Ribolov popping plovcima
BN 253Ribolov popping plovcima je ribolovna tehnika koja je praktički nepoznata kod nas, ali, ako joj sami ribolovci pronađu specifično područje primjene, možda i kod nas postane jedna od standardnih i uspješnih tehnika ribolova. Podsjetimo se da su i ribolovni štapovi pred 30-ak godina zauvijek preuzeli vodstvo naspram tradicionalnog morskog ribolova “iz ruke”, iako i oni, u startu, nisu bili lako prihvaćeni, već su se morali dokazati
Popping plovak, originalnog naziva "popping cork”, u doslovnom prijevodu: iskačući pluteni čep, kao ribolovni pribor, uz koji ide i specifična vrsta ribolova, otvara mogućnost za popunjavanjem brojnih stranica teksta prikladnih za neki isključivo ribolovni časopis pa ćemo se zasad ovdje pozabaviti samom tehnikom ribolova, a ne testiranjem u realnim uvjetima i slikama riba ulovljenih upravo ovom tehnikom.
Poppinng plovak spreman za akciju. Plovak ima na donjem dijelu otežanje od 10 grama, a u šupljoj unutrašnjosti može imati kuglice koje zveckaju prilikom pomicanja
Ta nova tehnika ribolova, koja koristi ovakav plovak, ima veliki potencijal korištenja na Jadranu i na našim slatkim vodama, ali se prije svega, kao i sve druge tehnike do sad, mora pokazati i dokazati vrijednom korištenja, kao što je to slučaj sa svim ribolovnim novotarijama. Iz tog razloga dalje u tekstu koristiti ćemo izraz voda jer je tehnika primjernjiva na jezerima, rijekama i moru.
Jedna verzija tih plovaka od nedavno se proizvodi kod nas u Hrvatskoj. Plovci su proizvedeni na 3D printeru i upisuju se na listu komercijalnih funkcionalnih proizvoda, koji se mogu izraditi 3D printerom pa ćemo se, prije priče o namjeni samih plovaka i ribolovnoj tehnici, malo osvrnuti na samo 3D printanje.
3D print
Kako smo istaknuli u prošlom broju Burze nautike, gdje smo malo zagrebali u detalje 3D printanja, upravo ovaj primjer daje jednu interesantnu perspektivu o tome da 3D print ne mora biti velik i kompleksan da bi bio isplativ.
Plovak o kojem govorimo, točnije njegovo tijelo, izrađeno je FDM (Fused Deposition Modeling) sistemom 3D printanja plastike, o kojoj smo već pisali, a za izradu se koristi jedna verzija manjeg modela (open frame tipa) 3D printera, kakvi se sve češće koriste u kućnoj, ali i u, manje zahtjevnoj, profesionalnoj upotrebi.
3D printanje ovih plovaka omogućuje da se finalni proizvod, prema potrebi, neprestano mijenja, kad god se pokaže potreba za tim ili se iskustveno dođe do korisne informacije kojom se proizvod može unaprijediti. Takva mogućnost, da se proizvod sustavno mijenja i evoluira, omogućuje da se na tržište, u realnom vremenu, izbaci trenutno najbolja verzija proizvoda koja ispunjava svoju svrhu, a da se istovremeno i dalje dorađuje, kao da je u procesu neprestanog prototipiranja. Takve mogućnosti - izbacivanja "gotovog” proizvoda na tržište i nastavka unaprijeđivanja sljedeće verzije (v2.0) istog proizvoda, do sad su bila pretežno karakteristika softwerskih rješenja i aplikacija.
Prvi prototip koji je testiran na vodi (gore) i zadnja verzija nastala nakon testiranja (dolje). Vidljiva je promjena prednjeg dijela da se korigira popping te korekcija pozicije olova da se smanji mogućnost petljanja predveza
Sukladno tome, nadamo se da će ova prva službena verzija plovka vremenom, osim korekcija za pronalazak savršenog "pop” zvuka i pljuskanja po površini za privlačenje određene vrste ribe, dobiti i druge inačice prilagođene specifičnim uvjetima ribolova, a sve to ovisi najviše o zahtjevima i povratnim informacijama dobivenim od samih ribolovaca koji ih budu koristili.
Što je popping plovak?
Ukratko, to je plovak koji u gornjem dijelu ima široki zvonasti oblik koji, prilikom povlačenja, proizvodi efekte pljuskanja po površini, koji simuliraju ribu koja se hrani. Plovak je najčešće otežan u donjem dijelu, tako da se može daleko zabaciti te da u vodi duboko sjedi. Međutim može biti i neotežan pa se u tom slučaju otežava varalica. Tada se koriste udice s jig glavom ili flexi jigovi na laganim silikoncima.
Ovdje se ne radi o čudotvornim plovcima koji sami love, šalju wi-fi signale, mjere dubinu i tko zna kakva još čuda napredne tehnologije. Ovo su plovci koji su se pojavili 30-ih godina prošlog stoljeća i od tada se koriste u nekoliko verzija dizajna, pretežno u plićim obalnim vodama širom naše planete. Ono što je čudno u ovoj priči je to da su sve ove godine vrlo uspješno zaobilazili naše krajeve i jednako tako, naše ribolovne trgovine.
Iz tog razloga, ponukan činjenicom da mi nije bilo jednostavno doći do ovakvih plovaka i da se trebalo osloniti na vlastite uradi sam sposobnodi, pred jedno pet godina krenuo sam u prve pokušaje izrade ovih plovaka od pluta, stiropora, EVA pjene, ..., ali 3D print mi je napokon dao u ruke nešto što je već na prvi pogled i kod mene i kod ljudi kojima sam to pokazao, potaknulo razmišljanje da to izgleda kao nešto što bi moglo biti predstavljeno i široj publici.
Tako je krenula priča o popping plovcima, koji bi trebali, u sljedećih mjesec dana, komercijalno zaživjeti u trgovini ribolovnog pribora Nevera s Kvarnera u Rijeci, kao dio standardne ponude za sve one morske i slatkovodne ribolovce koji su spremni probati nešto novo i pronaći mu ribolovnu svrhu u svom ribolovnom okruženju.
Ta prva verzija plovka ima ukupnu težinu od 20g od čega 10g otpada na olovno otežanje kojim je plovak uravnotežen.
Tehnika ribolova popping plovkom
Popping plovak od ribolovca zahtjeva nekoliko specifičnih elemenata ponašanja prilikom korištenja. Što se tiče tehnike zabacivanja, privlačenja, pauziranja, rada sa štapom i rolom, postoji razlika u odnosu na klasičnu spinning tehniku popper varalicama, tzv. "popping”.
Tehnika ribolova popping plovkom sastoji se od kratkih povlačenja i dugih pauza te se ne smije raditi kontinuirano brzo privlačenje, kao u ribolovu popper varalicama, ako se želi od ovog plovka dobiti željeni efekt.
Popping plovak u društvu poppera
Tehnika kontinuiranog povlačenja poppera po površini radi se s ciljem da se ribu privuče zvukovima špricanja i komešanja mjehurića zraka i pjene. Pokazalo se da u nekim slučajevima kontinuirano privlačenje poppera izaziva praćenje od strane ribe, ali i izostanak griza pa su neki ribolovci i sa popperima razvili tehniku koja je vrlo slična tehnici ribolova popping plovkom, a to je izmjenjivane pauza i simuliranja brzih bjegova varalice. Ako još uzmemo u obzir i to da su se u toj kombinaciji, pauza i vođenja varalice, izvrsnim pokazali oni popperi koji prilikom pauze duboko sjede u vodi, tada možemo reći da se tehnika ribolova popping plovcima već udomaćila kod nas, na primjer u ribolovu strijelki popperima, no ribolovci toga još nisu svjesni.
Jedna ribolovna tehnka, gdje se definitivno može iskoristiti potencijal popping plovka, je privlačenje ribe popanjem na površini, uz istovremeno korištenje malih i laganih varalica. Pritom se može male varalice zabaciti puno dalje, nego drugim tehnikama, jer je plovak otežan. Dodatno, koriste se sve prednosti popping efekta na površini, a lovi se u uvjetima kada se riba hrani selektivno sitnom ribom veličine samo 5 cm te potpuno ignorora sve verzije težih i većih varalica.
Mali silikonci s worm udicama, bilo da su otežani s par grama teškom fleksi jig glavom ili bez nje, savršeno se zabacuju na velike daljine, korištenjem popping plovaka s otežanjem
Predvez za popping plovak
Ispod ovog plovka dodaje se predvez, od 1 do 2 metra dugačkog najlona ili fluorocarbona, nosivosti 20 lb.
Za lakše zabacivanje dugačkih predveza plovak ispod olova ima žičani završetak predviđen za ovješenje udice. Udica ostaje na poziciji u kontaktu s plovkom tijekom zamaha, a do odvajanja od plovka dolazi tijekom leta kroz zrak ili u trenutku pada predveza na površinu vode
Glavni razlog korištenja kratkih predveza leži u tome, što se s dužim predvezima teže manipulira kod zabacivanja, pa se zato ova tehnika više udomaćila u plićim vodama. Dodatni razlog je to da se kod kraćeg predveza varalica drži u blizini zvuka popanja pa ju riba lakše nađe kada lovi u uvjetima slabije vidljivosti, valova i pjene.
U uvjetima zamućene vode ili u pjeni valova, popping plovak, zvukovima i vibracijom koju proizvodi, pomaže da riba bolje prati i pronađe varalicu ili mamac (Foto: Magda Ehlers,Pexels)
Na kraju predveza se nalazi lagana varalica, najčešće silikonac s malom jig glavom, ali isto tako može biti i udica sa srdelom, kao kod ribolova srdelom u propadanju ili nekim drugim sličnim mamcem, filetom ribe i sl. Kod korištenja prirodnih mamaca ili umjetnih mamaca koji imaju miris i aromu, postiže se idealan spoj privlačenja ribe zvukom i mirisom.
Pored navedenog, ova tehnika se može vrlo uspješno koristiti i kod ribolova živim mamcem. Na primjer kod "balerina” sistema koja bi umjesto klasičnog plovka, imala popping plovak.
Zabacivnje
Zbog aerodinamičnog oblika i otežanja na donjem kraju plovka, ovaj plovak može postići jako velike daljine zabačaja. U tome ne treba pretjerivati, jer spinerski izbačaj, tzv.”snap cast”, velikom brzinom i snagom postiže jako velike daljine, ali i neizbježno petljanje predveza oko osnovne strune. Za razliku od toga, potrebno je koristiti izbačaj s malo više parabole i obavezno prilikom zabačaja, u trenutku kada je štap u stražnjem položaju za zabačaj, napraviti jednu malu pauzu, taman toliko da se predvez u potpunosti izravna prije samog zabacivanja. To bi bilo nešto slično kao kod mušićarske strune, gdje se mora sačekati da se petlja u potpunosti ispravi, kako ne bi došlo do tzv. "bičevanja” i petljanja strune.
Također je preporučljivo prstom zaustaviti zabačaj trenutak prije pada na vodu, kako bi se struna i predvez izravnali u zraku te izbjeglo dodatno petljanje.
Prilikom zabacivanja, kad je štap u stražnjem položaju, mora se pričekati jedan mali trenutak da se predvez ispravi, prije konačnog zabačaja
Privlačenje i rad plovkom
Nakon izbačaja plovka s predvezom, slijedi privlačenje. Sama tehnika privlačenja i povlačenja izvodi se tako da se plovak energično privuče štapom, u jednom ili dva brza poteza, u dužini jednakoj dužini predveza, kako bi se dobio efekt pljuskanja po površini te kako bi se varalica ili drugi mamac na predvezu, povukla u gornji položaj, pod samu površinu. Potom se radi pauza, od 5 do 7 sekundi, pri čemu se pušta da varalica ili mamac potone i smiri se ispod plovka. Ribi se daje prilika da se približi mjestu pljuskanja po površini te da se baci na varalicu u propadanju odnosno, da munjevito zagrize onaj tren kad varalica ponovo jurne prema površini.
Držanje štapa, prilikom popanja plovkom, mora biti u donjem položaju, vrhom prema vodi, kako bi struna bila što niže, gotovo paralelna s površinom. Vrh štapa se usmjeri prema plovku, rolom se namota višak strune, kako bi se ostvario direktan kontakt s plovkom i potom slijedi energičan trzaj vrhom štapa dolje prema vodi ili nisko dolje u stranu, tzv. Side sweep, ovisno o situaciji, kako vam obala dozvoljava te vlastitim preferencijama, koja tehnika privlačenja vam bolje leži.
Osnovni položaj za ribolov popping plovkom. Štap mora biti u donjem položaju kako bi struna za povlačenje bila gotovo paralelna s površinom
Pribor
Za orijentaciju, štapovi kakvi se koriste za ovu tehniku trebaju biti dužine 2,70 do 3 m, brze akcije, težine bacanja u rangu 10-40 g (u skladu s težinom plovka). Budući da se ciljaju velike ribe koje se munjevito bacaju na mamac pa i sama kontra mora biti jaka i energična, treba koristiti štapove koji imaju dovoljno rezervne snage u donjem dijelu, u ribolovnom žargonu "štap ne smije biti premekan”. Kod premekanih štapova se gubi dio energije, koja je potrebna da se brzim trzajem vrha štapa proizvede željeni efekt na površini, kao i mogućnost realizacije griza adekvatnom kontrom.
Rola treba biti špinerska ili baitcasting, prema vlastitim željama, prilagođena veličini i snazi ribe koju lovite te vlastitom ribolovnom iskustvu. Privlačenje se u cjelosti odrađuje štapom, a rolom se kupi višak strune, koji ostaje nakon povlačenja plovka, pa veličinu i snagu role određuju uvjeti u kojima ćete drilati ribu. Budući da se radi o dinamičnom ribolovu, preporučljivo je koristiti lakši i dobro balansiran pribor koji manje umara tijekom dužeg korištenja.
Kako bi se ostvario što bolji kontakt s plovkom, idealno bi bilo koristiti upredenicu, jer se ne isteže i bolje prenosi silu povlačenja na plovak. Upredenica treba biti nosivosti oko 30 lb, ali iskusni ribolovci će to, kao i debljinu predveza, lako prilagoditi uvjetima ribolova i ribi koju ciljaju.
Crvena hama, (eng. redfish), jedan od najčešćih ulova popping plovcima u priobalnim vodama zapadnog Atlantika
Morska pastrva, drugi najčešći ulov popping plovcima na ušćima rijeka i u plitkim vodama zapadnog Atlantika (Foto: Cody Reed, Unsplash)
Za kraj recimo da iako ovakve plovke ribolovci najčešće koriste u priobalnim, plićim vodama i na ušćima rijeka gdje se love ribe kao što su crvena hama, eng. redfish, te priobalne vrste pastrve npr. morska pastrva, eng. speckled trout, na internetu se mogu naći i infomacije o ribolovu ribljih vrsta koje ne obitavaju u tako plitkim vodama. Riblje vrste, poput atlantske španjolske skuše se također uspješno love ovom tehnikom, kada se više približe obali. Tehnika se pokazala posebno uspješna za lovljenje različitih ribljih vrsta, zabacivanjem u valove i pjenu, sa stijena i sa plaže, jer se ribe tada više oslanjaju na zvuk i vibraciju, nego na vid. U slatkovodnom ribolovu, unatoč velikoj skeptičnosti mnogih ribolovaca, oni koji znaju love i pastrvskog grgeča (eng. largemouth bass) i crnog grgeča (eng. smallmouth bass). Sve to daje naslutiti, da ova tehnika ima puno širu primjenu, ako se pravilno koristi u određenim okolnostima ali, kao i u mnogim drugim slučajevima, oni koji doista znaju nešto više od većine, često o tome i šute.
Pastrvski grgeč, poznat kao bass, uspješno se lovi silikoncima. Ostaje jedino pitanje, može li se, dodatkom popping plovka, loviti uspješnije (Foto: Michal Dziekonski, Pexels)
Crni grgeč, još jedna slatkovodna riba, koja se uspješno lovi popping plovcima (Foto: Pixabay)
Pauza, pauza, tko ima strpljenja izdržati pauzu?
Ono što mnoge ribolovce muči, kod ove tehnike je ta, preduga, pauza između dva popanja plovkom - mogu se čak pronaći informacije o pauzama koje traju 7 do 10 sekundi ali, prema iskustvima ljudi koji ovu tehniku dugo koriste i pišu o tome, mnogi savjetuju da je bolje raditi duže pauze jer kod ove tehnike pauza igra vrlo važnu ulogu kako bi se riba privukla, ali da se ne preplaši. Prebrzo popanje može izazvati kontra efekt i umjesto privlačenja ribe, preplašimo je u trenutku kada je pokazala zanimanje i prišla bliže.
Pauza može trajati i onoliko dugo koliko traje propadanje varalice odnosno mamca na dubinu jednaku dužini predveza. Za primjer, Raglou varalica od 12 cm, kakva je korištena za potrebe slikanja za ovaj članak, ima 4 grama i tone oko 15 sekundi za 1 metar dubine.
Ako imate iskustva u ribolovu brancina, onda sigurno znate da je brancin prilično radoznala riba i da se rado pojavi i pažljivo osmotri situaciju iz blizine. Uspješno ga se može privući diskretnim povremenim zvukovima kuckanja ili lupkanja pa podvodni ribolovci imaju trikove puštanja mjehurića zraka ili ispuštanja kamenčića na dno, kako bi potakli radoznalost ribe, te kako bi prišla bliže. S druge strane, pretjerano i nervozno zveckanje i lupanje varalicama, koje u sebi imaju zvečke i kuglice, izazvat će potpuno suprotan efekt te preplašiti i otjerati ribu. Meni se u špinanju plutajućim wobblerima pokazalo da je ponekad dobro napraviti pauzu, odmah nakon zabacivanja. Kad varalica padne na vodu, treba je pustiti na mjestu gdje je pala, da pluta nekoliko sekundi te pritom, samo lagano, namotati višak strune, a nakon toga napraviti povlačenje varalice što je moguće brže, bez razmišljanja, samo brzo namotavati rolom. Takav pristup je još lakše primijeniti iz barke, u pokretu, dok plovi pri 4-5 čvorova, na dozvoljenoj udaljenosti, u blizini obale. Nakon zabacivanja, ostaviti otvorenu rolu i pustiti da se struna odmotava neko vrijeme te potom samo zatvoriti preklopnik role. Ako je riba u blizini, munjevito će se baciti na varalicu, isti tren kada se struna zategne te potegne varalicu kroz vodu.
Vezano za prečesto, nestrpljivo popanje, najviše mi se svidio savjet: "Ako mislite da presporo radite s plovkom, trebate usporiti još više.”
...
