Naš najveći brodar obnavlja flotu
BN 220U ovoj godini nastavlja se proces modernizacije i pomlađivanja flote Jadrolinijinih brodova koji je započeo prošle godine kupnjom dvaju rabljenih trajekata iz Rusije, od ciparskoga brodara, sa sjedištem u Maršalovim Otocima, i koji su sagrađeni u grčkim brodogradilištima
Jadrolinija je trenutno hrvatski najveći brodar, ako možda i ne po tonaži, a ono sigurno po broju brodova. Osim toga to je i jedini ozbiljniji brodar koji ima brodove pod hrvatskom zastavom. Povijesni slijed mogao bi se povući sve do prvog hrvatskog parobroda "Hrvat" koji je bio prvi po mnogočemu. To je prvi parobrod koji je naručio jedan hrvatski brodar, Senjsko brodarsko društvo, a naručilo ga je u Rijeci, u brodogradilištu STF koje se već tih godina posvetilo gradnji torpeda, a malo kasnije i podmornica. Pretapala su se ta brodarska društva, spajala, razdvajala, nastajala i nestajala sve do početka 1947. godine kad je brodovlje nekoliko preživjelih putničkih brodara objedinjeno pod zapovjedništvom novoga brodara – Jadranske linijske plovidbe, ili jednostavnije rečeno Jadrolinije. Bilo je to poratno vrijeme, vrijeme nakon najrazornijeg rata u povijesti čovječanstva, u kojem je stradao u veći dio prijeratne jadranske flote. Ono brodova što je došlo do Jadrolinije bilo je staro. Od 40 brodova najmlađi je bio iz 1938. dok su skoro svi ostali bili iz vremena austro-ugarske.
Simbolika - parobrod Hrvat bio je prvi parobrod nekog hrvatskog brodara, a sagrađen je u hrvatskom brodogradilištu
I kao da je to obilježilo budućnost ove tvrtke. Kao da joj je od toga dana suđeno da uvijek kuburi sa starim brodovima. Jedino vrijeme u kojem Jadrolinija intenzivnije gradi nove brodove bilo je tijekom 1950-ih. Desetljeće nakon toga obilježit će pad linijske putničke plovidbe i uvođenje trajekata, a s time i povratak na kupovinu starih plovila. Osuvremenjena je tehnologija, jer ipak radi se o prijevozu automobila, ali flotu kao takvu čine starija rabljena plovila. I tako je neprekidno sve do današnjih dana. Stari brodovi zamjenjuju se manje starima i tek u rijetkim slučajevima novim brodovima.
Danas Jadrolinija ima flotu koja se sastoji od 51 broda. Od ukupnoga broja sada su u njenoj floti samo četiri klasična putnička broda, no zato ima čak deset brzih putničkih brodova, 37 ro-ro putničkih brodova, odnosno trajekata, od kojih čak tri, Zadar, Dubrovnik i Marko Polo mogu ploviti u međunarodnoj plovidbi. Svi Jadrolinijini brodovi godišnje prebace više od 12 milijuna putnika i 3 milijuna vozila, čime drži više od 2/3 ukupnoga pomorskoga prometa putnika na našem dijelu Jadrana. Lijep je to podatak, ali on ne može sakriti činjenicu da prosječna starost tih plovnih jedinica iznosi velikih 28 godina.
Možda je upravo zato i ministar Oleg Butković kao jedan u nizu resornih ministara izjavio kako bi u sklopu modernizacije flote napokon trebalo prekinuti s praksom kupnje rabljenih plovila i prijeći na nabavku i gradnju novih brodova. No i u ovom valu modernizacije kupljena su dva rabljena trajekta, točnije Ro-Ro broda grčke gradnje, od tvrtke Aquamarine Developments sa sjedištem na Maršalskim Otocima za što se potrošilo 5.180.000 eura. I to bez uračunatog poreza.
Iz dostupnih podataka nigdje se ne može saznati koliko su godina stari ti novi stari brodovi. Jedino što se zna jest da po svojim kapacitetima i brzini udovoljavaju potrebama Jadrolinije, iako se za sada još uvijek ne zna na kojoj će liniji ploviti ova dva broda. Budući da se po svemu sudeći radilo o vrlo dobrim prilikama za kupnju Jadrolinija nije raspisivala natječaj već su brodovi kupljeni pregovorima uz pomoć posrednika.
No nisu to sve novosti koje se planiraju za ovu godinu. Tijekom 2020. godine u Jadroliniji namjeravaju objaviti natječaj i za gradnju dva nova broda. Ni o ovoj temi se za sada ne zna mnogo više osim podataka da je u zahtjevima naručitelja specificirana dužina od 110 metara i širina od 18 metara, te kapacitet od 900 putnika i 200 vozila, koji bi mogli zadovoljiti potrebe Jadrolinijinih najzahtjevnijih linija.
Hoće li se time ostvariti suradnja našega najvećega putničkoga brodara i nekog od domaćih brodogradilišta, to ćemo tek vidjeti, no jedno je sasvim sigurno. Kako smo se i sami osvjedočili na slučaju broda Korčula, o čemu smo nedavno i pisali, Jadrolinijino bogato iskustvo u kupnji rabljenih brodova iz grčkih brodogradilišta i sposobnost hrvatskih tvrtki u održavanju i otklanjanju kvarova ne ostavljaju mjesta sumnji da će hrvatski putnici i nakon ovoga vala modernizacije na dobavljenim brodovima još dugi niz godina ploviti sigurno i udobno.
...
