Hrvati na ledenom moru
Povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije utorak, 14. lipnja 2022. godine u 20.00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split Tvrđava Gripe, Glagoljaška 18 održat će se otvorenje izložbe i predstavljanje proširenog izdanja pretiska knjige iz 1893. godine, autora Petra Kuničića.
Izložbom se predstavlja svjetski poznata austro-ugarska znanstveno-istraživačka ekspedicija osvajanja Arktika iz 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara sa Jadrana (čak 50%) i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Peyer nadjenuli zajedničko ime Quarneroli.
Odabir posade s jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća – znanstvenika, istraživača riječke baštine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca udžbenika, pjesnika... Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.
Argumenti su bili sljedeći: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu toliko skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije i Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli. U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući im tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo.
Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu kaže: „Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali oni će raditi i nikada spustiti krila."
Julius Payer o hrvatskim mornarima piše:
„Njih odlikuju: bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama i odlučnost u opasnostima!"
Ekspedicijski brod „Admiral Tegetthoff" je već nakon 2 mjeseca plovidbe zarobljen u ledu i tu je zauvijek ostao. Posada se nakon 2 godine i 3 mjeseca, bez broda, vratila u civilizaciju. Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali „Zemlja Franje Josipa". Na tom arhipelagu od tada postoji i Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi. U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje.
Inovacija izložbe je u tome što veliča hrvatske mornare i njihov doprinos tom istraživanju. Jedan od mornara, Ante Zaninović, bio je iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a drugi Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bili su iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta. Izložbu čini 30 panoa veličine 70x50 cm koji opisuju cjelokupni događaj, maketa broda „Admiral Tegetthoff" u mjerilu 1:40, rad maketara Željka Skomeršića iz Krka i još 30 drugih eksponata.
...
