Sava K2
BN 79Četvrtast oblik koji izgledom odaje krajnju jednostavnost, zapravo je dobro pogođena forma plitkog gaza, stabilna i upravljiva, te prilagođena plovidbi u jakim riječnim strujama
Kako smo tematski uglavnom orijentirani na plovidbu najljepšim morem na svijetu, pomalo smo zanemarili dio naših čitatelja koji svoje nautičke dane provode na našim, ali i riječnim tokovima Europe. Pomalo samozatajni, riječni nautičari nisu bili toliko eksponirani, niti se o njima; previše pisalo. Riječna plovidba nudi mir i uživanje u tišini koju tek rijetko prekine poneka teglenica ili riječni ribar.
Forme riječnih brodica, nazovimo ih čamcima, nastale su i razvijale su se kao i forme pasara, gajeta, falkuša i ostalih tradicionalnih pomorskih plovila. Četvrtast oblik koji izgledom odaje krajnju jednostavnost, zapravo je dobro pogođena forma plitkog gaza, stabilna i upravljiva, te prilagođena plovidbi u jakim riječnim strujama. Brodica koja nam je ustupljena na testiranje izrađena je na formi tradicionalnih brodica svih rijeka pritoka sliva rijeke Save.
Materijali koji su tradicionalno korišteni za izradu ovih čamaca bili su jelovo i hrastovo drvo. Pojavom izvanbrodskih motora, te njihovom primjenom na rijekama, pojavio se problem niskog krmenog zrcala, te niskih bočnih stranica, a time i klupa za sjedenje. Dodavanjem daske na krmeno zrcalo ovaj je problem djelomično riješen, no kratki životni vijek ostao je neriješen, te ga se moglo riješiti jedino korištenjem novih materijala.
Prva plovila od stakloplastike, prethodnice današnje Save K2, nastala su 1980. godine u Petrinji, u tvrtki Privreda Petrinja. Petrinja nije slučajno odabrana kao mjesto za proizvodnju ovog čamca. U Petrinji su se čak odvijale i utrke riječnih čamaca, a priča kaže da je stanoviti Vlado Indijanac godinu za godinom pobjeđivao upravo na ovakvom tradicionalnom čamcu!
Sava K2
Riječni čamac Sava K2 nastao je kao usavršena verzija svoga prethodnika Save K1. Visina stranica je podignuta 12 centimetara, što je podiglo i visinu sjedalica i osiguralo ugodnije sjedenje, te više nije trebalo dodavati produžetak na krmeno zrcalo za postavljanje izvanbrodskog motora. Danas se ovaj čamac, što se tiče stakloplastičnih dijelova, proizvodi u Titelu, u tvrtki Premix-poly-verbund d.o.o., dok je za konačno opremanje i prodaju zadužena osječka tvrtka Euronautic International d.o.o. Kako se korito Save ne sastoji od korita i palube koji se naknadno spajaju, nego od jedne ljuske, tako je proces laminiranja korita Save malo drugačiji od plovila za more. Vanjski sloj brodice je gelcoat premaz, nakon kojega slijedi laminiranje četiri sloja stakolplastike (uz ojačanja na kobilici i bokovima), u kombinaciji sa Chromos-Scott-Bader smolom. Završni sloj u proizvodnji je top coat premaz.
Kako nema palube koja dodatno ukrućuje konstrukciju, korito se učvršćuje umetanjem uzgonskih komora koje su ujedno i sjedalice. Visina sjedalica je primjerena ugodnijem sjedenju, za razliku od tradicionalnijih čiklji u kojima dugotrajno sjedenje može uzrokovati bol u leđima. Drugi element koji također ukrućuje korito je drvena lajsna, bokoštitnica, koja opasuje cijelo plovilo. Drvena lajsna se izrađuje od sibirskog ariša visoke kvalitete, te se ne ugrađuje ako se na letvi nalazi koji čvor ili kvrga. Ova praktična bokoštitnica spojena vijcima, pozamašnih je dimenzija, tako da se može koristiti i kao rukohvat prilikom nošenja čamca. I na pramcu i na krmi nalaze se klupe, pod kojima je slobodan prostor za odlaganje raznoraznog pribora, spremnika goriva i opreme. Krmena klupa u zadnjem dijelu se spušta prema krmi radi dubljeg hvatišta za izvanbrodski motor. Nedostatak ovakvog rješenja je nakupljanje vode pred krmenim zrcalom. Ovaj problem lako je rješiv probijanjem otvora za odvođenje nakupljene vode. Drugi otvor na krmenom zrcalu, čiju izradu toplo preporučamo, je rupa za provođenje vezice za osiguravanje protiv ispadanja izvanbrodskog motora.
Kako smo krenuli s uspoređivanjem riječnih i morskih brodica, recimo kako ovdje nema bitava. Sava K2 ima pramčani škopac od inoksa, i to joj je dovoljno, jer riječni čamci se uglavnom vežu pramcem prema privezištu, dok se vez krmom ili bokom rijetko koristi. Čiklja Sava K2 je kvalitetno izrađeno plovilo. Završna obrada je izuzetna. U ponudi su modeli u zelenoj, plavoj i smeđoj boji, a išlo se čak do toga da se na sjedalicama nalaze protuklizne površine. Na gaznim površinama nema protukliznih površina. Razlog tome leži u blatu, odnosno pijesku, najčešćem materijalu na obalama rijeka, koje bi se uvuklo u pore, pa bi ga se teško moglo očistiti. Unutrašnjost ovog čamca je prostrana. Širina od 142 cm omogućuje normalno kretanje, a brodica je pogođena i što se tiče stabilnosti u mirovanju. U plovidbi, a probali smo ju sa četiri različita izvanbrodska motora, ostali smo ugodno iznenađeni. Ravno dno, a za rijeku je potrebno upravo to, pruža male otpore u plovidbi, te brodica lako klizi kroz vodu. U cilju dobrog držanja pravca, ali i kao dodatna ukruta postavljena je kobilica koja se proteže cijelom dužinom, te po dva bočna uzdužna stabilizatora u centralnom dijelu. O pravilnom rasporedu masa ovisi i hoće li čamac stajati ravno ili više nagnut prema krmi ili pramcu.
Najbolji dokaz malih otpora u plovidbi je mali val koji Sava ostavlja za sobom. Isto je i sa zaokretima. Iako su okreti popraćeni blagim naginjanjem, nema opasnosti od prelijevanja vala. Tek poneka kap, zbog relativno male visine krmenog zrcala zaluta u zadnji dio plovila.
Raznolika konjica na čiklji
Čiklja je čamac koji se pokretao bilo veslom, bilo odguravanjem motkom - gurom. Dodavanjem izvanbrodskih motora, osnovna funkcija čiklje, koja je prvenstveno bila prelazak rijeka i plovidba na kratkim relacijama, je proširena, te je čiklja postala brodica koja s izvanbrodskim motorom od maksimalnih 6 kW može prevaliti zavidan put! Pomaknute granice, te brzina i vrijeme dolaska na željenu poziciju, ovo su plovilo učinile riječnim dnevnim krstašem. Odlazak do udaljene ribolovne lokacije, te izleti do obližnje ade odnosno riječnog otoka, više nisu tako nedostižni.
...
