Ledena invazija

| 27.1.2021


Britanski prekomorski teritorij Južna Georgia ispriječio se na putu ogromnoj ledenoj santi koja prijeti njegovom podmorju, ujedno i jedinom izvoru života na ovoj pustopoljini s dna svijeta

Nekako bi bilo logično da priča o ledu bude vezana uz naše krajeve jer kod nas je sada zima, no prava mala drama s ledom odigrava se upravo „dolje" na ljetom obasjanoj južnoj polutki! Međutim život piše nevjerojatne priče.

U srpnju 2017. godine naslovnice svjetskih časopisa zaposjeli su naslovi o velikom, najvećem ledolomu u novijoj povijesti. Tada se sa ledenog šelfa koji nosi ime Larsen-C odlomila ogromna santa leda, najveća ikad zabilježena u poznatoj nam povijesti, površine nevjerojatnih 5.800 četvornih kilometara. Da stvari stavimo u perspektivu, recimo kako naš najveći otok Krk ima 405,8, a Istra 2.800 četvornih kilometara… Dakle ledena santa dvostruko veća od Istre! Da je netko ovaj plutajući otok odlučio proglasiti državom, nalazio bi se na 172. mjestu po površini od ukupno 234 države koliko ih trenutno ima na svijetu!

Taj ledeni plutajući otok dobio je suhoparno znanstveno ime A-68a. Od tada on slobodno pluta Južnim oceanom. Srećom, toliko je velik i toliko spor da ga se relativno jednostavno pratilo satelitima pa nije predstavljao pretjeranu opasnost za pomorski promet.

No kako to obično biva s brodovima koji plutaju nošeni strujama bez kormila, i ovaj je otplovio tamo gdje mu se nitko nije nadao i počeo prijetiti britanskoj koloniji, otočju Južna Georgia.

U čemu je zapravo problem? Otočje Južna Georgia je iznimno važan prekomorski teritorij Ujedinjenoga Kraljevstva u kojem ono od ribarstva svake godine uprihođuje milijune funti. Drugi problem jest taj da je ovo otočje prepoznato kao iznimno bitno zaštićeno područje u kojem se pod zaštitom nalaze ogromna podmorska prostranstva. U tim područjima uz strogo kontroliran izlov, istraživači već godinama promatraju bogati, ali krhki živi svijet. Po novim istraživanjima plitke vode oko ovoga otočja imaju najveću biološku raznolikost, s najbogatijim živim svijetom na cijeloj kugli zemaljskoj!

I sada se prema ovom osjetljivom području zaputio ogromni ledenjak koji prijeti. Opasnosti su mnoge. Najočitija ugroza je nasukavanje ledene ploče koja seže i preko 200 metara u dubinu. Ovako velika površina ledenjaka uništila bi osjetljivu floru i tako brojne životinjske vrste ostavila bez hrane.

Drugi, manje znani problem leži u kemijskom disbalansu koji je za morski svijet još pogubniji. Već sada se računa da se ovaj ledenjak svakoga dana stanji za oko 2 centimetra. Uzevši u obzir ogromnu površinu ispada da se u vode oko ovoga ledenoga otoka svakoga sata ispušta tolika količina slatke vode koliko izbacuje i jedna prosječna rijeka!

Problem je i to što se relativno nedavno ova ledena santa raspukla na tri manja komada koji bi se sada mogli čak i više približiti samom kopnu i tako napraviti još veću štetu od koje se ovaj osjetljivi ekosustav neće tako brzo oporaviti.

Štetu će prvo pretrpjeti morske alge, zatim ribe, rakovi i pingvini, a onda i britanski ribari koji će se vratiti u Europu. Jedino čemu se sada možemo nadati jest da će struje ovaj ledeni otok odnijeti dalje od ovoga osjetljivoga svijeta.

...