.jpg)
Hrvat zapovjednik LNG ledolomca
BN 194Iskusni kapetan Denis Bonetta zapovijedat će jednim od prvih LNG tankera-ledolomaca na svijetu
Iskusni riječki pomorski kapetan Denis Bonetta (58) preuzet će krajem ove godine u južnokorejskom brodogradilištu DSME (Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering) novosagrađeni LNG tanker-ledolomac nosivosti 172.000 m³, koji će ploviti u sastavu moćnog svjetskog brodara pod japanskom zastavom Mitsui O.S.K. Lines (MOL), čija flota broji preko 800 brodova. Mitsui je između 1.600 svojih zapovjednika za ovaj složeni zadatak odabrao upravo Bonettu, što je još jedan dokaz kvalitete i ugleda hrvatskih pomorskih časnika i zapovjednika u svijetu.
Tanker vrijedan 350 milijuna dolara
Do sada u svijetu nisu građeni LNG tankeri-ledolomci, a Bonetta će preuzeti peti iz serije od petnaest istovjetnih brodova građenih za četiri velika svjetska brodara: Sovcomflot (SCF), Dynagas, Teekay (TK) i spomenuti Mitsui (MOL). Te kompanije ušle su u veliki posao prijevoza prirodnog ukapljenog plina, iz sjevernog Sibira i ruskog dijela Artika, točnije iz rafinerije Sabetta na poluotoku Yamal, u čiju gradnju su Rusi utrošili 27 milijardi dolara. Svaki od tih novih tankera košta 350 milijuna dolara, i jedino su Koreanci bili sposobni odgovoriti zahtjevima naručitelja.
Azipod propeleri drobe led kao blender
„Ovi LNG tankeri-ledolomci dugački su 300 i široki 50 metara, gaz im je 11,8 metara, pokreću ih generatori snage 45 megavata, a umjesto kormila imaju 3 Azipod ovjesna kormilo-propelera, koji se okreću za 360 stupnjeva. Brod je građen po standardima Ruske klase ARC-7 za led. Ta klasa broda omogućava samostalni prolaz kroz Arktik bez asistencije ruskih ledolomaca. Mogu savladavati led debljine 1,5 metara, tako da pramcem nasjednu na ledenu barijeru i onda je slome težinom trupa, koji je u visini vodne linije cijelom dužinom ojačan dodatnom čeličnom trakom tzv. Ice Belt.
U slučaju da je led deblji od 1,5 m, brod se okreće naprijed krmom, i to je razlog zašto ima i dva zapovjedna mosta. Tada Azipod propeleri mogu drobiti led poput noževa u blenderu, sve do debljine 2,1 m. Pritom brod napreduje brzinom 3-4 čvora!" ispričao je za Burzu Nautike Denis Bonetta.
Da bi uspješno mogao voditi takav brod u iznimno složenim uvjetima, Bonetta je u minule dvije godine prošao zahtjevnu obuku za plovidbu Arktikom. Jer, u Mitsuiju ništa ne prepuštaju slučaju, već se temeljito pripremaju za preuzimanje prvog od tri LNG tankera-ledolomca, znajući koliko je u svemu tome važan ljudski faktor, znanje i iskustvo budući da će se uglavnom ploviti pri temperaturi od – 40º C. Riječki kapetan je zato najprije u Finskoj „naukovao" o rukovanju i manevriranju Azipoda koje je proizveo finski ABB, potom je lani 6 mjeseci proveo na nizozemskom brodu ledolomcu koji lomi led do 50 cm debljine.
Taj brod inače iz Kine prevozi module za gradnju rafinerije u Sabetti. Ukupno je 4 puta prošao Sjevernim morskim putem (NSR - Northern Sea Route) od Beringovog tjesnaca na istoku do Barentsovog mora na zapadu. To je ujedno i najkraći put od Europe do Dalekog istoka. Bonetta je prošao i nekoliko tečajeva u poznatoj ruskoj pomorskoj akademiji „Admiral Makarov" u Sankt Peterburgu, od kojih je posljednjega odslušao i položio početkom listopada ove godine, a odnosi se na preživljavanje u ledenoj pustinji. Treba reći da je Bonetta još kao prvi časnik 1987. godine plovio zaleđenim Baltikom na jednom njemačkom brodu, što je iskustvo koje su u Mitsuiju vjerojatno uzeli u obzir prilikom njegovog odabira za prvog zapovjednika tankera-ledolomca.
„Jedan od najvažnijih uvjeta plovidbe u ledom okovanom Arktiku je dobro uvježbana i pripremljena posada koja može adekvatno i u svim uvjetima odgovoriti raznim izazovima. Sigurnost posade i broda je uvijek na prvom mjestu. Tu jednostavno nema kompromisa!" napominje kapetan Bonetta.
Zapovjednik koji će kasnije zamijeniti Bonettu bit će jedan Britanac. Uz razne nagrade i priznanja treba podsjetiti da je Bonetta 2010. dobio i Plavu vrpcu Vjesnika za spašavanje njemačke nautičarke kod Kariba. Dvije godine kasnije, točnije 2012. godine izabran je za zapovjednika godine na Mitsuiju, a 2013. bio je nagrađen i Zlatnim grbom Grada Rijeke kao jedan od rijetkih aktivnih pomoraca koji su dobili to priznanje koje mu je posebno drago.
Plovidba na nuklearnom ledolomcu „Vajgač"
Ove godine za ovog riječkog kapetana željnog izazova uslijedilo posebno iskustvo plovidbe na ruskom nuklearnom ledolomcu „Vajgač", dugačkom 150 i širokom 29 metra, čiji je trup izgrađen u Finskoj, i potom opremljen u Rusiji nuklearnim reaktorom od 42 megavata. Sa svih šest ruskih nuklearnih ledolomaca upravlja kompanija Rosatomflot, a građeni su kao brodovi dvostruke namjene, za brzu preinaku u pomoćne krstarice. Ti brodovi nekoć su imali 138 članova posade, a sada ih je četrdesetak manje. Rusi rade na projektu gradnje nove generacije još moćnijih nuklearnih ledolomaca.
Zanimljivo je napomenuti da je ledolomac „Sovjetski Savez" svojedobno služio i kao ploveća elektrana, opskrbljujući energijom svojih reaktora obalne objekte u Murmansku. Na „Vajgaču" je 2011. godine izbio požar, u kojemu su poginula dva mornara, ali nije došlo do istjecanja radioaktivnih tvari.
Bonetta je vjerojatno bio prvi hrvatski zapovjednik koji je zaplovio na jednom ruskom ledolomcu, o čemu nam je rekao sljedeće: „Ti nuklearni ledolomci su doista posebni brodovi, a na njima plove i 'posebni ljudi'. To su pravi majstori u svom poslu i njihova vještina manevriranja u ledu je nešto čemu se treba diviti! Primjerice zapovjednik 'Vajgača' već 23 godine plovi na tom 'svom' ledolomcu, i stekao je ogromno iskustvo iz kojega se moglo jako puno naučiti."
Zbog globalnoga zatopljenja, plovidba od Europe do Japana je Sjevernim morskim putem je kraća za 15 dana nego južnim putevima, što znači da je ekonomski isplativija, ali i sigurnija, pogotovo ako se u obzir uzmu i napadi pirata.
Na LNG tankeru - ledolomcu sve mora raditi na -52°C
Tanker koji će Bonetta preuzeti u Južnoj Koreji zaplovit će preko Murmanska put Arktika, gdje će on i posada od 35 članova tijekom 3 tjedna testirati sve brodske uređaje koji su konstruirani tako da mogu raditi na temperaturi do - 52°C. Da bi se spriječilo zamrzavanje te silne tehnike, na brodu će biti grijani i paluba, i prozori, radari... Tek nakon te temeljite provjere, ako bude sve u redu, krenut će na svoje prvo komercijalno putovanje, povezujući Sibir s Europom i Dalekim istokom prevozeći 172.000 metara prostornih plina, uskladištenog u spremnike na temperaturi od - 161°C.
Velika se pažnja pridaje i zaštiti vrlo osjetljivog eko-sistema (flore i faune). Propisi su vrlo strogi, a kazne za nepridržavanje vrlo velike.
„Ploviti u Arktiku, u toj ledenoj pustinji nije lako. Tamo priroda vlada. Tamo je ona „gazda". Ali, ako ste prijatelj s njom, ako je poznajete i respektirate, ako ne idete protiv nje, onda nema problema. Ploviti kroz led i snijeg, znači ploviti kroz mir i tišinu, kroz jedan od zadnjih čistih i netaknutih dijelova na ovom planetu" zaključio je Bonetta.
...
.jpg "Hrvat zapovjednik LNG ledolomca")
.jpg "Hrvat zapovjednik LNG ledolomca")
