Riječka luka prošle godine zabilježila porast prometa od 18 posto
Iako se često mogu čuti katastrofična izvješća i još katastrofičnije prognoze vezane uz privredu, tu i tamo nađe se i koja lijepa vijest. Jedna od tih je i ova o porastu prometa riječke luke
Riječka luka naša je najveća luka, naša vrata u svijet kroz koja nam dolazi najviše roba. Nažalost to je samo djelić od realnog potencijala koji ova luka ima. Zbog nesretnog zapostavljanja i zanemarivanja na rubu bezidejnosti, tijekom proteklih tridesetak godina riječku su luku po pitanju kapaciteta pretekli konkurenti i preoteli jedan dobar dio tereta. I Kopar i Trst ulagali su u prometnu infrastrukturu koja luku povezuje sa zaleđem, a teret riječke luke još uvijek putuje prugom koju su 1873. godine napravili Mađari…
I usprkos tim nepovoljnim uvjetima, na koje se još nakalemila i pandemija, riječka je luka prošle 2020. godine uspjela prekrcati 13,6 milijuna tona tereta, što je porast od 18% u odnosu na godinu ranije!
Zabilježen je porast gotovo u svim segmentima. Suhoga tereta prekrcalo se 13% više, odnosno 5,5 milijuna tona, nafte se prekrcalo 22% više, odnosno 8,1 milijuna tona.
Lavovski dio tereta riječka luka može zahvaliti prometu na kontejnerskom terminalu kojim upravlja tvrtka AGCT (Adriatic gate container terminal). Iako u postotku manji, rast od 10% u riječku je luku donio 3,1 milijuna tona kontejnerskog tereta, dok je postotno izdašniji napredak od 17% ostalih tereta riječkoj luci donio promet od 2,5 milijuna tona, koliko je prekrcao koncesionar Luka Rijeka.
Ne iznenađuje da najveći i najkonstantniji porast tereta već dugi niz godina bilježi upravo kontejnerski promet. Rast je više nego primjetan, i u zadnjem petogodišnjem periodu narastao je s 200.000 kontejnera koliko ih je prekrcano tijekom 2015. godine, do 344.091 TEU jedinica koliko ih je ukupno prekrcano 2020. godine.
Statistika je statistika, i ona se bavi lijepim brojevima koje ljudi vole tumačiti upravo onako kako to njima paše. Zato ćemo i mi reći kako su ovo vrlo dobre brojke. Ovi pokazatelji govore nam jasno kako prekrcaj raste u svim segmentima, i to je dobro, no teško je ne postaviti si pitanje koliko bi te brojke bile bolje da se uložilo u gradnju nizinske pruge? Mjesta za poboljšanje kapaciteta luke sasvim sigurno ima, i srećom, ono se uskoro očekuje s početkom rada novoga kontejnerskoga terminala na Zagrebačkoj obali. Nažalost, moramo priznati sami sebi da ćemo i nakon toga još dugo vremena biti daleko od velikih luka s kojima smo se nekoć uspoređivali. Evo samo jednog podatka, čisto da se stavimo u perspektivu; 30. srpnja prošle godine, dakle u samo 24 sata, luka Šangaj prekrcala je 149.565 TEU jedinica.
...
