesije od strane davatelja, sporazumni raskid ugovora o koncesiji, odreknuće ovlaštenika koncesije prije isteka vremena i na kraju smrt ovlaštenika koncesije, odnosno prestanak postojanja pravne osobe, no u tom slučaju nasljednici fizičke, odnosno pravni sljednici pravne osobe mogu u određeno vrijeme zatražiti potvrdu koncesije.
Ovim člankom pokušali smo dati uvid u proceduru za ishodovanje koncesije ili koncesijskog odobrenja i ukazati na osnovne razlike između ovih dvaju pojmova.
COVID-19
Pitanje koje se ovih dana postavlja jest "Kako će svjetska pandemija COVID-19 utjecati na poslovanje ovlaštenika koncesija (npr. Marine) i ovlaštenika koncesijskih odobrenja (npr. vlasnici obrta za iznajmljivanje ležaljka na plaži?” Sigurna je posljedica navedene pandemije pad u bilo kojoj grani poslovanja, pa tako i u navedenim i smatramo da bi se i u tom pogledu trebale donijeti odluke kojima će biti uveden novi set mjera pomoći gospodarstvenicima čije je poslovanje ograničeno ili u potpunosti onemogućeno zbog korone. Jedan vid pomoći u tom pogledu bi bio smanjenje naknade za koncesiju / koncesijsko odobrenje baš kao i što tijela lokalnih samouprava sad smanjuju iznose zakupnina u prostorima koje su isti prethodno dali u zakup. Ukoliko je obavljanje djelatnosti u potpunosti onemogućeno, naknada bi trebala iznositi simboličnu 1 kn. Navedeno bi svakako pomoglo ovlaštenicima koncesija i koncesijskih odobrenja te se nadamo da će nadležna tijela uzeti navedeno u obzir.
U idućem broju osvrnut ćemo se na prijenos koncesije i na potkoncesije.
Za daljnje informacije, prijedloge tema i pravno savjetovanje slobodno nas kontaktirajte na: www.lawparis.com
...
