Proglasimo NO-TAKE zonu
Nedavna uhićenja trgovaca trpovima i prstacima otvorila su i teme poput – nestanka periski i odumiranje matičnih jata riba, Zeleni Dalmacije očekuju proglašenje prve No-take zone u Jadranu
Nedavna uhićenja hrvatskih i talijanskih državljana zbog još jedne u nizu ljudskih svireposti, a to je trgovanje trpovima, ježincima i prstacima za istočna tržišta koja skupo plaćaju njihova navodna svojstva za povećanje potencije, podignula su pravi mali burin u medijima posljednjih petnaestak dana. Da je važnost medija u tom smislu neizmjerna, jako dobro shvaćaju i u udruzi Zeleni Dalmacije čiji predsjednik Lovro Rumora neumorno komunicira srž svega na što ova uhićenja moraju ukazati:
- Ovdje se radi o skupom biznisu o kojem su do mene dopirale glasine i ranije. Jako je dobro da je DORH postupio po dojavama i konačno na tom hvale vrijednom potezu smijemo očekivati slične aktivnosti i na drugim mjestima. Znamo da jedna lasta ne čini proljeće, kazao je Rumora za Burzu nautike.
Moru treba predah da dođe „na sebe"
Osim toga, Rumora je naglasio kako su u ovoj situaciji mediji ključni:
-Kod nas samo mediji mogu napraviti veliku i dobre promjenu u društvu jer političke strukture se boje samo medija, a nezadovoljstvo stanjem naše morske bioraznolikosti je veliko. Periske su nestale u samo dvije godine, nestaju nam matična jata inćuna, skuša, sardela, ribarnice su sve praznije, a to nikako nije dobar znak. Naše oduvijek prebogato i još uvijek čisto more pretvara se u more bez riba, turistički sektor također ne nudi istraživanja i studije o utjecaju turizma na to stanje, crvena knjiga ugroženih jadranskih vrsta mora se proširiti, a ono što, pak, smatram najvažnijim jest – napokon oživjeti i tzv. zone neuzimanja (no-take zone) ribe. To je u Australiji i na Novom Zelandu već iskušani model trogodišnjeg odmaranja mora od izlova za vrijeme kojeg država subvencionira one koćare koji inače love u toj zoni. U međuvremenu se takve zone mogu potpuno oporaviti te ponovno postati zone punih reproduktivnih kapaciteta morskih organizama i riba. Naime, preoravanjem različitim mrežama neminovno se uništava dno, a dno je temelj za biosustav kojeg čine ribe čistači, ježinci, važne ribe poput grdobina itd. Time se organizmi uništavaju prije nego li dostignu svoju punu spolnu zrelost te nam na tržnice sve češće dolaze ribice, a i kontrole takvog materijala su sve slabije.
Bolesnom upornošću do promjena
No, nastavlja Rumora, u samo tri godine predaha – cijeli se sustav jedne takve zone može potpuno obnoviti. Mi imamo slučaj da su nam Hvarski, Brački ili Viški kanali potpuno, da tako kažem, izraubani zato i jest važno shvatiti da nema drugog načina nego pustiti moru da samo sebe obnovi. U tome od pomoći mogu biti i širenja područja koja su pod posebnom zaštitom poput Kornata, lagana eksploatacija umjesto invazivne kakvoj svjedočimo, pritisci na kapetanije da postavljaju bove za vezivanje plovila kako bi se izbjegavala, za morsko dno, također štetna sidrenja itd.
Rumora je naglasio kako bi sve to mogle biti dobre, iako zakašnjele reakcije Vlade i njihovih intervencija:
- Kod nas moraš biti, da tako kažem, bolesno uporan. Neke kampanje se pokreću tek nakon 10 ili 15 godina od ukazivanja na problem, da ne kažem da kod nas nije ugrožen samo morski svijet, već nam i kopneni životinjski svijet nestaje pred očima, stoke je sve manje, a s druge strane – sve uvozimo. Ponavljam, mediji i njihov utjecaj su nam tu iznimno važni.
...
