Ako imaš barku moraš ju izvaditi prije sezone, pregledati, popraviti, namazati antifouling. To se zove red. Ako imaš otok, onda trebaš voditi računa da ovce koje su tamo na ispaši imaju pitke vode. I to se zov red. Ako se na tom istome otoku pojavi čagalj koji kolje janjce, onda da bi bilo reda potrebno je na razini višoj od lokalnog lovačkog društva poduzeti neke akcije da ga se na neki način ukloni. Ako pak pitate Murterine, odnosno Kornatare, vlasnike otoka u Kornatima reda nema, a trebalo bi ga biti.
Ako imaš barku moraš ju izvaditi prije sezone, pregledati, popraviti, namazati antifouling. To se zove red. Ako imaš otok, onda trebaš voditi računa da ovce koje su tamo na ispaši imaju pitke vode. I to se zov red. Ako se na tom istome otoku pojavi čagalj koji kolje janjce, onda da bi bilo reda potrebno je na razini višoj od lokalnog lovačkog društva poduzeti neke akcije da ga se na neki način ukloni. Ako pak pitate Murterine, odnosno Kornatare, vlasnike otoka u Kornatima reda nema, a trebalo bi ga biti. Ako pitate vlasnika otoka Jaz kod Rogoznice i švedsku manekenku Isabellu Viola Lindblom, za neke reda ima, a drugi nisu sigurni, barem sa takvima doimaju. Jedni bi trebali voditi računa o svojoj imovini, a drugi da se tuđa imovina ne koristi bespravno i da se poštuju zakoni države u kojoj boraviš. ”Ovo je Hrvatska, mogu što hoću”, koju je spomenuta manekenka navodno izjavila najbolje govori u prilog svemu gore navedenom, osim onome sa barkom i Kornatarima, jer barku vam neće nitko drugi spremiti za sezonu, niti bi o ovcama trebao brinuti nitko drugi nego vi. Ukratko, ako nešto imaš onda o tome i brineš, a ako ne brineš onda nastaje nered.
A da bi bilo reda na razini EU o važnim stvarima brine Europska Komisija. Sve veća količina baterija, a posebno onih koje uključuju materijale poput litija postavljaju zahtjeve pred sve nas, od proizvođača, trgovaca, korisnika i na kraju onih koji ih recikliraju, da se odgovorno postavimo prema problemu. Još u prosincu 2020. godine Europska Komisija je donijela nove propise koji definiraju kako bi trebao izgledati održivi ciklus eksploatacije jedne baterije, kao i to kako regulirati i podržati ovu industrijsku granu, te kako time akcelerirati prema zajedničkom cilju tj. zelenoj tranziciji. Ovo je po prvi puta da EU predstavlja ovakav zakon, a koji uključuje legislativu sa holističkim setom rješenja sa kojim bi na najmanje štetan način zaživjela električna priča Europe. E sada bi trebao slijediti moj komentar koji bi glasio: posljedice u segmentu nautike i plovidbe ćemo vidjet za dvadeset ili koliko godina, a do tada ćemo kako stvari stoje sve više na struju, jedra i vesla, a sve manje na benzin. U razgovoru sa jednim poznanikom došli smo do zaključka da električna priča ima potencijala, ali je skupa, da električna energija košta i da joj cijena sve više raste. Mnogi od nas vjeruju da smo ovladali tehnologijom Li Ion baterija i gorivim ćelijama no je li to u potpunosti tako? Zašto se u nekim marinama, pogotovo u skandinavskim zemljama (kakva slučajnost) brodovi koji Li Ion baterije koriste za pogon privezuju na odvojene vanjske pozicije privezišta. Meni se ovdje nameće puno pitanja i dilema no srećom sve je više odgovora i ovi sustavi su sve pouzdaniji, makar po izvješćima o nezgodama.
Ugodno ljetno čitanje Burze Nautike, puno reda i mira želi vam urednik Krunoslav Mihić
