Plava vrpca Vjesnika - Oscar za hrabrost pomoraca

BN 182
| 2.11.2016 | Piše:
Damir Herceg
| Foto:
Damir Herceg


"Lako je otići na more, teško je na njemu biti, a još je teže vratiti se“, kaže izreka koja svjedoči da pomorci oduvijek svjesno žive opasno: za njih je priskočiti u pomoć nevoljnicima na moru prije svega stvar pomoračke časti, a tek onda zakonska obveza. Naposljetku, iako je vrijeme jedrenjaka odavno prošlo, plovidba je još uvijek ozbiljan posao za odabrane momke, jakih mišića i još jačih živaca koji u trenucima kad čuju poziv upomoć prestanu razmišljati o sebi i čine sve što je u njihovoj moći kako bi spasili unesrećenika. Upravo zbog toga tim neopjevanim herojima treba reći hvala i pokazati zahvalnost za nesebičnost kojom su spasili tuđe živote

Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966. godine poznati novinar i pjesnik Ratko Zvrko (1929.-1998.), u to vrijeme urednik pomorstva u Vjesniku, a riječ je o jedinstvenom priznanju na svijetu koje se dodjeljuje za učinjeni poduhvat spašavanja ljudi i imovine na moru, kako u pojedinačnoj, tako i u momčadskoj konkurenciji.

Zvrko je zamislio da to bude priznanje kvaliteti čovjeka koje slavi njegove najplemenitije vrline – hrabrost, odvažnost, požrtvovnost, solidarnost, odlučnost, odgovornost i čast.

U svijetu je Plava vrpca bila, a i ostala poznata kao priznanje kvaliteti broda, a dodjeljivana je putničkim linijskim brodovima za najbrži prelazak Atlantika. Da podsjetimo, "brodska" Plava vrpca još uvijek pripada putničkom brodu „United States" koji ju je osvojio 1952. godine kada je ploveći prosječnom brzinom od 35, 6 čvorova prešao Atlantik u rekordnom vremenu od 3 dana, 10 sati i 40 minuta, čime je zauvijek ostao upisan među povijesnim brodovima. No ljudi, kao najvažnija sastavnica pomorstva sve do pojave Plave vrpce Vjesnika nisu dobivali nekih posebnih priznanja.

Oluje i nevolje na moru naučile su pomorce da cijene ljudski život i puno više drže do solidarnosti od osoba koje nikad nisu kročile nogom na brod. Jer, na moru danas ti nekoga spašavaš, a već sutra netko drugi će možda spašavati tebe. Opasnost je svakodnevna sudbina pomoraca, a oni znaju da more nikome ne prašta greške, da je spremno oteti svaki život samo ako mu se ukaže prilika.

Sindikat pomoraca Hrvatske već pet godina dodjeljuje Plavu vrpcu Vjesnika

Nakon loše političke likvidacije Vjesnika 2012. godine, brigu o daljnjoj dodjeli Plave vrpce Vjesnika preuzeo je Sindikat pomoraca Hrvatske. Tako list Vjesnik i dalje živi kroz spomenuto jedinstveno priznanje pomorcima. Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika čine: kap. Predrag Brazzoduro, predsjednik od listopada ove godine, te članovi: kap. Edo Šarunić, kap. Gordan Papeš, kap. Željko Vuković,mr. sc. Maja Markovčić Kostelac, Branka Malnar, prof. dr. Alen Jugović, Kristijan Pavić, Luka Šimić i Damir Herceg. Zanimljivo je napomenuti da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) po uzoru na Plavu vrpcu Vjesnika utemeljila svoje slično priznanje za koje konkuriraju poduhvati pomoraca iz cijeloga svijeta.

Dan kad i junaci puste suzu

Plava vrpca Vjesnika je svojevrsni Oscar za hrabrost kako pomorcima tako i drugim ljudima od mora, koji se ne dodjeljuje za umjetnički dojam, već za iskazane vrline. Svaka dodjela Plave vrpce Vjesnika je krajnje emotivan događaj, jer nema ništa svetije i plemenitije nego kad netko svjesno svoj život izloži opasnosti da bi spasio tuđi.

„Reka' sam sinu: - Budi čovik!", tim je riječima, sa suzama ponosa u očima Kaštelanin Miljenko Čurkov ganuo sve prisutne na lanjskoj dodjeli Plave vrpce Vjesnika u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, primajući zlatni prsten i svileni plamenac umjesto sina Maria, koji je u tom trenutku plovio Indijskim oceanom. Kao drugi časnik palube Mario je u australskoj luci Freemantle na brodu zahvaćenom požarom spasio kolegu kormilara Filipinca. Na spomenutoj svečanosti, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović je rekao: „Osjećam duboku poniznost prema onima koji spašavaju ljudske živote".

Lani je Plavu vrpcu dobila i posada broda SB-72 „Andrija Mohorovičić" koja je sudjelujući u humanitarnoj operaciji EU Triton na Sredozemlju spasila više od 2 500 emigranata! Zašto je Odbor Plave vrpce Vjesnika dodijelio to priznanje i tim vrhunski uvježbanim vojnicima i policajcima?

Odluku je ispred Odbora pojasnio njegov član, kapetan Željko Vuković: "Posada broda SB-72 Andrija Mohorovičić zaslužila je Plavu vrpcu Vjesnika zato jer su bez greške odradili sve operacije spašavanja emigranata, i to sa starim i krajnje neprikladnim brodom. Tako su zadobili poštovanje i brojne pohvale ostalih sudionika u akciji Triton, uključujući Francuze, Britance, Šveđane i Španjolce. Na taj način, posada broda Andrija Mohorovičić je afirmirala ne samo hrvatsko pomorstvo već i Republiku Hrvatsku izvan granica naše zemlje, za što nam se često baš ine pruža prilika."

Plava vrpca Vjesnika i trojici američkih vojnih liječnika

Zanimljivo je spomenuti da ovo nije prvi puta da je Plava vrpca Vjesnika dodijeljena djelatnim vojnim osobama. Naime1969. godine Plava vrpca Vjesnika pripala je trojici američkih vojnih liječnika, koji su na Pacifiku pokušali spasiti život dvojici mladih teško opečenih članova posade broda Miho Pracat Atlantske plovidbe iz Dubrovnika. Ti liječnici su padobranima skočili u ocean, a onda su, držeći se za mali pneumatski čamac koji se odmah po skoku u vodu napuhao, zaplivali prema brodu. Nažalost, kadet Vlado Baća i mladić palube Rade Stijačić podlegli su ozljedama.

Plava vrpca Vjesnika u nekoliko je navrata dodijeljena i posthumno domaćim i stranim pomorcima, koji su spašavali naše ljude. Tako je 1984. to priznanje posmrtno dobio mornar-motorist Anton Kostolić, koji je u Remontnom brodogradilištu Viktor Lenac prilikom izvođenja radova na platformi „Labin" pokušao spasiti tehničara Roberta Giovanellija koji se onesvijestio u tanku. Nažalost, obojica su smrtno stradala.

Kandidati za Plavu vrpcu Vjesnika 2016.

Iako se prijedlozi za dodjelu Plave vrpce mogu dostaviti u Sindikat pomoraca Hrvatske do sredine studenoga, već sada su poznati najizgledniji kandidati. Među najzvučnijim imenima nominirani su: posada broda „Anton Topić", posada ribarice „Pauk 1", posada brodice Lučke kapetanije Zadar...

Posada broda „Anton Topić" je pod zapovjedništvom kap. Ante Raguža na Atlantiku spasila teško ozlijeđenoga britanskog jedriličara Richarda Tolkiena. U konkurenciji je i šesteročlana posada kaljske ribarice „Pauk 1",koja je pod zapovjedništvom Ivice Gobina pokušala ugasiti požar na jednoj stranoj jahti kod Ždrelca, prethodno spasivši posadu. Zatim, tu je i pothvat posade brodice Lučke kapetanije Zadar, koju su činili Mario Kalmeta i Stjepan Klarina. Oni su za olujnog vjetra uspjeli zadržati havarirani katamaran „Silba" dane napravi „nered" u zadarskoj luci.

Nominiran je i hrabri Porečanin Marijan Babić, koji je uz pomoć svoje 16-godišnje kćeri Anabel i njenoga 17-godišnjeg prijatelja Arijana po mraku i valovima u posljednji trenutak moru oteo onemaćala češkoga jedriličara. Među kandidatima je i Sea Helpov djelatnik iz Orebića Josip Tomašić, koji je po olujnoj buri uspio spasiti jednu 16–metarsku jedrilicu u Prigradici, u čemu mu je pomoglo „cilo misto", donoseći i povlačeći konope da se brod veže uz rivu.

Vrlo je vjerojatno da će se ovom društvu priključiti i hrabri zaposlenici dubrovačkoga hotela Rixos Libertas koji su spasili njemačku državljanku boreći se dva sata s podivljalim morem, sve dok ih nije spasio brod Danče dubrovačke Lučke kapetanije.

Srećom, nominiranih ne nedostaje, a tko će biti taj koji će zauvijek ostati zapisan kao časni nositelj Plave vrpce Vjesnika saznat će se dan uoči sv. Nikole, zaštitnika pomoraca 5. prosinca na svečanoj dodjeli u Opatiji.

Plava vrpca Vjesnika vraća vjeru u ljude

„Kad pomislim da je cijeli svijet poludio, onda na kraju godine dođe dodjela Plave vrpce Vjesnika koja mi vrati vjeru u ljude." rekao nam riječki kapetan Željko Vuković koji je prošle godine i sam dobio Plavu vrpcu Vjesnika za dramatično spašavanje 300 emigranata u Sredozemlju, nakon potonuća trošnog broda u koji su bili nagurani. Dodaje kako mu je čast stisnuti ruku tim malim velikim ljudima, poput momaka iz Cromarisa, koji su rekli da ne vide ništa posebno u tome što su spasili nautičara koji je gorio na gliseru, jer, kako su pojasnili: „Bože mili, to bi svatko napravio!"

„Zato hvala Sindikatu pomoraca Hrvatske, posebice glavnom tajniku kap. Predragu Brazzoduru, što su preuzeli brigu o dodjeli ovoga jedinstvenog priznanju nakon gašenja lista Vjesnik." dodao je Vuković.

Među te male velike ljude spadaju i ovogodišnji kandidati za Plavu vrpcu Vjesnika, već spomenuti Marijan Babić koji je uz pomoć dvoje tinejdžera spasio češkoga jedriličara od sigurne smrti. Dok je snimateljskoj ekipi Sindikata pomoraca Hrvatske pričao o tom dramatičnom događaju oči su mu se orosile suzama!

„Jako sam sretan što smo spasili tog nevoljnika", skromno je rekao Babić. A taj spašeni Čeh, nakon sedam dana provedenih o pulskoj bolnici, nije se ni telefonski javio svojim spasiocima, kojima duguje život. Marijan ga za to pravda riječima: "Ma čovjek ni ne zna tko ga je spasio, pa nam se zato nije javio".

Zanimljivo, a i pomalo začuđujuće zvuči podatak da se spašeni unesrećenici kad opasnost mine tek rijetko kada jave svojim spasiocima?! Među te male velike ljude možemo ubrojiti i snimatelja priloga Plave vrpce Vjesnika, Antu Španića, koji je ovog ljeta na pol Senjskog kanala spasio dvojicu mladih Talijana, koji su se plivajući uputili iz Senja za Krk. Ostavili momci auto na senjskoj rivi i skočili u more, pa za Bašku! Sa sobom su pritom na konopcu vukli četiri boce vode i nepropusnu vrećicu s dokumentima i nešto odjeće.

„Slučajno sam ih ugledao iz barke na nekih pola milje udaljenosti, a bili su u nevolji jer su jednog i drugog od napora već uhvatili grčevi u nogama i rukama. Jedva sam ih podigao na barku." kaže Španić, te dodaje: "Ma kakva Plava vrpca Vjesnika?! Pa samo sam im pomogao da se vrate na obalu, gdje je s njima popričao Lučki kapetan Siniša Orlić."

Možda se to Anti i ne čini mnogo, ali oni se bez njegove pomoći sasvim sigurno ne bi živi vratili na obalu, a to se zove spašavanje života. Ne gledaju na poklon jednako onaj koji ga daje i onaj koji prima. Naročito ako je riječ o spašenom životu!

...