Koliko se u školama uči o moru?
BN 272Obrazovanje je ključ za podizanje generacija koje će živjeti u skladu s oceanima, a ne nauštrb njih. U tom procesu jako je bitna suradnja svih dionika koji su uključeni u odgojno-obrazovni sustav, kao i znanstvenika, kako bi zajedničkim naporom našli balans u boljoj integraciji znanja o moru u formalno obrazovanje
Jesu li vaša djeca dok su još bila mala bila fascinirana ogromnim kitovima koji plivaju oceanima? Ili bi se na plaži poveselili malom raku koji izviri iz puževe kućice? A jeste li se pitali koliko vaša djeca uče o tome u školama? Potiču li ih školski udžbenici na istraživanje morskih dubina, ili pak ostaju na površini kada je riječ o razumijevanju uloge koju oceani igraju u oblikovanju naše planete? Koliko smo ustvari svi mi oceanski pismeni?
Oceanska pismenost ili znanje o moru najkraće se može definirati kao „razumijevanje utjecaja oceana na čovjeka i čovjeka na ocean”. Iako naizgled jednostavan, koncept znanja o moru složen je i zasniva se na 7 osnovnih principa te desecima temeljnih koncepata koji pružaju široki spektar znanja o moru kroz objašnjavanje različitih procesa koji se u moru odvijaju i na koje more utječe, geologiju, raznolikost oceanskih ekosustava, koristi koje od oceana imamo, kao i štetu koju im svojim neodgovornim ponašanjem činimo, te još mnogo toga.
Koncept oceanske pismenosti razvijen je prije otprilike 20 godina u Sjedinjenim Američkim Državama kada su učitelji, profesori i znanstvenici primijetili da su morske teme nedovoljno zastupljen u formalnom obrazovanju te razvijen tzv. okvir oceanske pismenosti koji se sastoji od sedam glavnih principa:
Princip 1:
Planet Zemlja ima jedno veliko more/ocean čiji dijelovi imaju različita svojstva
Princip 2:
Ocean i život u oceanu oblikuju značajke našeg planeta
Princip 3:
Ocean ima veliki utjecaj na vremenske prilike i klimu
Princip 4:
Zahvaljujući oceanu Zemlja je nastanjiva
Princip 5:
Ocean podržava veliku raznolikost života i ekosustava
Princip 6:
Ocean i ljudi su međusobno neraskidivo povezani
Princip 7:
Ocean je uglavnom neistražen
Koliko su morske teme zastupljene u udžbenicima za osnovnu školu u svom radu istražili su Daria Ezgeta Balić i Nikola Balić. Daria je viša znanstvena suradnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a Nikola je nakon dugog niza godina rada na Sveučilištu u Splitu krenuo u privatne vode te pored toga na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu sudjeluje u nastavi. U svom radu analizirali su prisutnost morskih tema na ukupno 7.520 stranica iz 55 udžbenika iz prirode i društva, prirode, biologije, geografije, kemije i fizike glavna tri izdavača školskih udžbenika. Rezultati do kojih su došli ne razlikuju se značajno od nekih drugih zemalja Mediterana i šire, ali svakako upućuju na veću potrebu uključivanja morskih tema u školske udžbenike, odnosno u školski kurikulum.
- Naši rezultati pokazali su da iako su svi osnovni principi bili prisutni u udžbenicima, veliki broj koncepata koji bi produbili razumijevanje određene problematike nisu dovoljno zastupljeni. Naglašavam da to nije nešto što je specifično samo za Hrvatsku, i druge zemlje kao što su Grčka, Kanada, SAD imaju sličnu situaciju i suočavaju se s izazovima u integriranju važnih informacija o moru u, često već preopterećeno, formalno obrazovanje.
Rezultati su pokazali da su u udžbenicima dobro zastupljene teme koji ističu međusobnu povezanost između oceana i ljudi. Pohvalno je što se u našim udžbenicima, pored blagodati koje nam more daje, naglašavaju i negativni učinci ljudskih aktivnosti na okoliš te se ističu važnosti kako individualne tako i kolektivnih akcije za očuvanje mora i zaštitu okoliša općenito. S obzirom na to da je većina tih informacija fokusirana na zagađenje, autori smataju da su s obzirom na promjene kojima smo svakodnevno svjedoci, nedovoljno zastupljene informacije povezane s promjenama u temperaturi oceana i pH vrijednostima koji su također rezultat ljudskih aktivnosti. Rad je pokazao i nisku pojavnost koncepata koji naglašavaju važnu ulogu oceana na vremenske prilike i klimu što bi trebalo biti naglašenije s obzirom na trenutno goreću problematiku klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Što se živog svijeta u moru tiče, udžbenici se uglavnom usredotočuju na biološku raznolikost mora i tu pružaju učenicima dosta informacija. Fokus se često usmjerava prema predstavljanju jedinstvenih primjera životnih ciklusa, prilagodbi i odnosa među organizmima u oceanu, što prirodno privlači dječju pažnju zbog intrigantne prirode ovih organizama koji su manje pristupačni i vidljivi nego oni na kopnu. Međutim autori ističu da su u udžbenicima slabo istaknute neke važne informacije poput uloge mikroba u moru kao i ekosustava neovisnih o sunčevom svjetlu. Najmanje zastupljene teme su one koje se tiču geologije mora, zatim važnosti mora u proizvodnji kisika na Zemlji kao i o tome koliko je ustvari usprkos svim istraživanjima more još uvijek uglavnom neistraženo.
- Naše istraživanje ne odstupa puno od sličnih istraživanja provedenih u drugim zemljama, međutim to ne znači da je stanje izvrsno. Smatramo da ima dosta prostora za napredak, ne samo u integraciji oceanske pismenosti u naš školski sustav, nego svugdje u svijetu jer je to od velike važnosti za poboljšanje razumijevanja učenika o ključnim doprinosima oceana za život na Zemlji i važnosti budućih znanstvenih istraživanja oceana. – ističu autori.
Daria je također sa svojim kolegicama održala i veliki broj edukativnih radionica u osnovnim i srednjim školama i na taj način je vidjela iz prve ruke što sve učitelji i profesori rade s djecom na temu mora van školskih udžbenika.
- Učitelji i profesori osmišljavaju jako zanimljive projekte kako bi djecu zainteresirali za more i osvijestili o njegovoj važnosti. To je svakako dodatni i individualni trud učitelja koji ne možemo možda standardizirati i izmjeriti kao sadržaj koji se nalazi u udžbenicima, ali smo itekako svjesni da su to aktivnosti koje značajno pridonose podizanju oceanske pismenosti i za to im veliko hvala.
Trenutno se i nalazimo u desetljeću koje je Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku 2017. godine proglasila je Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Cilj Desetljeća oceana je zaštititi morske ekosustave i osigurati dugoročnu dobrobit čovječanstva i planeta. Smatramo da je upravo obrazovanje ključ za podizanje generacija koje će živjeti u skladu s oceanima, a ne nauštrb njih. U tom procesu jako je bitna suradnja svih dionika koji su uključeni u odgojno-obrazovni sustav, kao i znanstvenika, kako bi zajedničkim naporom našli balans u boljoj integraciji znanja o moru u formalno obrazovanje.
