1. NOVOSTI

Izložba Blago Sjevernog Jadrana

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci otvorena je izložba Blago Sjevernog Jadrana. Izložba je otvorena do 13. lipnja 2016. godine

Jadransko more, a osobito njegov sjeverni dio s tršćanskom, pulskom i riječkom lukom, stoljećima je služio kao pomorski put i prostor kojim su plovili brodovi najrazličitijih trgovačkih i ratnih mornarica svijeta. Tijekom minulih tisućljeća, što zbog nevremena, grešaka u navigaciji, sudara, ratnih djelovanja i drugih znanih i neznanih uzroka na širem području Sjevernog Jadrana stradao je velik broj brodova. Sve donedavna, posebna se pažnja nadležnih državnih ustanova pridavala pronalaženju, istraživanju i zaštiti ostataka antičkih brodova. Njihove su lokacije i ostaci istraživani šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, a njihov najčešći teret – amfore, popunile su muzejske zbirke mnogih muzeja duž jadranske obale. Nažalost, ti su antički brodolomi istraživani najčešće tek nakon dojava o devastaciji nalaza, tako da su hidroarheolozi rijetko kada imali prigodu istražiti netaknut antički brod. Izuzetak je pronalazak Apoksiomena i još nekoliko netaknutih olupina antičkih brodova pronađenih posljednjih godina. Međutim, polovicom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, sportsko ronjenje u svijetu, a potom i kod nas, prerasta granice sportskih klubova i postaje jednom od glavnih odrednica nautičkog turizma. Usavršavanje ronilačke tehnike i medicine ronjenja, dostupnost plinskih mješavina i novi laki ronilački aparati, pridonijeli su da se granica rekreativnog i istraživačkog ronjenja pomicala na sve veće dubine, čak do 80, 100 pa i više metara. Jadranom su počele krstariti odlično opremljene ekipe entuzijasta – istraživača amatera koji su, dobro opskrbljeni arhivskim podacima, počeli tražiti potopljene novovjeke brodove. Dubina je te brodove dobro sačuvala od devastacije, no pojavom sofisticirane ronilačke opreme dostupne i rekreativcima, više ni dubina ne predstavlja problem. Upravo je zato i kod nas polovicom devedesetih godina pokrenuto sustavno evidentiranje te zaštitna istraživanja novovjekih olupina, posebno onih koje imaju povijesnu ili kulturnu vrijednost. Autor ove izložbe je kao suradnik Ministarstva kulture imao priliku sudjelovati u više ekspedicija koje su istraživale novovjeke olupine i tom prilikom je snimljen dio materijala predstavljen na ovoj izložbi. Svaki potopljeni brod, zatečen na dnu mora u obliku u kojem je prije puno desetljeća potonuo, predstavlja zatvorenu vremensku kapsulu u kojoj su, osim sudbina i života pomoraca koji su na njoj plovili, sadržana i onovremena tehnička i tehnološka dostignuća koja svjedoče o vremenu u kojem su nastala. Zato svaki posjet olupini broda treba tretirati s posebnom pažnjom. Svi ti potopljeni brodovi, zapravo su eksponati velikog jadranskog podmorskog muzeja kojega danas, doduše, mogu posjetiti samo oni privilegirani koji posjeduju odgovarajuća ronilačka znanja i opremu, međutim nije daleko dan kada će se do potopljenih brodova spuštati turističke podmornice koje će omogućiti svima da zarone u prošlost i izbliza razgledaju eksponate hrvatskog podmorskog muzeja. Cilj je ove izložbe probuditi svijest o podmorskom blagu Sjevernog Jadrana koje nam je tu, nadohvat ruke, kojega uglavnom nismo niti svjesni, a koje predstavlja snažan, ali još uvijek nedovoljno iskoršiten potencijal za daljnji razvitak ronilačkog turizma u Hrvatskoj. Kao i kod svakog klasičnog muzeja, njegova zaštita je nužna i hitna, a o njegovoj prezentaciji ovisi i koliko će svijet saznati o našem podmorskom bogatstvu i poželjeti da ga vidi. Ako s izložbe odnesete u sebi barem jedan djelić tog bogatstva, vjerujemo da smo na dobrom putu da naš podmorski muzej sačuvamo za generacije koje dolaze.