Kruzing Hrvatska
BN 260„Razvoj kruzinga i obalnih krstarenja na Jadranu ne smije nam se događati, njime se mora upravljati.“
Može li Hrvatska postati nova kruzing – meka Sredozemlja i kakve su joj mogućnosti na tom putu, ključna su pitanja s kojima smo se uoči sezone 2023. obratili jednom od naših aktualnih stručnjaka koji se godinama bavi pozicijama hrvatskih nautičkih luka, njihovom infrastrukturom i kapacitetima s jedne strane, no i praćenjem trendova u dodirnom turističkom segmentu, s druge strane. Riječ je o dr. sc. Alenu Jugoviću, jednom od bivših dekana, danas redovnom profesoru Pomorskog fakulteta u Rijeci, osobi širokih interesa iz područja ekonomije, turizma i ostalih pomorstvu srodnih grana.
Ovaj nam je stručnjak za razvoj luka na samom početku objasnio terminologiju važnu za shvaćanje kruzinga od kojeg se u ukupnoj nautičkoj slici naše zemlje tek očekuje snažniji proboj, a pogotovo zbog rezultata prijašnje sezone koji se približavaju onima iz rekordne 2019. godine. Naime, kruzing ili kruzing plovidba odnosi se na organizirana putovanja duljeg tipa i to na, kaže ilustrativno Jugović, putujućim hotelima koji putnicima tijekom plovidbe nude razne usluge i sadržaje u ugostiteljstvu, zabavnoj industriji, razonodi, razgledima povijesnih, kulturnih, graditeljskih i prirodnih znamenitosti. Putovanja su koncipirana u određenom periodu, unaprijed su definiranog rasporeda sadržaja i luka ukrcaja, a sve to preko usputnih luka do iskrcajne luke. Obalna krstarenja su, međutim, obično kraćeg tipa u ograničenom području, a organiziraju ih lokalne agencije. Naglasak je na ponudi zabavnih sadržaja i lokalnih specijaliteta, a putovanja se odvijaju za vrijeme toplijih mjeseci i u unutarnjim vodama samo jedne države. Posljednjih desetak godina u Hrvatskoj se posebno razvija upravo ovaj, segment malih krstaša i turističkih brodova za višednevna kružna putovanja prekrasnom hrvatskom obalom, kazao je Jugović.
Odlične reakcije putnika ukazuju na dobru perspektivu „kruzing Hrvatske"
Kako naša zemlja stoji u ukupnoj ponudi velikih međunarodnih i obalnih krstarenja u odnosu na Sredozemlje? Jugović kaže kako je Hrvatska jedna od najpopularnijih kruzing destinacija što potvrđuju i stavovi samih putnika. Oni su u svim zadnjim anketnim ispitivanjima dali najviše ocjene za ukupnu ponudu, i to znatno više od drugih turista i posjetitelja. Inače, u kruzing je uključeno dvadesetak luka na hrvatskom dijelu Jadrana koje su najčešće povezane i u suradnji kako bi se optimizirao konačni učinak i to za brodove do srednje veličine, kao i za one velikog kapaciteta koji mogu pristati samo u Dubrovniku Rijeci, Zadru i Splitu. Međunarodni kruzing u Hrvatskoj odvija se gotovo cijele godine čime doprinosi produljenju sezone i povećanju ukupnih gospodarskih rezultata u zemlji.
Ključna je kvaliteta ukupne turističke ponude ispred brojki i izgradnje velebnih putničkih terminala
Dalje u razgovoru Jugović nam je kazao kako smatra da je u Hrvatskoj došlo vrijeme za izradu novog strateškog dokumenta kao što je to Studija održivog razvoja kruzing turizma" iz 2007. Dokument je to koji bi odredio postojeće stanje te definirao koncept i preporuke za njegov daljnji razvoj, a tu je i „Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine" iz prosinca 2022. U osnovi, oba dokumenta dijele slične razvojne ciljeve, a oni su rast kvalitete i kapaciteta ponude, odnosno povećanje konkurentnosti proizvoda. Iako postoje preporuke za određeni rast kapaciteta, treba naglasiti da je ukupni turistički potencijal kružnih putovanja Hrvatske danas još uvijek nepoznat. Prije svega je to rezultat malog broja odgovarajućih istraživanja na temelju kojih bi se mogle donositi kvalitetniji zaključci: - Važno je napomenuti da se razvoj kruzing turizma u Hrvatskoj ne bi smio temeljiti isključivo na rastu broja destinacija, povećanju broja brodova za kružna putovanja, izgradnji novih terminala, nego prije svega na rastu kvalitete ukupne ponude, i to velikim dijelom one luksuznog predznaka.
Domaća obalna krstarenja imaju kapacitet postati hrvatski brend
Što se tiče „domaćeg" kruzinga, odnosno obalnih krstarenja Jadranom, odabir polaznih luka ovisi o prometnoj dostupnosti i opremljenost luke, dok odabir luka ticanja, odnosno, nazovimo ih - itinerarskih luka ovise o geografskom području plovidbe i atraktivnosti same destinacije. Ovaj stručnjak smatra da se obalna krstarenja po našem dijelu Jadrana mogu razviti i to obraćajući posebnu pozornost na pametnu poslovnu politiku kako se razvikane destinacije ne bi „zagušile", a kako bi se razvile neotkrivene destinacije. Time bi se promet putnika i brodova disperzirao na veći broj luka, a razvoj bi zahvatio različite lokalne jedinice i regije. Samim time, potaknula bi se i daljnja promocija „od usta do usta" koja se temelji na neposrednom doživljaju destinacije te predstavlja najbolju reklamu. Tu je i povećanje zaposlenosti u sektorima povezanim s obalnim krstarenjima, ali i povećanje broja povrataka kruzing – putnika kao stacionarnih turista u destinaciju. Jugović kaže kako obalna krstarenja Jadranom mogu potaknuti generiranje većih prihoda za ovaj oblik turizma širenjem turističke ponude koja se za obalna krstarenja zasad uglavnom odnosi na ponudu hrane i pića.
Optimizam uoči nove kruzing sezone
Naš sugovornik smatra i kako će sezona pred nama imati uzlaznu putanju te da možemo očekivati rast brodova za kružna putovanja u skoro svim našim lukama/destinacijama: - Ono što smatram upitnim je kako kvalitetno upravljati tim destinacijama da povećani broj turista i brodova ne bi stvorili negativnu sliku destinacije. Stoga je nužno nastaviti i produbiti suradnju svih sudionika (lučkih uprava, gradske uprave, putničkih agencija, brodskih agenata, turističkih zajednica i brojnih drugih) u procesu prihvata brodova i putnika te njihove disperzije u destinaciji. Suradnja je posebno potrebna u pogledu razvoja dodatne ponude u gradu, ali i organiziranja izleta u bližu regiju. Svaka destinacija zaključuje naš sugovornik, koja se želi razvijati kao cjelovita i uspješna za kružna putovanja trebala bi osnovati zajedničko tijelo koje bi usuglašavalo zajedničke, ali i pojedinačne interese svih dionika uključenih u razvoj kruzing turizma, a kako bi mogli reći da se radi o održivom kruzing turizmu.
