Kako sigurnije sidriti?
BN 250Postoje dvije osnovne vrste sidrenja, i to udobno sidrenje i sigurno sidrenje. Za sidrenje manjih gumenjaka dok je bonaca i u plićaku na sat-dva, dovoljno će biti i neko manje sklopivo sidro, iako moramo reći da takvo sidrenje zapravo i nije sidrenje. A ako govorimo o sigurnom sidrenju onda je to sidrenje na sidrištu između drugih brodova i na duže vrijeme, gdje morate voditi računa o mogućoj promjeni vremena, o drugim brodovima i o vrsti dna gdje sidrite
Sidrenje nije samo znanje i tehnika. Treba uvažavati i sve ostale oko vas. Nažalost mnogo je onih koji to baš i ne znaju ili su previše uvjereni u svoje znanje i ne zanima ih okolina, jer smatraju da je more samo njihovo i stvoreno samo za njih. Takve ni ova pravila ne zanimaju previše. Međutim to je već stvar njihovog kućnog odgoja. Da biste svima, a onda i sebi bar malo olakšali, pokušajte se držati nekih osnovnih pravila sidrenja. Međutim ne očekujte od ovog teksta da vam kaže čime i kako ćete sidriti na svim mjestima, sa svim brodovima i u svim uvjetima, jer tu sigurno nećete naći odgovor. Tehnika sidrenja je čitava znanost koja ima malo dodirnih točaka sa stvarnom situacijom u kojoj ćete se naći dok plovite i sidrite.
Na sreću ili nesreću na našoj obali skoro u svim malo boljim uvalama gdje je sigurno sidrenje već su postavljene sidrene plutače pa se svaki nautičar, pa i oni vikend kapetani koji baš i nisu vični plovidbi, mogu sigurno privezati. Ovaj tekst nije namijenjen njima jer smatraju da im to i ne treba. Ali svaki pravi i iskusan nautičar koji se ponekad našao u pogibeljnim situacijama itekako želi saznati nešto novo ili potvrditi ono što već zna. Stoga je ovaj tekst namijenjen baš njima.
Sidrenja s krmom privezanom na obalu, privremeno sidrenje po bonaci, jer je preveliki brod preblizu obale
Sidrenje spada u osnovna nautička znanja. Nepoznavanje problematike sidrenja može vas i vašu posadu dovesti u pogibeljnu situaciju. Osim toga, na moru nikad niste sami, posebno ne u ljetnim mjesecima kad svi žele noćiti u dubokim i sigurnim uvalama i na mjestima na kojima su sigurni od iznenadne promjene vremena. Na takvim mjestima uvijek vlada poprilična gužva i u tim situacijama dolazi do izražaja vaše poznavanje tehnike i osnovnih zakonitosti sidrenja koje će vrlo brzo odati tko je pravi nautičar koji brine o sebi i drugima, a tko je samo ljetni kapetan koji pojma nema. Sidrenje je nautička vještina koja se mnogima ne čini tako važnom. Ljudi misle da se to radi samo tako da negdje jednostavno baci sidro ispod broda i da je s time stvar gotova. Međutim ima i tu mnogo malih tajni koje stari morski vukovi dobro znaju. Upravo te male tajne poznavanja sidara i sidrenja u izvanrednim situacijama mogu vas poštedjeti mnogih neugodnosti, pa čak spasiti i vas i vaše plovilo. O sidrima i sidrenoj opremi pisali smo u prethodnom broju, a u ovom ćemo vas podsjetiti na neka osnovna pravila kao bi vama i onima oko vas život na moru bio lakši i kako se užitak godišnjeg odmora ne bi pretvorio u noćnu moru. Postoje dvije osnovne vrste sidrenja, a to su udobno sidrenje i sigurno sidrenje.
Sidro spuštamo na mjestu gdje će se ukopati, zavozimo krmom brzinom max 2 čvora prema nazad dok ne spustimo dovoljno lanca ili konopa
Ako je samo lanac omjer je 3:1, kombinacija lanac-konop omjer je 7:1 i ako je samo konop omjer je 10:1 (sve zavisi o uvjetima na sidrištu)
Za manje gumenjake kod sidrenja u plićaku na sat-dva, dovoljno će biti i neko manje sklopivo sidro, iako moramo reći da takvo sidrenje zapravo i nije sidrenje. Ovakvo sidrenje bi mogli svrstati u udobno sidrenje. Isto bi bilo i da privežete malo veći kamen. Bonaca, plitka pjeskovita uvala i sidrenje na sat dva. A ako govorimo o sigurnom sidrenju onda je to sidrenje na sidrištu između drugih brodova i na duže vrijeme, gdje morate voditi računa i o mogućoj promjeni vremena, o drugim brodovima, o vrsti dna gdje sidrite. I tada je sidrenje već ozbiljnija stvar. Tada morate imati sidro koje će se sigurno ukopati u dno, duljina lanca mora biti najmanje četiri puta veća od dubine ispod barke. Ako imate sidreni konop tada bi ga u moru moralo biti najmanje šest puta više od dubine. Ovaj odnos dubine i duljine sidrenjaka raste s pogoršanjem vremena. Kod jako loših vremenskih uvjeta odnos može biti i 1:10, odnosno duljina sidrenjaka u moru trebala bi biti deset puta veća od dubine ispod broda. U prenapučenom sidrištu u kojem ne očekujemo drastične promjene vremena ovaj odnos može se izvanredno smanjiti na 1:3, i to je minimum za sigurno sidrenje.
Dužina sidrenjaka mora biti prilagođena dužinama ostalih na sidrištu kako u krugovima okretanja ne bi bilo preklapanja
Minimalna duljina sidrenoga lanca kojeg bi trebali imati na brodu je 50 metara, a ako je umjesto lanca konop on bi trebao biti barem 20% duži. U kombinaciji lanca i konopa najmanja dužina lanca iza sidra je najmanje 5 metara, iako nepisano pravilo kaže da lanac mora biti dug najmanje koliko i barka. Sve kraće od toga neće imati neku veliku svrhu.
Bez obzira sidrite li ručno ili imate sidreno vitlo uvijek imajte pri ruci rukavice, posebno kod podizanja sidra. Nikada ne motajte sidreni lanac ili konop oko ruke, posebno ne na mokroj i skliskoj palubi. Kod sidrenja nema žurbe. Obavite to polako i smireno, po tome se i prepoznaje pravi nautičar! Prije obaranja ili dizanja sidra dogovorite se s kormilarom što tko i kada treba činiti. Prije nego ste odlučili u koju valu ćete sidriti obavezno proučite kartu. Na njoj je ucrtana dubina na svim pozicijama opis dna i moguće instalacije koje su položene na tom mjestu. Provjerite ima li znakova zabrane sidrenja. Kada ste stigli na mjesto gdje želite sidriti, proučite situaciju, raspored plovila u susjedstvu, smjer i jačinu vjetra ili morskih struja, i ne činite ono što ne biste željeli da vama drugi čine. Posebno pazite da se vaše sidro ne iskriža s nekim drugim sidrom. Uvijek imajte na umu da se sve barke oko vas, uključujući i vašu moraju moći slobodno okretati oko sidra bez da se sidrenjaci iskrižaju kad se promijeni kurenat ili smjer vjetra. Pažljiviji nautičari iznad samo sidro na tankom konopu dignu pajet ili plutaču da svi vide gdje je njihovo sidro. Ne gurajte se među druge brodove ako baš nema mjesta. Promjene vremena znaju biti iznenadne i vrlo jake, a onda nema spavanja pa sve skupa može završiti katastrofalno. Osim toga pazite na leđa i križa! Mnogi su prilikom podizanja sidra ostali ukliješteni u prignutom položaju.
Označavanje pozicije, vizualno zapamtimo dva objekta pod kutom od 90° ili na ploteru zabilježimo poziciju. Ako ne ostanemo na istom mjestu sidro ne drži
Priprema prije sidrenja
Prije svakog sidrenja trebalo bi znati na kakvo se dno obara sidro. Ako niste sigurni pogledajte na karti. Svako dno na karti označeno je simbolom ili slovom koje govori što je pod vama. Svako dno u koje se sidro može dobro ukopati dobro je za sidrenja. Pjeskovito i muljevito dno će dobro držati sidro, šljunak nešto slabije dok je na kamenitom dnu sidrenje uvijek problematično bez obzira koji tip sidra imate. Sidro tada ili uopće ne drži i klizi po dnu ili se zakači za neku stijenu da se više ne može osloboditi. Mnogo je takvih sidara ostalo zauvijek na dnu. Da se to i vama ne bi dogodilo proučite što kaže nautička karta. Pazite na znakove i upozorenja o zabrani sidrenja na obali, kako ne biste oštetili kakav podmorski kabel, cjevovod ili kanalizaciju. Jer to bi vas moglo skupo koštati.
Sidrenje jednim sidrom
Uvijek provjerite sidro, sidreni konop i stanje u lančaniku. Maskama perajama i ostaloj sitnoj opremi nije mjesto u lančaniku! Ako morate ručno obarati sidro, bilo bi dobro da imate spremne rukavice. Sigurno će vam trebati. Prije obaranja sidra provjerite kako stoje sidrenjaci na susjednim brodovima i gdje bi otprilike moglo biti njihovo sidro. Vezivanje bočno uz neki drugi brod može biti kratkotrajno rješenje, ali ako zapuše malo vjetra, jedno sidro će teško moći držati oba broda. Vrlo brzo će nastati kaos! Ako sidrite među drugim brodovima obično je problem baciti sidro i manevrirati. Tada sidro možete ukrcati na bajbot i dovesti se do mjesta na kojem ćete ga spustiti na dno. Zategnite sidrenjak sidrenim vitlom ili laganom vožnjom unazad dok se ne zategne i ukopa sidro.
Jedno sidro
Sidro i vez na obalu
Dva sidra krma i pramac
Dva sidra vezana na pramcu
Ako sidrenje obavlja više ljudi, tada morate biti sigurni da posada zna što se od nje očekuje. Problem je dovikivati se posebno ako je vjetar malo jači. Ako ste vi za komandama motora, a netko drugi kod sidra, tada i vi i on morate znati što vam je činiti u svakom momentu. Za ove radnje postoje i posebni znakovi sporazumijevanja. Komande su lagano naprijed, lagano nazad, zaustavi, kreni desno ili kreni lijevo. Kod sidrenja jednim sidrom uvijek odabiremo poziciju da se možemo okretati 360 stupnjeva oko sidra. Postavimo se na mjesto za koje mislimo da bi trebalo biti vaše sidro i spustite ga na dno. Kad sidro padne na dno otpuštamo lanac ili konop koliko vjetar ili struja nosi brod sve dok ne otpustimo duljinu konopa koja je barem 5 puta veća od dubine. Ako vjetar ili struja nisu dovoljno jaki lagano zavozimo krmom, samo načas da se sidro ukopa. Tada provjerimo položaj u odnosu na susjedne brodove i prema potrebi skratimo duljinu sidrenjaka, ali ne manje od 1:3. Nakon toga provjerimo poziciju broda. To isto ponovimo i nakon pola sata. Ako je pozicija plovila ista pretpostavljamo da se sidro dobro ukopalo i da možemo mirno na spavanje. Ukoliko niste sigurni probajte još jednom lagano zavoziti krmom, i pod uvjetom da se pozicija broda nije promijenila tada možete reći da je sidrenje uspjelo. Kada ste sve ovo napravili označite na ploteru mjesto na kojem se trenutno nalazite ili upamtite dvije referentne točke na kopnu u odnosu na vaš brod i zapamtite ih. Nakon petnaestak minuta provjerite jeste li još uvijek na istoj poziciji ili ste se pomaknuli, što bi značilo da vaše sidro ore i da se morate presidriti.
Sidrite li noću ne zaboravite da morate ugasiti navigacijska svjetla i ostaviti samo jarbolno, odnosno sidreno svjetlo; bijelo svjetlo vidljivo u krugu od 360º. Danju treba istaknuti dnevnu oznaku; crnu kuglu primjerenu veličini broda. Treba napomenuti da se 50% sidrenja ne izvede kako treba; ili se sidro ne ukopa dovoljno ili je sidrenjak prekratak. A recimo i još jednu stvar: brod na sidru trebao bi se ponašati isto kao i u plovidbi, dakle ako bi strogo primijenili pravila netko bi morao biti u gvardiji cijelu noć!
Dva sidra u V formi
Ova klasična konfiguracija s dva sidra uključuje polaganje sidra u ‘V’ formi, pod kutom od 30°do 90°. Za postavljanje sidara, postavite prvo sidro i dopustite da se brod spusti i sidro ukopa. Zatim, motorom ili vjetrom doplovite u ravnini s prvim sidrom na udaljenosti tako da će sidrenjaci zatvarati kut od 30 do 90 stupnjeva. Spustite drugo sidro i pustite da vas vjetar vrati nazad na udaljenosti od 3-5 dužina kolika je dubina, a zatim namjestite sidrenjake (lanac ili konop) i uravnotežite opterećenje između sidara. Ako se vjetar ili struja mijenjaju, možda ćete trebati rebalansirati ili premjestiti jedno sidro.
Ovaj pristup je malo složeniji, te za sidrenja treba imati dva podjednaka sidra, ali prednost mu je u tome što imate dvije šanse za držanje sidra i ako je jak vjetar uvijek će vas jedno ili oba sidra držati.
Tandem sidra
Za bolje držanje posebno u područjima gdje dno baš nije pjeskovito, ili ako se očekuje da će se vrijeme pogoršati, razmislite o postavljanju dva sidra u nizu. Prvo sidro koje spuštamo je sekundarno, a ono prvo do broda primarno. Veza između ova dva sidra svakako bi trebao biti lanac. Prilikom postavljanja sidara prvo spustite sekundarno sidro i pustite cijelu duljinu lanca između sidara, zatim spustite i primarno sidro. Zatim spustite i ostatak lanca ili konopa. Kod podizanja izvlačite sidra redom prvo primarno pa zatim i sekundarno. Testovi su pokazali da ova tehnika sidrenja može povećati snagu držanja do 30% i stoga je korisna tehnika za teške vremenske uvjete. Međutim, ako se sidra počnu povlačiti, sekundarno sidro će se teško ponovno ukopati pa treba provjeravati koliko oba sidra zapravo drže.
Tandem sidrenje obično se koristi ako se očekuje loše vrijeme ili u nestabilnim područjima
Savjeti za nezgodne situacije
Prema udžbenicima, kod sidrenja morate pustiti dovoljno prostora da vaš brod može opisati cijeli krug oko vašeg sidra bez preklapanja s krugovima drugih brodova. Što više sidrenjaka ispustite, to je bolje držanje, a i bolji je učinak apsorbiranja šokova za lančanik od pramca do sidra.
Tandem sidrenje obično se koristi ako se očekuje loše vrijeme ili u nestabilnim područjima
Sidrenja s dva sidra u V formi je malo složenije sidrenje jer dva sidra pozicioniramo pod kutom od 30-90°
Ovakvo sidrenje je privremeni privez za obalu, jedno sidro i dva konopa na obali, ali treba paziti na dužinu sidrenjaka
U realnim situacijama često je nemoguće koristiti onoliko dužine koliko biste željeli. Moglo bi biti ograničeno zbog blizine drugih brodica, područja loše konfiguracije dna ili zemljopisnih problema kao što su obala ili područje plitke vode. Manji brodovi kod mirnog vremena često imaju prednost jer se mogu sidriti u plićim vodama dalje od većih brodova, smanjujući njihov potrebni opseg, a time i njihov krug okretanja. Postoji i pravilo sidrenja prvi došao prvi zauzeo poziciju, no ako ipak mislite da bi još jedan brod mogao biti usidren, dobro provjerite situaciju na sidrištu. Ako se želite usidriti među ostalim brodovima, pokušajte odabrati plovila slične veličine i podvodnog profila, jer će se na vjetru i strujama ponašati na sličan način kao i vaš brod i omogućiti vam da se uklonite preklapanju s kružnim okretanjem ostalih brodova.
...
