Preporuke pomorcima za putovanja u zemlje pogođene koronavirusom
Jučer sam se našao u vrlo zanimljivoj situaciji. Bio sam na piću sa školskim kolegama. Ne bi to bilo ništa neobično da jedan od njih nije pomorac, a drugi liječnik. Prvi je iz srednje škole, iz bakarske nautike, danas iskusni časnik na LNG-u koji bi ovih dana morao na brod. U Koreju. Drugi kolega je iz osnovne. On je liječnik. Nije infektolog, ali ipak zna znanje. Nismo se našli slučajno. Kolega pomorac je izložen velikom pritisku obitelji, čak da otkaže ugovor, zbog straha od koronavirusa, i zato smo zamolili našeg kolegu da nas savjetuje. Moja uloga u cijeloj priči jest da ispunim neke praznine oko kojih se ova dvojica ne žele truditi, točnije, nemaju vremena za to
Putovati ili ne?
Prvo pitanje na koje je trebalo odgovoriti jest treba li otputovati ili ne? Ma što mi pojedinačno mislili o tome, ovaj se problem ne smije olako doživljavati, i zabrinutost je sasvim opravdana. Otkazuju se brojna događanja, a o otkazivanju drugih se intenzivno razmišlja. No ne može svijet stati zato jer se u ljudima javio strah od bolesti. Trgovine moraju raditi, netko ih mora opskrbljivati, a to znači da promet mora teći. Drugim riječima, svi oni koji rade u transportu nemaju pravo na otkazivanje.
Druga je stvar to što će se sada neke stvari sada svakako malčice promijeniti dok ne mine prvi val širenja i dok se malo bolje ne upoznamo s novim neprijateljem na popisu bolesti. Po onom što se za sada zna izbjegavanjem bliskih kontakata, grljenje i rukovanje kao i širenje intimnog prostora, odnosno držanje ljudi na distanci značajno mogu smanjiti šanse za zarazu.
Sve dok se čovjek drži preporuka stručnjaka šansa za zarazu zapravo je relativno mala. Ali za to se treba pridržavati uputa stručnjaka, a ne fejsbuk-savjetnika!
Bitno bi bilo zaista smanjiti putovanja i ona koja nisu bitna, odnosno neodgodiva možda bi bilo bolje preispitati, ali ako se putovati mora, tada nema nekog pretjeranog razloga da se to i ne učini. Naravno, da bi sve proteklo kako treba neke će stvari ipak trebati prilagoditi trenutnoj situaciji koja vlada u području u koje vas put vodi.
Ne paničariti!
Mediji nažalost vole širiti paniku. Svaka ovakva pojava potencijalni je izvor klikova, a klikovi vuku potencijalne oglašivače, a oglašivači donose novac. Zato mnogi urednici inzistiraju na bombastičnim i višeznačnim naslovima koji u ljude unose nemir. Zato jedan od važnijih savjeta jest da pažljivo birate izvore informiranja.
Jedini pravi izvor informacija predstavljaju stranice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a ako govorimo o pomorcima tada i IMO i ITF. Sve ostalo treba uzeti s velikom dozom rezerve. Rekli smo, ovo je ozbiljna situacija, a to znači da nikako nije vrijeme za vijesti s Facebooka i teorije zavjere.
Ono što svi upućeniji izvori tvrde jest da postoje različite skupine po ugroženosti. I iako se radi o vrlo zaraznom virusu statističke šanse da ćete se zaraziti su vrlo male, a da ćete razviti neki od težih oblika još i manje. Velika većina radno sposobnoga stanovništva, pogotovo današnjih pomoraca kojima je ova priča namijenjena, spadaju u mlađu, aktivnu populaciju koja je ujedno i najotpornija iako je vrlo vjerojatno i najizloženija. Čak i ako se dogodi da se netko zarazi, uz činjenicu da će imati simptome slične gripi, dakle da će ga tih desetak dana boljeti sve i da će kašljati kao magare, jedina prava briga trebala bi biti kako spriječiti da zarazi druge ljude oko sebe.
IMO je neki dan u suradnji s WHO izdao jasne preporuke svim brodarima, i velika većina već se pripremila u skladu s tim preporukama.
www.imo.org/en/MediaCentre/HotTopics/Pages/Coronavirus.aspx
Kako se zaštititi?
COVID-19 je jedan od virusa iz obitelji koronavirusa. Dakle samo jedan od mnogih. Gugl vam je već vjerojatno rekao kako su i MERS i SARS iz te proklete familije, ali tu je i onaj koji izaziva klasičnu hunjavicu zbog kojeg nam svake zime curi nos i zapravo ni ne znamo da ga imamo. No ono što je bitno jest da je to samo još jedan virus. To znači da se od njega možemo zaštititi na vrlo sličan način na koji se svake godine štitimo te dosadne hunjavice, a većina nas koji se ne cijepimo tako se borimo i protiv gripe.
Prvo što možemo učiniti u borbi protiv zaraze jest podizanje vlastite svijesti na višu razinu. Zapitajte se kojih pet površina ste zadnje dirali rukama? Kad ste dotakli lice ili nešto stavili u usta? Koliko je vremena proteklo od zadnjeg pranja ruku?
Većina nas u normalnim situacijama ne razmišlja o ovim stvarima, no ako obratimo pozornost na to da te ruke kojima svašta diramo prinosimo glavi, tada smo već na dobrom putu.
Svi zdravi ljudi imaju imunosni sustav koji se bori protiv patogena svih vrsta. U većini slučajeva naš imunosni sustav radi vrlo dobro, i uspješno sam odradi sve svoje bitke. Ipak postoje stvari kojima mu možemo i malo pomoći. Uz zdravu, uravnoteženu i redovitu prehranu najviše ćemo mu pomoći ako izbjegnemo iscrpljivanje. Redovito spavanje, izbjegavanje prevelikih količina alkohola i sličnih situacija koje iz organizma izvlače one bitne rezerve snage ostavit će našem sustavu dovoljno potencijala da se uspješno odupre čak i ako nas uhvati ovaj novi virus.
Preporuke WHO
Svjetska zdravstvena organizacija WHO je izdala jednostavne naputke za sprečavanje zaraze. Oni uključuju :
- učestalije pranje ruku, obavezno prije unošenja hrane!
- korištenje dezinfekcijskog sredstva za ruke na bazi alkohola
- izbjegavanje boravka u zatvorenom prostoru s većim skupinama ljudi, posebice izbjegavanje bliskog kontakta s ljudima koji kašlju ili imaju povišenu temperaturu
- izbjegavanje nepotrebnog diranja površina (rukohvati na eskalatorima aerodroma i sl.)
- izbjegavanje nepotrebnog diranja lica
- korištenje vlastite boce za piće
- piti puno tekućine
- više spavati i odmarati
- smanjiti stres (posao, treninzi, prehrambene navike...)
- tijekom posjete otvorenih tržnica u zaraženim područjima izbjegavati direktne kontakte sa životinjama
- izbjegavati konzumaciju sirove hrane životinjskoga podrijetla
IMO izdao smjernice za izbjegavanje epidemije na brodovima
IMO (International Maritime Organization) www.imo.org je u suradnji i dogovoru sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) početkom ožujka izdala smjernice kojima bi se moralo onemogućiti izbijanje, odnosno širenje epidemije COVID 19 virusa. Svim brodarima savjetuje se pregled posade prije ukrcaja, određivanje kabina za izolaciju potencijalno zaraženih i izradu plana postupanja u slučaju da se neki pomorac zarazi, što uključuje stavljanje cijeloga broda u karantenu, detaljno čišćenje i dezinfekciju.
Poznati pomorački sindikat ITF www.itfglobal.org svojim članovima savjetuje da izbjegavaju kontakte sa zaraženim osobama, i da se drže što je moguće dalje od njih, kao i to da sve kontakte svedu na najmanju moguću mjeru. Iste upute možete pronaći i na stranicama Sindikata pomoraca Hrvatske https://sph.hr/.
Ostale preporuke svode se na klasično održavanje osobne higijene, često pranje ruku, izbjegavanje diranja lica, očiju, nosa i usta rukama koje nisu netom oprane i dezinficirane.
Znakovi i simptomi zaraze 2019-nCoV
- Povišena tjelesna temperatura
- Akutni respiratorni simptomi (kašalj, otežano disanje, upala pluća)
- Prosječno vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma: 7 dana
- Prijenos virusa moguć je i tijekom inkubacije, odnosno prije razvoja prvih simptoma
IMHA (International Maritime Health Association) je izdala priopćenje brodarima o 2019-nCoV
WHO za sada ne preporuča nikakva ograničenja u kretanju osoba, a IMHA savjetuje da se držite uputa lokalnih vlasti.
Posebni savjeti IMHA za posade brodova i brodare izdani su 26. siječnja 2020.
- Ne ograničavati ukrcaj i iskrcaj posade u lukama koje se nalaze u nezahvaćenim područjima
- Ne ograničavati nužne posjete brodskih agenata, servisera i ostalih profesionalaca
- Spriječiti posjet kineskim otvorenim tržnicama. Izbjegavati opskrbu ribom i peradi iz Kine
- Na brodu ne konzumirati sirovo meso i termički neobrađena jaja i mlijeko
- Postrožiti higijenu pripreme hrane na brodu
- Osigurati maske za zaštitu lica za svu posadu, po 5 komada za svakog člana posade
- Osigurati mogućnost cijepljenja protiv gripe, osigurati dovoljna sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola i zaštitne maske za brodske inspektore i drugu posadu koja putuje u Kinu.
Pomažu li medicinske maske protiv virusa?
Najjednostavniji odgovor na ovo pitanje glasio bi: - i da, i ne. Po trenutno dostupnim podacima, medicinske maske štite okolinu od zaraženog, ali ne i zdravog čovjeka od zaraze. Medicinske maske imaju ulogu vrlo sličnu kao i maramica, dakle da kapljice sline koje izbacujemo tijekom kihanja, kašljanja pa i tijekom razgovora, ne lete naokolo već da se zadrže na unutrašnjoj strani maske. Kihne li zaraženi na vas vi ćete se razboljeti bez obzira na to što na nosu imate masku, međutim ako on kihne u svoju masku, šansa za širenje zaraze je znatno manja. Dakle, ako vi kišete, šmrčete i kašljete tada je dobro nositi masku, ali ako drugi oko vas kišu i kašlju maska vas neće spasiti.
Jedina maska koja štiti od svih poznatih virusa i bakterija je plinska maska ili polumaska s filtrom koji nosi oznaku P3.
| Učinkovitost hvatanja čestica | Klasa čestičnog filtra | Maksimalno dopuštene koncentracije tvari prema klasi čestičnog filtra | Zaštita |
| Niska | P1 | 4×GVI* za polumasku / 5×GVI za masku zacijelo lice | Od inertnih čestica (koje smetaju, ali nisu štetne), netoksične, neotrovne, neagresivne prašine |
| Srednja | P2 | 12 × GVI za polumaske / 16 × GVI za maske zacijelo lice | Od čestica niske toksičnosti (opasne po zdravlje). Lebdeće prašine, insekticida, pesticida, para metala i kremena, dima i magle. Od čestica tvari za koje je GVI≥ 0,1 mg/m³ |
| Visoka | P3 | 48 × GVI za polumaske / 1.000 × GVI za maske za cijelo lice | Od čestica visoke toksičnosti. Od čestica tvari za koje je GVI tvari≤ 0,1mg/m³. Prašine koje izazivaju kancerogene bolesti, čestice radioaktivnih tvari. Klice bakterija i virusa |
Ako imate kartu putujte!
I koji je onda bio zaključak za kraj? Nakon konstruktivne rasprave došli smo do zaključka ako čovjek mora na brod, čovjek mora na brod! Brod ne smije stati! Ako vas baš put vodi u neku od jako pogođenih zemalja tada bi bilo dobro da se pokušate dogovoriti s kompanijom da se ukrcate u nekoj drugoj, manje pogođenoj luci. Ali jednako tako morate biti spremni da će i vaša smjena kasniti, što i nije nužno loše, jer bolje je ostati na brodu i mjesec dana duže, pa kući odletjeti s aerodroma iz neke od virusom nezehvaćenih zemalja.
Čak i ako to iz nekog razloga nije moguće, kao u slučaju u kojem treba preuzeti brod iz brodogradilišta, na vašoj strani je statistika. Šansa da ćete se baš vi zaraziti u nekom milijunskom gradu, u multimilijunskoj državi koja ima nekoliko tisuća zaraženih, tek je nešto malo veća od one da dobijete na lotu. Znam da nije neka utjeha, jer netko ponekad ipak dobije na lotu, ali s druge strane u prometu dnevno gine mnogo više ljudi pa bez straha sjedamo za volan i svoje živote stavljamo u ruke ljudi koje nikada nismo upoznali. Drugim riječima, razloga za oprez ima, ali za paniku ne!
...
