I Caulerpa racemosa se širi prema sjeveru
Početkom studenoga naš proslavljeni podvodni ribolovac Danijel Gospić prijavio je lošinjskom Institutu za istraživanje i zaštitu mora da je na istočnoj obali otoka Cresa, točnije u uvali Lukovac primijetio tropsku algu
Nakon stručnog pregleda lokacije utvrđeno je da je riječ o tropskoj algi Caulerpa racemosa. Iako je Gospićev nalaz prvi na području Kvarnera, ovime se potvrdilo da se tropske alge iz roda Calulerpa polako ali sigurno sele na sjever Jadranskoga mora. Po podacima dostupnim iz lošinjskog centra, saznali smo da je ova alga zaposjela nešto manje od 7.000 četvornih metara dna ove uvale, što je skoro polovica njene ukupne površine. Budući da druge lokacije nisu bile obuhvaćene izvidom, ne može se govoriti o realnoj rasprostranjenosti ove alge, ali se sasvim realno može očekivati njeno širenje.
Iako je i ova alga iznimno invazivna i opasna po autohtone biljne vrste, ipak je od nje znatno opasnija Caulerpa taxifolia koja je i u našem Jadranu poznata već duži niz godina. Caulerpa taxifolia se u Jadranu pojavila pred desetak godina. Iako se ni dan danas ne zna kako i zašto je uopće dospjela u Sredozemlje, ona je danas realnost i kod nas u Jadranu. Pretpostavlja se da je ova alga, inače "rodom" iz Indijskog oceana u Sredozemlje dospjela slučajnom pogreškom akvarista monegaškog Oceanografskog muzeja. Razloga za upiranje prstom upravo na ovaj Institut ima i više nego dovoljno. Naime, Caulerpa taxifolia je sastavni dio akvarijske flore koja predstavlja živi svijet Indijskog oceana, a prvi je puta primijećena upravo u vodama ispred Oceanografskog muzeja i to daleke 1984. godine. Pretpostavlja se da je u more dospjela neadekvatnim ispuštanjem mora iz akvarija. No zanimljivo je kako ravnatelj Muzeja odbacuje odgovornost s muzeja tvrdeći da je naseljavanje Caulerpe posljedica prirodnih migracija. I za to ima više no dobrih argumenata jer taxifolia se otprilike u isto vrijeme javila i pred obalama Australije i SAD-a. Osim prirodne migracije morskim strujama vrlo je lako moguće da je u Sredozemlje ova alga dospjela ili na sidrima brodova ili u balastnim vodama, što je također više no lako moguće. Ipak, jedan od vodećih autoriteta na području biologije mora, Jacques-Yves Cousteau, inače bivši ravnatelj ovog Muzeja, ipak je rekao kako je upravo ovaj scenarij s neodgovornim ispuštanjem netretirane akvarijske vode, i više nego vjerojatan. Caulerpa taxifolia je morska trava koja se inače koristi kao ukrasna akvarijska biljka. Pokazala se vrlo lijepom, širi se horizontalno, tik iznad dna, a zahvaljujući činjenici da proizvodi isključivo jednu vrstu toksina, ribe ju ne jedu i jednostavno nema prirodnih neprijatelja. Problem je utoliko veći što je ova alga u akvarijskim uvjetima čak i evoluirala, postala invazivnija i otpornija, zbog čega su panični vapaji koje šalju i ribari i ostali biolozi, više nego opravdani. Zbog svojih karakteristika da se vrlo brzo širi te da potiskuje autohtone vrste poput, u našem moru najrasprostranjenije Posidonije oceanice, Caulerpa taxifolia je vrlo brzo dobila ime "Alga ubojica". I možda ne bi problem bilo toliki da Caulerpa potiskuje trave, kada bi u našem moru postojala ijedna riblja vrsta koja bi se hranila njome i koja bi livade Caulerpe rado koristila kao svoje stanište.Ovaj akvarijski soj alge pokazao se kao vrlo žilav. Širi se bespolnim putem, a u povoljnim uvjetima može rasti brzinom i do jedan centimetar na dan. Ako se bilo koji mali dio alge na bilo koji način odsiječe i otpluta dalje, trenutkom kada se ulovi dna počinje dalje rasti kao nova biljka.Iako je nedavno otkrivena jedna vrsta puža koji jede ovu algu, nama na Jadranu to baš i ne znači mnogo, jer ta vrsta puža živi isključivo u tropskim morima, pa mu je Jadran izuzetno hladno mjesto gdje bi uginuo i prije prvog zalogaja. No, naši su znanstvenici patentirali način na koji se vrlo učinkovito može boriti protiv ove invazivne alge, o čemu se podrobnije pisalo u Burzi Nautike iz prosinca 2008. godine. U tom članku dr. sc. Miroslav Orlov podrobno tumači kako se protiv ove opake alge može boriti na relativno jednostavan način, bez da se naškodi autohtonim biljnim vrstama.Iako se i sadašnje širenje Caulerpe racemose dočekalo na nož, ono nije toliko crno kao što je širenje njene "sestre" taxifolie. Naime, Caulerpa racemosa može imati svoju gospodarsku vrijednost i azijski je narodi, naročito Japanci, Filipinci i Indonežani vrlo cijene i rado jedu. Naravno, ne pod tim imenom. Poznatija je kao morsko grožđe ili zeleni kavijar. Tako bismo, kada već nema prirodnih neprijatelja, mi ljudi mogli spojiti ugodno s korisnim. Postati prirodni predatori ove tropske alge i na taj način obuzdati njeno širenje. Sladokusci ovu algu šećere, kada se zove morsko grožđe ili pak pripremaju slane varijante kada joj je ime zeleni kavijar. Znalci kažu kako je Caulerpa racemosa inače paprenkasa i vrlo ukusna. Ipak, ovdje treba upozoriti na jedan alkaloid, Caulerpin, za koji neki, doduše nepotvrđeni izvori tvrde da može imati toksično djelovanje. Dakle, stvar je slična kao i s gljivama - valja ih jesti, ali ne valja pretjerivati.
Iz lošinjskog instituta za istraživanje i zaštitu mora - Plavi cvijet mole sve ribare, podvodne ribolovce i ronioce da im jave ukoliko sretnu neku od tropskih algi, ili ako samo sumnjaju na njih, da prijave svoje nalaze i sumnje Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na telefon 021 408 004 ili elektroničkom poštom na adresu: caulerpa@izor.hr ili na broj lošinjskog instituta 051 604 666, e- pošta: info@plavi-svijet.org
...
