Napustio nas je akademik Goran Filipi
U 67. godini napustio nas je akademik Goran Filipi, vrhunski jezikoslovac, leksikograf i redoviti član HAZU-a. Javnost ga pamti kao vrhunskoga romanistu, studenti kao vrsnog profesora, kolege kao dragog suradnika, a svi ljubitelji tradicijske drvene brodogradnje pamtit će ga po „Etimologijskom rječniku betinske brodogradnje“
Goran Filipi rođen je 18. siječnja 1954. u Zadru. Na zadarskom Filozofskom fakultetu je i diplomirao 1979. godine talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost. Magistrirao je 1985. godine na Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku, a doktorsku disertaciju obranio je 1991. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Cijeli svoj znanstveni radni vijek, sve do mirovine u koju odlazi 2019. godine, proveo je na Sveučilištu u Puli, na Katedri za talijanski jezik. Kao gostujući profesor predavao je talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. redovito je predavao talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izabrala ga je za redovitoga člana u Razredu za filološke znanosti 2012. godine.
Kao neumorni istraživač najviše se posvetio proučavanju romanskih idioma u govorima Istre i Krka, ali i jezičnim utjecajima romanskih jezika na slavenske govore Istre, otoka i Dalmacije.
Imao sam čast i sreću tijekom svojih studentskih dana surađivati s profesorom Filipijem, točnije prikupljati građu za jedan od njegovih bezbrojnih radova. Tada sam saznao i jednu zanimljivu stvar iz njegova osobnoga života; Goran Filipi bio je posljednji izravni muški nasljednik loze čuvenoga Paška Filipija, onoga istoga prote, brodograditelja koji je 1745. godine s Korčule doselio na Murter i postao rodonačelnikom betinske brodogradnje. Osjećajući valjda dug prema slavnoj lozi brodograditelja, Goran Filipi je 1997. godine, nakon niza godina prikupljanja i obrade građe objavio knjigu pod naslovom „Betinska brodogradnja: etimologijski rječnik pučkog nazivlja".
U ovom Rječniku je po prvi puta sistematično zapisana i obrađena brodograđevna terminologija, koja se sve dotad prenosila isključivo usmenom predajom, i tako u posljednji trenutak spašena od zaborava. Kako se zna da je vještina gradnje gajete u Betinu stigla u 18. stoljeću s dolaskom Paška Filipija, u rječniku je prof. Goran Filipi usporedio brojne termine s onima koji se rabe na Korčuli, a potom i jedan i drugi stavlja u odnos cjelokupne jadranske brodograđevne terminologije uz etimološko tumačenje. S obzirom na povijesni značaj korčulanske brodogradnje, i tradicijske brodogradnje koja je u Betini još i danas vrlo živa, Rječnik opisuje riječi koje se najviše koriste u tradicionalnoj gradnji drvenih barki i brodova na našem dijelu obale Jadrana, po čemu predstavlja zavjetnu škrinju hrvatskoga jezičnoga blaga.
I svi brodograditelji iz ove čuvene loze, i sve nebrojene gajete koje su tijekom stoljeća sagradili nisu nas tako zadužili i napravili toliko za očuvanje betinske brodogradnje koliko je napravio akademik Goran Filipi svojim Rječnikom. Na tome mu neizmjerno hvala!
...
.jpg "Betina 700 R")
