1. Ljudi, more, brodovi

Meteorologija

BN 202
| 27.6.2018 | Piše:
Ive Jurov
 | Foto:
Arhiva

Zadnjih smo godina sve češći svjedoci vremenskih ekstrema. Jake suše koje prekidaju prolomi oblaka, neverini koji se javljaju bez nekih tradicionalnih naznaka, vremenski fenomeni koji se pojavljuju na vrlo uskim područjima... Upravo zato moramo sve više pažnje posvetiti meteorološkim izvješćima

Nikada neću zaboraviti kad sam još kao dječarac po prvi puta čitao Besu, brodski dnevnik našega proslavljenoga kapetana Jože Horvata u kojoj opisuje doživljaj s burom u Velim vratima. U tom dnevničkom zapisu piše barba Joža kako je jednoga jutra namjerio isploviti iz Porozina na otoku Cresu. Lokalni su ga ribari pokušali spriječiti u tome ukazujući na to da bura forciva. Budući da je večer bila ugodna i ništa nije ukazivalo na dolazak nevere, pitao ih je po čemu to oni vide dolazak nevremena. Njihov odgovor: - Jer se grane na vrh brijega miču – nije smatrao vjerodostojnim pa je jednostavno zanemario upozorenja. I kako to već obično biva, samouvjereno su isplovili i našli se usred jake bure koja je iz sata u sat jačala. Na kraju se priča nakon cjelodnevne, nimalo bezazlene borbe s vjetrom i valovima, sretno privela kraju. Kako je i on sam priznao, imali su sreće.

Sljedećega se jutra prije isplovljavanja obrecnuo sam na svoju samouvjerenost i nepovjerenje prema stoljetnom iskustvu mještana rekavši svom sinu Mići dok je razvezivao cime: - Vidi sine, miču li se grane? -

Nije ovo jedina takva priča, i malo je pravih nautičara koji zaplove izvan svoga lokalnoga akvatorija koji nisu doživjeli ovakve i slične anegdote. Pitanje je samo tko će to priznati, a tko će svoju sramotu pokušavati prikriti.

Meteorologija je jedna iznimno kompleksna grana geofizike u kojoj se na osnovu trenutnih mjerenja pokušavaju predvidjeti, točnije izračunati vrstu i količinu nadolazećih oborina, kao i smjer i brzinu kretanja zračnih masa. Obuhvaća meteorologija i mnogo više, ali nas u nautici zanima ovo: kada će i gdje udariti neverin?

 

 

Meteorologiji je ime dao dobri stari Aristotel. On je negdje oko 350. prije nove ere napisao knjigu Meteorologica u kojoj je opisao sva stanja u kojima se isprepliću zrak i voda u prirodi. Sve do 18. stoljeća i pojave prvih mjernih instrumenata, predviđanje vremena temeljilo se na gledanju boje neba, izgleda oblaka, kretanju morskih struja, izgledu valova, čujnosti... Trebalo je proći dosta vremena da bismo s lokalnih predviđanja koja se temelje na motrenju strogo lokaliziranih predznaka, prešli na znanstveno utemeljenu pretpostavku. Nažalost sada je pak dobar dio nas upao u drugi ekstrem; oslanjajući se isključivo na proračune i sinoptičke karte zanemarujemo neprocjenjivo životno iskustvo lokalnih ribara i mještana... Želite li ploviti sigurno, i ako ljubite miran san, onda preporučam kombiniranje, ali i tada uz dobru dozu skepse. Naime, čak i najtočnije prognoze, i najsigurniji lokalni predznaci bit će točni u 9 od 10 slučajeva, jednom se neće dogoditi ništa, ali to vam ne daje za pravo da se drugi puta oglušite na upozorenje za nadolazeću opasnost. Također, dogodi se neki put i da nevera grune iz čista mira, bez vidljivih naznaka i na jako ograničenom prostoru. To što ste se vi tamo našli ne znači da su prognozeri pogriješili, već to da je na tom dijelu atmosfera bila vrlo nestabilna. Na to i misle prognostičari kad u upozorenju kažu kako je atmosfera nestabilna i kako su mogući lokalni neverini. Čujete li ovo na prognozi raspitajte se kod nekog od ribara što se njemu čini kakvo će biti vrijeme, i ako on ne isplovljava nemojte ni vi. Bolje je da i zakasnite nekamo jedan dan nego da poput barbe Jože cijeli dan spašavate živu glavu.

Prognoza za pomorce

Upozorenje

Ponegdje mogućnost za neverin.

Stanje

Plitko depresijsko polje nad Jadranom sporo se popunjava i još podržava nestabilno vrijeme.

Vremenska prognoza za Jadran za prvih 12 sati

Vjetar uglavnom jugozapadni i sjeverozapadni, na sjevernom Jadranu jugoistočni i jugozapadni, a uz obalu ujutro ponegdje i burin, 4-12 čvorova. More 1-2, još u početku na otvorenom južnog Jadrana ponegdje 3. Vidljivost 10-20 km. Promjenljivo oblačno, ponegdje mogućnost za pljusak i grmljavinu.

Vremenska prognoza za daljnjih 12 sati

Slab vjetar promjenljivog smjera. More 1-2. Promjenljivo oblačno, samo ponegdje mogućnost za pljusak i grmljavinu, uglavnom još u početku, te na sjevernom Jadranu.

 

Ova, relativno suhoparna čitaba većini ljudi uđe na jedno, a iziđe na drugo uho kad je čuju na kraju radijskih vijesti, što i ne čudi, jer prosječni stanovnik naše zemlje ne zna o čemu se tu govori. Da bi se razumjelo što je spiker zapravo izgovorio treba znati neke osnovne meteorološke pojmove. Pa krenimo dakle redom.

Ponegdje mogućnost za neverin.

Kad je atmosfera nestabilna tada se na vrlo ograničenim lokalitetima stvari mogu okrenuti na jednu ili na drugu stranu. Pa tako u samo par milja, ponekad i manje, možete proći kroz svašta, od sunčanog vremena, preko proloma oblaka do vjetra koji se stvorio niotkuda. Sve ove stvari imaju svoj razlog, a on je vezan uz lokalne geomorfološke oblike i stanje atmosfere. Sinoptičari bi, barem teoretski mogli predvidjeti gdje će se i kako dogoditi koji neverin, ali za sada računala koja se koriste za izradu prognostičkih modela nemaju tako veliki kapacitet da bi se moglo izračunati vrijeme za tako veliki broj točaka. Naime kad se izrađuju prognostički modeli oni se odnose na određeno područje, na primjer južni Jadran, Kvarner, sjeverni Jadran... ali to su toliko veliki tereni da na njima u isto vrijeme možete imati nekog tko se topi i nekog tko sa sidrom a pico uživa u sunčanju. Zato je iznimno važno biti na pojačanom oprezu kad se čuje ovo upozorenje jer stvari se mogu začas promijeniti. Tu mogu pomoći iskustvo lokalnih ribara i stanovnika koji po nekim naznakama mogu predvidjeti da će upravo na tom lokalitetu doći do razvoja neverina.

 

 

Meteorološka upozorenja za nautičare u prvom redu odnose se na vjetar, valove, oluje i nevere, a zatim na vidljivost, naoblaku, oborine, grmljavine te temperature mora i zraka. U nautici se općenito 5 bofora uzima kao granica ugodne i sigurne plovidbe.

Plitko depresijsko polje nad Jadranom sporo se popunjava i još podržava nestabilno vrijeme.

Srednji tlak zraka iznosi 1013,25 hPa (hektopaskala). Ako je tlak viši od toga, nad nama vlada anticiklona ili polje povišenog tlaka, a ako je tlak niži od toga onda je nad nama polje sniženoga tlaka, depresijsko polje iliti ciklona. Čim je tlak nizak zračne mase s okolnog područja povišenog tlaka pokušat će ispuniti tu depresiju i, da skratimo dugu priču, zato puše vjetar. Budući da se atmosfera ponaša vrlo slično kao i voda, zrak se pri ispunjavanju polja niskoga tlaka ne kreće pravocrtno, već poput vira kad ispuštate vodu iz kade. Zato vjetar najžešće puše pri centru ciklonalnoga polja. Popunjava li se sporo, vjetrovi će biti slabiji. Da je depresija duboka, odnosno tlak nizak, točnije da je razlika između tlaka ciklone i obližnje anticiklone velika, tada bi i vjetrovi bili snažniji.

Vremenska prognoza za Jadran za prvih 12 sati

Prognoze se obično dijele na dugoročne, srednjoročne, kratkoročne i trenutne. Što je područje prognoze manje to je prognoza kratkoročnija i preciznija. U ovom slučaju daju se predviđanja vremena za prvih 12 odnosno period od 00 do 12 sati, i period drugih 12 sati, od 12 do 24 sata.

 

 

Vjetar uglavnom jugozapadni i sjeverozapadni, na sjevernom Jadranu jugoistočni i jugozapadni, a uz obalu ujutro ponegdje i burin, 4-12 čvorova. More 1-2, još u početku na otvorenom moru južnog Jadrana ponegdje 3. Vidljivost 10-20 km. Promjenljivo oblačno, ponegdje mogućnost za pljusak i grmljavinu.

U ovom dijelu je najmanje nejasnoća. Pojednostavljeno rečeno, na jugu će puhati maestral, na sjeveru jugo. Uz obalu puhat će vjetar s kopna. More će biti mirno s valićima od 10 pa do najviše 50 cm, ali ponegdje na južnom Jadranu tijekom noći može se naići i na nemirnije more s valovima do 1,25 m kad se na vrhovima vala već pojave i bjeline. Vidljivost od 10 do 20 kilometara znači da se dobro vide svi brodovi na obzoru, a mogućnost pljuskova znači da će oni koje uhvate biti mokri. I to je to.

Neiskusniji nautičari trebali bi sebi na ovaj način prevesti izvješće Pomorskog meteorološkog centra Split, Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, jer tako će lakše shvatiti što se gdje događa, a to znači i da će pravovremeno moći poduzeti primjerene korake za sigurnu i ugodnu plovidbu.

 

 

Kad zaplovite na godišnji, slušajte svakodnevno vremensku prognozu, po mogućnosti onu za pomorce, ali i pitajte malo lokalne stanovnike. Recimo u mojoj rodnoj vali tramontana napravi dar-mar, čak i u luci, dok nepunu milju dalje ribari ni ne odlaze provjeriti vez... Kad postoji i najmanja naznaka da će doći do pogoršanja vremena ne napuštajte sigurnost luke. Provjerite svoje sidro i pojačajte konope. Puno je bolje da se ne dogodi ništa nego da strahujete za svoje bližnje, svoj brod, i sebe same. I nikad ne ismijavajte prognostičare! To što vi niste čuli neverin ne znači da netko u vali kraj vaše nije cijelu noć čuvao kolumbu od dna! Samo munjen nima strah od mora!

VJETROVI JADRANA

Tramontana - N (S) sjever

Hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji ponekad može biti i vrlo jak. Njegova je pojava vjesnik proljepšanja vremena. Prati je izreka tramontana bura parićana.

Burin - NNE (SSI)

Vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu. Zovu ga i kopnenjak. Smjer puhanja uglavnom se podudara sa smjerom bure.

Bura - NE (SI)

Najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna i na refule. Lokalno njen smjer ovisi o položaju planina pa ponegdje kao npr. u Bakarcu puše skoro iz čistoga juga. Bura je obično predznak dolaska lijepog vremena. Termin škura bura odnosi se na buru koja sa sobom donosi kišu ili snijeg.

Grego levante - ENE (ISI)

Jak vjetar koji uglavnom puše samo zimi

Levanat - E (I)

Istočnjak, zimi vrlo sličnih karakteristika kao i bura. Ljeti to je često blagi vjetar koji najavljuje lijepo i stabilno vrijeme.

Jugo - SE (JI)

Ponegdje se zove i široko. To je vjetar koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike. Obično prelazi u lebić.

Oštro - S (J)

Karakterizira velika jačina, i relativno kratko trajanje. To je topao i vlažan vjetar koji obično puše kad jugo prelazi u lebić.

Lebić - SW (JZ)

Drugo ime mu je garbin. To je obično kratkotrajni vjetar koji uglavnom zapuše nakon juga. Jaki lebić zove se lebićada. Ako se uz lebić i vedro ili poluoblačno vrijeme na zapadu pojavi nova naoblaka, lebić će pasti i opet skrenuti na jugo. Ti oblaci sa zapada su gotovo siguran predznak dolaska fronte i ciklone.

Pulenat - W (Z)

Ponent, punenat ili pulent je relativno rijedak vjetar. Kada je jak naziva se pulentada. Nešto je češći na zapadnoj obali Istre. Diže velike valove.

Maestral - NW (SZ)

To je pojam za ugodan ljetni vjetar. Maestral je predznak lijepa i stabilna vremena. Puše svakog dana jačinom od 3 do 5 bofora, počinje oko 8 sati, najjači je oko 14, a prestaje oko 18 sati, ali puše sve do zalaska sunca. Upravo zato ovaj vjetar obožavaju sezonski jedriličari, ali i ljudi na otocima koje lagano hladi u toplim ljetnim danima.

Zmorac - SSW (JJZ)

Neki ga zovu i obalni maestral. Ovaj vjetar puše isključivo u ljetnom razdoblju i nastaje kao posljedica različitog zagrijavanja kopna i mora tijekom dnevnog ciklusa. Zbog više temperature nad kopnom danju puše od mora prema kopnu (zmorac). Njegov antipod kopnjenjak ili burin puše noću kao posljedica bržeg hlađenja kopna. Redovita smjena ovih vjetrova predznak su stabilnoga vremena.

 

Snaga vjetra - Beaufortova skala

 

 

Brzina

Visina vala

 

 

km/h

m/s

čv

mph

m

ft

0 Bf

tišina

< 1

0-0,2

< 1

< 1

-

-

1 Bf

lahor

01.05.18

0,3-1,5

01.03.18

01.03.18

0,1(0,1)

0,25(0,25)

2 Bf

povjetarac

06.11.18

1,6-3,3

04.06.18

04.07.18

0,2(0,3)

0,5(1)

3 Bf

slabi

01.12.19

3,4-5,4

07.10.18

08.12.18

0,6(1)

2(3)

4 Bf

umjereni

20-28

5,5-7,9

01.11.16

13-18

1(1,5)

3,5(5)

5 Bf

umjereno jaki

29-38

8,0-10,7

17-21

19-24

2(2,5)

6(8,5)

6 Bf

jaki

39-49

10,8-13,8

22-27

25-31

3(4)

9,5(13)

7 Bf

žestoki

50-61

13,9-17,1

28-33

32-38

4(5,5)

13,5(19)

8 Bf

olujni

62-74

17,2-20,7

34-40

39-46

5,5(7,5)

18(25)

9 Bf

jaki olujni

75-88

20,8-24,4

41-47

47-54

7(10)

23(32)

10 Bf

orkanski

89-102

24,5-28,4

48-55

55-63

9(12,5)

29(41)

11 Bf

jaki orkanski

103-117

28,5-32,6

56-63

64-72

11,5(16)

37(52)

12 Bf

orkan

>=118

>=32,7

>=64

>=73

14(-)

45(-)

 

Stanje mora - Douglasova skala

Tramontana

N (S) sjever - Hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji ponekad može biti i vrlo jak. Njegova je pojava vjesnik proljepšanja vremena. Prati je izreka tramontana bura parićana.

Burin

NNE (SSI) - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu. Zovu ga i kopnenjak. Smjer puhanja uglavnom se podudara sa smjerom bure.

Bura

NE (SI) - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna i na refule. Lokalno njen smjer ovisi o položaju planina pa ponegdje kao npr. u Bakarcu puše skoro iz čistoga juga. Bura je obično predznak dolaska lijepog vremena. Termin škura bura odnosi se na buru koja sa sobom donosi kišu ili snijeg.

Grego levante

ENE (ISI) - jak vjetar koji uglavnom puše samo zimi

Levanat

E (I) - istočnjak, zimi vrlo sličnih karakteristika kao i bura. Ljeti to je često blagi vjetar koji najavljuje lijepo i stabilno vrijeme.

Jugo

SE (JI) - ponegdje se zove i široko. To je vjetar koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike. Obično prelazi u lebić.

Oštro

S – (J) – karakterizira velika jačina, i relativno kratko trajanje. To je topao i vlažan vjetar koji obično puše kad jugo prelazi u lebić.

Lebić

SW – (JZ) - drugo ime mu je garbin. To je obično kratkotrajni vjetar koji uglavnom zapuše nakon juga. Jaki lebić zove se lebićada. Ako se uz lebić i vedro ili poluoblačno vrijeme na zapadu pojavi nova naoblaka, lebić će pasti i opet skrenuti na jugo. Ti oblaci sa zapada su gotovo siguran predznak dolaska fronte i ciklone.

Pulenat

W – (Z) - ponent, punenat ili pulent je relativno rijedak vjetar. Kada je jak naziva se pulentada. Nešto je češći na zapadnoj obali Istre. Diže velike valove.

Maestral

NW – (SZ) – to je pojam za ugodan ljetni vjetar. Maestral je predznak lijepa i stabilna vremena. Puše svakog dana jačinom od 3 do 5 bofora, počinje oko 8 sati, najjači je oko 14, a prestaje oko 18 sati, ali puše sve do zalaska sunca. Upravo zato ovaj vjetar obožavaju sezonski jedriličari, ali i ljudi na otocima koje lagano hladi u toplim ljetnim danima.

Zmorac

SSW – (JJZ) - neki ga zovu i obalni maestral. Ovaj vjetar puše isključivo u ljetnom razdoblju i nastaje kao posljedica različitog zagrijavanja kopna i mora tijekom dnevnog ciklusa. Zbog više temperature nad kopnom danju puše od mora prema kopnu (zmorac). Njegov antipod kopnjenjak ili burin puše noću kao posljedica bržeg hlađenja kopna. Redovita smjena ovih vjetrova predznak su stabilnoga vremena.
...