Predstavljen novi Nacionalni plan razvoja obalnog linijskog prometa
Pomorski fakultetu Rijeci izradio je Nacionalni plan razvoja obalnog linijskog prometa do 2030. godine
Na konferenciji u Splitu predstavljena je finalna verzija Nacionalnoga plana razvoja obalnog linijskog prometa do 2030. godine. Plan bi trebao poslužiti kao osnova za povlačenje sredstava iz fondova EU, a već je i sam plan, vrijedan 3,5 milijuna kuna, financiran sredstvima Europske unije s velikih 85%.
Jedan od autora Nacionalnoga plana, prof. dr. sc. Damir Zec s Pomorskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci rekao je kako su ovim Planom obuhvaćena dva obračunska razdoblja Europske unije, što znači da se u njemu govori kako se sredstva trebaju povlačiti u ovom prvom razdoblju koje završava 2020. godine, ali ujedno i daje preporuke kako bi se trebalo postaviti u novom obračunskom razdoblju koje počinje nakon 2020. godine.
Dokumentom je obuhvaćeno pedeset specifičnih brodskih linija, i 15 velikih četrdesetak manjih otoka.
Nacionalnim planom su zacrtane preporuke za sljedeće obračunsko razdoblje u kojem se težište stavlja na nova, alternativna goriva i razvoj brodova na električni pogon. To znači da će se u isto vrijeme morati prilagoditi i luke kako bi mogle prihvaćati plovila s novim vrstama pogona i novim tehnologijama. Veliki problem s kojim će se susresti brodari, ali i država koja se obvezala subvencionirati linije, jest sezonalnost. Hrvatska ima najveću sezonalnost od svih mediteranskih država, što mnoge od linija u konačnici čini neracionalnima. Osim toga, rečeno je kako je naš pomorski promet, za razliku od ostalih zemalja EU, jeftin, no s time se ne bi složili brojni redoviti korisnici naših trajekata i brodova.
Namjera autora Nacionalnoga plana jest da se pomoću tih podataka što bolje iskoriste sredstva za izgradnju luka i brodova, te povezivanje otoka, kako s kopnom tako i međusobno.
Osim prometne povezanosti, u drugom obračunskom razdoblju već se sada vide problemi vezani uz gospodarenje otpadom budući da se po postojećem Nacionalnom planu zbrinjavanja otpada od 2020. godine on neće moći odlagati na malim otočnim deponijama već će se sve morati prevoziti na kopno u velike središnje županijske centre za gospodarenje otpadom.
U Dokumentu je prikazana temeljita analiza stanja brodova koji obavljaju obalni linijski prijevoz i postojeće lučke infrastrukture, kao i procjena sigurnosti pomorskog prometa. Na temelju ovih podataka stručnjaci s Pomorskoga fakulteta u Rijeci napravili su model upravljanja sustavom obalnog prometa za predstojeće razdoblje do 2030. godine.
Na kraju možemo se samo nadati da ova strategija neće, poput brojnih drugih lijepih i dobrih planova iz prošlih desetljeća, ostati samo mrtvo slovo na papiru.
...
