Projekt FishNoWaste – gospodarenje otpadom u lukama Jadrana
Ribolovne aktivnosti predstavljaju izvor različitih oblika i vrsta otpada koji izravno ili neizravno može dospjeti u more, ali također mogu biti važan faktor u njegovom smanjivanju, kako kroz svoje uobičajene aktivnosti, tako i kroz posebno ciljane inicijative kao što je “Fishing for Litter” (hrv. Koćarski Ribolov i Morski Otpad – KRMA). Morski otpad prepoznat je kao globalni problem koji prijeti obalnim i morskim ekosustavima diljem svijeta.
Prema podacima United Nations Environment Programma (UNEP), gotovo 70 % otpada koji s kopna dospije u more završi na njegovom dnu i tamo se godinama gomila. Prema provedenom monitoringu sastava otpada s morskog dna u Jadranskom moru 2018. godine, utvrđeno je da plastika čini oko 96 % od ukupnog otpada.
Jadransko more, zbog svoje djelomično zatvorene prirode, socio-ekonomske važnosti ribarstva i brojnih ribarskih luka duž obale, posebno je osjetljivo na onečišćenje otpadom od ribarskih aktivnosti. Ribarske luke predstavljaju mjesta gdje se odlažu značajne količine raznih vrsta otpada. Osim morskog otpada, tu se odlaže i ostali otpad, poput komunalnog, glomaznog otpada te otpadnih ulja, filtera, akumulatora, zauljenih krpa i drugog otpada.
Projekt FishNoWaste
FishNoWaste (Waste reduction and management in fishing ports of the Adriatic Sea to promote sustainable fisheries / Gospodarenje otpadom u ribarskim lukama Jadranskog mora za promicanje održivog ribarstva) ima za cilj razviti sinergijsku strategiju za cjelovito prikupljanje otpada koji se stvara u koćarskom ribolovu i odlaže u ribarskim lukama. Prikupljanjem podataka o vrstama, sastavu i količinama otpada (s posebnim naglaskom na plastiku), namjera je unaprijediti protokole za njegovo gospodarenje, uključujući ponovnu upotrebu i recikliranje, kroz razvoj i implementaciju dobrih praksi te inovativnih tehnika i materijala uz uključivanje ključnih dionika povezanih s ribarstvom, uključujući same ribare.
Vodeći partner projekta je Sveučilište Padova iz Italije, čiji je pridruženi partner ISPRA (Institut za zaštitu okoliša i istraživanje). Ostali partneri s talijanske strane uključuju Cooperative M.A.R.E. S. c. a r.l. s pridruženim partnerom Comune di Rimini te Company for Public Services iz Chioggije i Workers of the Sea Cooperative. S hrvatske strane partneri su Institut za oceanografiju i ribarstvo, JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj, udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Lučka uprava Split.
Ključne aktivnosti projekta
Projekt će se nastaviti na prethodne projekte DeFishGear i ML-REPAIR, prikupljajući podatke o pasivno ulovljenom otpadu tijekom koćarskog ribolova i smanjujući njegov utjecaj na ekosustav Jadranskog mora.
Posebna pažnja će biti posvećena:
- Pilot-aktivnostima zamjene polistirenskih kašeta za ribarski ulov onima koje je moguće reciklirati.
- Razvoju strategija za zbrinjavanje otpada kroz model kružnog gospodarstva uz sudjelovanje ribara, ribarnica i luka.
- Promociji održivog gospodarenja otpadom kroz komunikacijske kampanje.
- Davanju stručnih zakonodavnih preporuka.
Projekt će uključivati istraživačke institucije, ribarske udruge, ribarnice, lučke uprave, tijela državne uprave, lokalnu samoupravu i nevladine organizacije iz Italije i Hrvatske. Cilj je sveobuhvatno praćenje otpada prikupljenog tijekom ribolovnih aktivnosti i onoga nastalog u ribarskim lukama, zamjena plastike ekološki prihvatljivim materijalima te implementacija kružnog modela gospodarenja otpadom.
Planira se osmišljavanje boljeg sustava za smještaj i razvrstavanje različitih vrsta otpada u ribarskim lukama putem tzv. zelenih otoka. Poseban naglasak stavlja se na problem stiroporskih kutija koje se koriste u ribarstvu za pakiranje i distribuciju ulova, a koje čine značajan dio onečišćenja u okolišu.
Pilot aktivnosti bit će provedene u ribarskim lukama Brižine u Kaštel Sućurcu (pokraj Splita) i Tribunj. Mreža partnera i dionika projekta osigurat će učinkovitu strategiju za smanjenje morskog otpada u cijelom Jadranskom bazenu, s naglaskom na analizu i primjenu postojećih rješenja te promoviranje principa ponovne uporabe i recikliranja.
