1. RAZNO

Mala barka otplovila

Sa zadnjim radnim danom mjeseca travnja prekogranični europski projekt koji je nosio ime Mala barka doplovio je do svoga svršetka. Ovo je prvi projekt ove vrste koji je prepoznao važnost uključivanja tradicijske brodogradnje, ribarstva i pomorstva u turističku ponudu, a rezultati su vidljivi usprkos činjenici da je projekt trajao jedva godinu dana

Dobili smo mnogo kad je lani mrežom uspješno zapasan bogati ulov u obliku europskog projekta. Nositelj projekta bila je Primorsko-goranska županija, a njeni partneri Turističke zajednice Kvarnera i slovenskoga grada Izole, kao i sama općina Izola napravili su veliki posao. Najvažnije, mogli bismo reći, je određenje smjera prema kojem treba ići kako bi se postiglo solomonsko rješenje da se istovremeno očuva tradicija i da se stvori potpuno novi turistički proizvod koji bi onda privukao još veći broj gostiju i omogućio pronalazak Svetoga Grala hrvatskoga turizma – produženje turističke sezone na više od ona dva ljetna mjeseca.

Županija primorsko-goranska u pravom je trenutku prepoznala potencijal koji ima tradicijska brodogradnja i ulogu sve većeg broja udruga i manifestacija koje rade na očuvanju prvenstveno tradicijske barke. Uvidjevši da bez organizacijske pomoći i iskustva ove male udruge ne mogu dalje, ali i da u njima leži silan turistički potencijal, vodeći ljudi iz Županije i Turističke zajednice odlučili su se prijaviti za europski projekt čiji je osnovni zadatak bio iskorištavanje naše bogate tradicije s naglaskom na maritimnoj baštini ovoga kraja. Kako i naši slovenski susjedi imaju slična iskustva, a činjenica je i da dijelimo istu maritimnu tradiciju i baštinimo isto more, u projekt su uključeni i partneri iz Slovenije.

Živimo u vremenu u kojem nevjerojatni tehnološki napredak mnoga stara znanja i vještine čini suvišnima. I iako je činjenica da tako živimo već zadnjih dvije stotine godina, tek nedavno smo shvatili da na taj način nestaju i mnoga iznimno vrijedna znanja. Ne bi li se spriječilo potpuno nestajanje tih starih tradicionalnih obrta i svega onoga što čini našu tradicionalnu pomorsku i ribarsku baštinu, kroz ovaj projekt pokušalo se dati novi smisao starim zanatima. Kad ih je već pregazilo i odbacilo vrijeme u svom modernizacijskom i tehnološkom valu, da ih se spasi i očuva, makar na razini igrokaza za turiste. A taj igrokaz sada treba razraditi tako da podjednako zadovolji i turiste i one koji će u njemu sudjelovati kao izvođači. Dakle mora biti s jedne strane informativan, zanimljiv, zabavan i općenito atraktivan, a s druge strane mora biti i u najmanju ruku isplativ, ako ne već unosan. I upravo je tu u određivanju smjernica projekt Mala barka napravio najveći i najvažniji korak.

Realizacija projekta

Kako bi se javnosti prikazali rezultati koje je postigao projekt Mala barka, u Rijeci kao gradu domaćina, nositelja projekta Primorsko-goranske županije, točnije u prostoru Povijesnoga i pomorskoga muzeja Hrvatskoga primorja održana je Završna konferencija projekta "Mala Barka". Na konferenciji su osim nositelja i domaćina sudjelovali i predstavnici partnera TZ Kvarnera, TZ Izola, i Općine Izola, koji su o projektu govorili iz svoje perspektive.

Sudionike Konferencije pozdravio je župan Zlatko Komadina naglasivši da se "Malom Barkom" namjerava razviti i promovirati prepoznatljiv turistički proizvod koji se temelji na pomorskoj, ribarskoj i brodograditeljskoj baštini. Kao bi se to postiglo već se sada počelo s razvojem mreže centara izvrsnosti u kojima će djelovati stručnjaci koji će potom pomoći razvoj projekta. Jedan od ciljeva je i nadogradnja postojećih turističkih manifestacija kroz koje se najbolje promovira naša materijalna i nematerijalna baština, bilo da je riječ o plovilima, svjetionicima i sličnim materijalnim spomenicima, ili pak o tradicionalnim zanatima, običajima, vještinama i znanjima koji čine okosnicu nematerijalne baštine, a upravo je ona i najugroženija.

Projekt Mala barka, čiji puni naziv glasi "Turistička valorizacija pomorske, ribarske i brodograditeljske baštine sjevernog Jadrana kroz stvaranje novih turističkih proizvoda" iz europskih je fondova povukao značajna sredstva. Ukupna vrijednost projekta, financiranog sredstvima Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013, iznosi 678.016,66 eura, od čega je 576.314,16 eura bespovratnih sredstava. Ostatak su podjednako raspodijelili partneri. Valja ovom prilikom posebno pohvaliti suradnju svih partnera, koji su prepoznali važnost projekta i usredotočili se na zajednički cilj, a to je da se kroz jednu suvremenu privrednu granu tradicija spasi od zaborava.

Projekt je započeo 1. veljače 2015. i trajao je do 29. travnja ove godine, što je zapravo vrlo malo vremena koje je stajalo na raspolaganju za provedbu jednog tako kompleksnog, sveobuhvatnog projekta. Jedan dio sredstava u tom je razdoblju utrošen na zabavno-edukativne manifestacije kao što su Kvarnerski festival mora - Fiumare u Rijeci, Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi i Ribiški praznik u Izoli.

Vrijedne su to manifestacije no mnogo je važnije da su u Mošćeničkoj Dragi i Izoli otvoreni muzejski prostori, odnosno interpretacijski centri na temu tradicijskoga pomorstva, ribarstva i brodogradnje. Riječ je o iznimno dobro opremljenim prostorima, tzv. interaktivnim ekomuzejima u kojima će se naša tradicija prikazivati u skladu s najvišim standardima svjetske muzeologije. Naravno u skladu s veličinom i mogućnostima koje muzej pruža, ali i potrebama posjetitelja. Interpretacijski centri, odnosno ekomuzeji bili su nositelji organizacije brojnih interaktivnih radionica na kojima su se u sklopu manifestacija usvajale pomorske i ribarske vještine, održavale regate tradicijskih barki na jedra, promovirali stari običaji i zanati i nudila autohtona gastronomska ponuda, što je posjetiteljima pružilo autentičan doživljaj.

Osim ovih stvari koje lokalnoj zajednici ostaju u trajno nasljedstvo, namjera projekta bila je i ekonomske naravi, da u sklopu održive turističke ponude naprave potpuno novi turistički proizvod koji će objediniti sve aspekte turizma i ugostiteljstva. Za to je organiziran niz edukativnih radionica na kojima su sudjelovali ugostitelji i iznajmljivači.

Turističke zajednice novce su iskoristile za promociju i sudjelovanje na brojnim sajmovima, i izradu promotivnih materijala. Krunu svega svakako predstavljaju monografija "Mala Barka" i videomaterijali.

No u sklopu projekta napravilo se i mnogo vrlo važnih istraživanja koja se baš i ne vide, a o njihovoj važnosti itekako treba reći koju riječ. Treba biti iskren i reći kako se u nas svijest o potrebi očuvanja naše pomorske baštine probudila relativno nedavno, kao i to da duž naše obale postoji čitav niz organizacija i udruga posvećenih zaštiti tradicijskih barki koje imaju svaka svoju viziju zaštite i vuku svaka na svoju stranu. Trebalo je zato napraviti temeljitu analizu postojećih sličnih manifestacija koje se diljem svijeta organiziraju već dugi niz godina kako bi se na njihovim iskustvima, ali u skladu s našim potrebama i mogućnostima definirao dugoročni plan razvoja.

Važan je i čitav niz preliminarnih istraživanja na kojima su zajednički radili vanjski suradnici na projektu, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja i Pomorski fakultet u Rijeci. Jedan od njihovih radova uključuje izradu baze podataka s popisom svih tradicijskih barki. Konačni zaključak preiliminarnog istraživanja koje su zajednički provele ove dvije institucije ukazao je na to da je naša pomorska baština potpuno neistražena. Podatak da nam je poznato manje od 10% vrijednosti podjednako veseli i rastužuje. Rastužuje zbog straha da će mnogo toga zauvijek ostati izgubljeno, ali i veseli jer muzealcima otvara neiscrpnu škrinju s blagom koju sada treba obraditi i spasiti od zaborava. Bit će to još jedan od argumenata za pokretanje Muzeja mora o kojem se već dosta godina priča i koji naša pomorska baština zaslužuje.

Mala barka 2

S obzirom na uspješnu suradnju partnera na projektu, planira se nadogradnja i nastavak projekta u sklopu novog Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska za razdoblje 2014.-2020. Novim bi se projektom koncept razvoja turističkoga proizvoda, a ujedno i zaštite pomorske baštine, kapitalizirao, nadogradio i primijenio u svim krajevima gdje je već započet. Naime netom provedenim projektom Mala barka obuhvaćeni su samo Mošćenička Draga, Rijeka i Izola, dok će se, ako bude sreće da Mala barka 2 bude prepoznata i projekt prođe, u njega biti uključena i druga mjesta poput Nerezina, Krka, Pirana, Malinske, Crikvenice, Opatije, Portoroža, Kopra, Maloga Lošinja... to će omogućiti sveobuhvatnu zaštitu i valorizaciju maritimne baštine na cijelom tom prostoru.

Potrebe su velike, a dobar dio projekata već više godina čeka realizaciju. Nerezine za sada muku muče s rekonstrukcijom svoga logera, a ako projekt prođe imat ćemo potpuno opremljeni najveći tradicijski jedrenjak koji će gostima dočarati kako se nekoć plovilo na takvim brodovima pod jedrima. Mali Lošinj sve više radi na promociji svojih starih regatnih pasara, preteča nacionalne klase L5. Inače spomenimo samo da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća to bile jedine barke na našoj strani Jadrana koje su služile isključivo za sport i zabavu! Malinska pak pokušava spasiti svoj škver, jedino operativno malo brodogradilište na Kvarneru koje i danas radi na isti način na koji su se barke radile i pred stotinu godina... Planova dakle ima, vrijednih stvari također, i sada se samo mora nastaviti raditi u tom smjeru, bez obzira na sve.

Ima tu još mnogo posla ako želimo kvalitetno spasiti našu drvenu malu barku, i u sklopu novog i starog projekta, ali i izvan njega. Valjalo bi zakonski regulirati zaštitu, ali i omogućiti, odnosno pojednostaviti uključivanje tradicijske drvene barke u poslovanje, što skorije napraviti kompletne turističke pakete koji uključuju već postojeće manifestacije s drvenim barkama... No da skratimo dugu priču, budimo veseli jer prvi je korak napravljen, ali jednako tako moramo budno paziti na svaki daljnji korak, jer staza pravoga puta je uska i s nje se lako može zalutati, a to bi moglo biti pogubno i za tradiciju i za našu malu drvenu barku.