1. PITANJA ČITATELJA

Osvrt na nova Pravila za statutarnu certifikaciju jahti i brodica

Često dobivamo vaša pisma s različitim komentarima, posebno kad su u pitanju izmjene ili neki novi zakoni vezani za nautiku i općenito sve što je vezano za more, brodove i ribolov. Nažalost, u pravilu uvijek je riječ o pritužbama ili kritikama birokratskih odluka i donošenje pravila i propisa bez ikakvih konzultacija s onima na koje se ti zakoni odnose. A kad je u pitanju provedba EU direktiva ili preporuka Europske komisije tu smo nenadmašni u dodavanju svojih pravila i navodnom usklađivanju s europskim standardima. Uvijek nastojimo biti veći vjernici i od samoga pape, pa se često dogodi da se zakoni koji su u Europi jasni, jednoznačni i primjenljivi, u našoj inačici toliko zakompliciraju da godinama nakon toga donosimo izmjene, dopune, pravilnike o tumačenju... Na kraju se izgubi svaki smisao i namjera onoga što je zakonodavac na početku želio postići ovim zakonom. I što je najgore, svi oni na koje se ti zakoni odnose, ali ni nitko drugi, od njih nemaju nikakve koristi osim velikih troškova, gubitka vremena, živaca i svakakvih drugih komplikacija. Upravo se to dogodilo i s novim Pravilima za statutarnu certifikaciju jahti i brodica. Iz neobjašnjivih razloga ta se pravila kod nas toliko razlikuju od europske prakse, kao da je Jadran najopasnije more svijeta, u što je teško povjerovati. Zato i prenosimo u cijelosti ovo otvoreno pismo Predstavnika rapskih iznajmljivača brodica u kojem gospodin Ljubinko Frankić, Vladi i svim nadležnim ministarstvima postavlja nekoliko vrlo konkretnih pitanja s nadom da ćemo dobiti odgovore makar na neka od njih.

Poštovani,

kao što i sam naslov govori, moramo se osvrnuti na novi zakon jer je u njemu niz nepravilnosti, čak više od 50! Konkretno, radi se o PRAVILIMA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU JAHTI I BRODICA, koja su objavljena u Narodnim Novinama iz 2. ožujka 2016. godine. Ta dopuna zakona veže se na odredbe Direktive 2013/53/EU kao dopunu Direktive 94/25/EZ i Direktive 2003/44/EZ.-

Zašto je ovaj zakon bitan i za iznajmljivače brodica, iako se zapravo odnosi na proizvodnju brodica!?

Zato jer se pravila primjenjuju na:

• Rekreacijska plovila (plovila za sport i razonodu) za osobne potrebe (brodice i jahte).
• Rekreacijska plovila za gospodarske namjene (brodice i jahte u svrhu iznajmljivanja).
• Brodice za gospodarske namjene (brodice namijenjene za prijevoz do 12 putnika, brodice namijenjene za prijevoz tereta, radne brodice).
• Javne brodice.

U dopuni zakona zahtijeva se „modul AA" za brodice i jahte u svrhu iznajmljivanja, iako je sve do sada bio dovoljan "modul A". Nećemo sada ulaziti u detalje jer struka jako dobro zna o čemu je riječ, ali svejedno ćemo reći da između brodica građenih po A ili AA modulu nema razlike u pravilima gradnje, samo što je u AA umiješano „strano tijelo". I sada tu na scenu stupa HRB koji u Republici Hrvatskoj predstavlja krovnu instituciju po tom pitanju. To je osnovni problem novog zakona, a postoji još cijeli niz problema i nepravilnosti.

Iznesene tvrdnje, kao i one koje slijede nisu tek tako napisane, već su nastale u razgovoru s mnogim proizvođačima plovila, ne samo u HR nego i u EU, a prostudiran je i izvornik Direktiva 2013/53/EU i potom uspoređen s direktivom 94/25/EZ.

Tako da ne duljimo s tumačenjem zakona prelazimo na pitanja:

1. Zašto se iznajmljivače i proizvođače plovila stavilo pred gotov čin, tj. pred sezonu, iako sama direktiva datira još iz 2013. godine? - to je valjda u skladu s hrvatskom praksom promjene zakona preko noći bez najave onoga što slijedi, tako da nadležne institucije mogu primjenjivati stegovne postupke i puniti državnu kasu.....
2. Jesu li prevoditelji ostali „izgubljeni u prijevodu" prilikom prevođenja Direktive pa je zbog toga jedinstvena kategorija „Recreational Craft" prevedena kao dvije kategorije; "rekreacijska plovila za osobne potrebe" i "rekreacijska plovila za gospodarske namjene"?
3. Može li HRB kao krovna institucija na vrijeme odraditi svu certifikaciju kako se ne bi uništila ionako prekratka sezona koja osim o vremenskim uvjetima ovisi i o hirovima biriokracije?
4. Zašto je u zemljama EU dovoljno da brodica ima propisanu CE pločicu s propisanim podacima, dok se u Hrvatskoj traže dodatni papiri, prijevodi, itd...? – to se u EU primjenjuje od 1999. godine...
5. Moraju li i automobili za iznajmljivanje i taxi prijevoz imati dodatnu certifikaciju?
6. Zašto institucije, poglavito one koje ubiru zakonom propisanu članarinu, ne obavještavaju svoje članove?
7. Uzimamo u obzir i SOLAS pravila koja kažu da svaka država može dodatno postrožiti pravila, ali bez obzira na to nastavljamo s pitanjima.
8. Čemu svi zakoni i certifikacije kad se na kraju kategorijom plovidbe dodatno ograničava plovidba brodice? – što mislite kad biste za automobil dobili ograničenje kretanja na milju (1,8 km) od grada u kojem se automobil nalazi!?
9. Čemu ograničenje na 12 putnika, ako certifikat brodice dopušta više?
10. Možemo se osvrnuti i na zakon o čarteru i zakon potrošaču pa pitati:
11. Da li je u redu naplatiti gostu cjelokupni najam plovila prije samog početka čartera, bez uvažavanja vanjskih faktora, npr. vremenskih nepogoda, kvarova na stroju, opremi, itd... - Kada dođete u restoran da li prvo platite, pa dobijete račun, i onda na kraju konzumirate hranu ili ipak ide obrnuto?10. Ako PDV u turizmu iznosi 13%, znači li to da iznajmljivanje brodica nije turistička djelatnost budući da se oporezuje s 25%?

Da više ne duljimo s pitanjima iznosimo sljedeći zaključak:

ne treba isticati da je nautički sektor u Hrvatskoj na koljenima već duže vrijeme i da ga živim održava jedino čarter, no kako stvari stoje za preživljavanje nije ostao neki pretjerani izbor. Nude se neke opcije poput „crnog čartera", registracije djelatnosti i brodica u nekim od zemalja EU i nastavak iznajmljivanja plovila u Hrvatskoj, ili pak potpuno preseljenje u neku zemlju članicu EU. Zanimljivo je da se čak i u Sloveniji s brodicom koju pogoni motor do 15 KS može upravljati bez neke posebne dozvole, pa možda onda i nije loš izbor poslovanje preseliti u Sloveniju. Između ostalog, tamo je i niži PDV! Uz čarter je vezan još i čitav niz drugih djelatnosti, a turizam sam po sebi u Hrvatskoj i nema neku ponudu osim sunca i mora. Uz ovakav maćehinski odnos državne birokracije ne vidi se svijetla budućnost.

Zahvaljujemo se na vašem strpljenju i očekujemo bar neke odgovore.