Projektiranje nekada i sada

BN 214
| 1.7.2019 | Piše:
Krešimir Biluš
| Foto:
Arhiva


Kada bi barem investitori imali toliko poštovanja koliko imaju prava, i kad bi projektanti imali toliko resursa za kvalitetno projektiranje koliko imaju nametnutih ograničenja, možda bi današnje brodice i jahte na moru bile manje nespretne modne dive, a više pouzdani stabilni plovni objekti dobrim maritimnih svojstava

Hrvatska brodogradnja, odnosno ovo malo koliko je od nje još ostalo, danas počiva na znanosti koju su sredinom prošloga stoljeća jednom i zauvijek postavili kolege, inženjeri Uršić, Senjanović, Sentić i drugi. Od tada pa do danas, realno je primjetan tek skromni doprinos stručnom znanju. Oni koji su znali ili su otišli u mirovinu, ili rade negdje vani, ili u domaćim projektantskim uredima, ali za strane naručitelje i strana tržišta. Razlozi za pad doprinosa znanja i novih spoznaja su razni. Jedan je uskogrudnost pojedinaca i nespremnost da na mlađe kolega prenesu znanje stjecano godinama kroz slavno stvaralačko doba naše brodogradnje. Drugi razlog je globalizacija i tehnološki razvoj, ponajprije računala.

... (više u tiskanom i CD izdanju)