Hoće li nautički turizam spasiti sezonu?
Nautika se u zadnje vrijeme nametnula kao svojevrsni spas od korone. Istina jest da u nekim dijelovima brojke izgledaju vrlo pozitivno i da se na osnovu njih imamo čemu nadati, ali treba biti iskren i reći kako je nerealno očekivati čuda i sezonu čak ni u blizini prošlogodišnje
Hrvatska se tijekom zadnjih tridesetak godina odrekla industrije, odrekla se stočarstva, ratarstva, povrtlarstva i odlučila živjeti od turizma. Ribarstvo je opstalo zahvaljujući žilavosti samih ribara i činjenici da se riba može prodati po dobroj cijeni. Ako ne na domaćem, ono na tržištu EU. A ne smijemo zaboraviti ni državne poticaje. Doduše treba sada reći i kako naši ribari govore da se možda ti poticaji i čine izdašnima za naše prilike, ali kad se usporede s talijanskima ili španjolskima ispadaju smiješni.
Sve to dovelo nas je do toga da sada ovisimo o turizmu, kao riba o vodi. Drugi je problem i to što čak ni u turizmu nismo planirali kako treba pa smo se i tu usmjerili na gradnju bezličnih apartmana bez ikakva urbanističkoga plana pa mnoga od naših mjesta više nisu ni nalik na pitoreskna mjestašca koja odišu mediteranskim stilom koji ih je odlikovao pred samo tridesetak godina.
Kako kriza uvijek izvuče ono naj-naj iz države i njenih stanovnika, tako je i ova izvukla ono najgore, ali i najbolje. Turizam se pokazao kao vrlo nepouzdan, ali kad već govorimo o turizmu pokazalo se da je nautički turizam njegova najjača strana, i upravo se on pokazao kao najotporniji na ove tektonske promjene izazvane koronavirusom. Po podacima iz sustava eNautika nautički je sektor jedina svijetla točka hrvatskoga turizma, i dok se svugdje bilježi pad, ili u najboljem slučaju stagnacija dolazaka, u nautici je evidentan porast broja dolazaka kako se bliže srpanj i kolovoz, a to su ionako oduvijek bili centralni mjeseci sezone sezone, da ne kažemo jedini mjeseci prave turističke sezone.
Kako piše eNautika, u prvom dijelu godine zabilježen je pad broja uplovljavanja brodica i jahti sa stranim zastavama od velikih 42% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako se radi o zabrinjavajućim brojkama, one su u odnosu na ostale grane turizma znatno blaže, a optimizam budi i činjenica da je pad sve manji iz mjeseca u mjesec. Budu li se stvari nastavile odvijati u tom pravcu šteta koju je koronavirus izazvao u ovom sektoru mogla bi biti skoro pa prihvatljiva. Ova nada nije bez razloga. Naime već u lipnju eNautika bilježi 10.821 dolazak, što u odnosu na rekordnu lanjsku godinu znači pad od 21,5%, što znači da su početne štete prepolovljene.
Vrlo zanimljivo je i to da je broj velikih jahti, dakle onih većih od 20 metara navlas isti u lipnju ove kao što je bio u lipnju prošle godine. Je li tome kumovala činjenica da smo svijetu uspješno plasirali reklamu o Hrvatskoj kao sigurnoj zemlji, ili pak činjenica da se mogu besplatno usidriti uz neke od najljepših kulisa na svijetu, to za sada ne možemo sa sigurnošću reći, ali činjenica je da su odabrali hrvatsku obalu za jedrenje poredstavlja dodatni reklamni potencijal za hrvatski nautički turizam.
S druge strane, naši domaći nautičari i čarteraši plove znatno manje. Tu je pad pomalo neugodno zastrašujuć i iznosi skoro 80%...
U ovom dijelu najpogođenijima se čine naši Kriljani sa svojim malim kruzerima. Iz njihova tabora stižu podaci o padu od 98,2%. Analiza i traženje razloga su sada potpuno suvišni. Ono što će njima trebati jesu pomoć da se krediti reprogramiraju i da se spase radna mjesta. Možda je još i veći problem da je time ugrožena egzistencija čitavih obitelji koje inače rade na tim brodovima! Nadamo se da će se i u ovom dijelu stvari malo promijeniti nabolje, kao i to da će država pomoći najpogođenijima da prebrode ovo teško razdoblje.
Sve su ovo stvari na koje su već godinama upućivali brojni pokazatelji. Nautika je pomalo samotnjački način provođenja vremena, stoga je kao idealna za ovo vrijeme socijalne distance, ali zna se dobro da je to omiljeni način provođenja odmora imućnijih ljudi koji tako bježe od stresa. Jednako se tako već godinama govori o nedostatnim ulaganjima u nautičku infrastrukturu, u kvalitetne vezove, marine, servise, benzinske crpke, u opremanje u skladu sa zakonima i propisima ove države. Možda će sada netko pogledati brojke i omogućiti da se usluga podigne na višu razinu koja omogućuje i sigurniju zaradu.
Kad se hoće tad se može
Prijašnjih smo godina bili svjedoci čekanja i raznih problema oko naplate nautičkih pristojbi. Sada se odjednom taj problem riješio. Čim je digitalizacija zajamčila jedini konstantan priliv sredstava koji jednostavno onemogućuje ikakve izlike za neplaćanje, i omogućuje da se svijet i dalje vrti iako birokracija nije na svom radnom mjestu, stvari su profunkcionirale. Javna je tajna da su internetske aplikacije već odavno učinile suvišnima brojne službenike koji sjede po šalterima jednako kao što je i parni stroj istisnuo prelje, ali tek sad smo dočekali da stvari doista i profunkcioniraju.
Daće su i dalje tu, ali sada su makar preskočeni službanici koji su cjepidlačenjem pokušavali opravdati smisao svoga postojanja. Istini za volju, ti i takvi su bili u manjini, ali njihov je učinak poništio trud svih onih marljivih i dobrih koji su ostali u njihovoj sjeni.
Sada je sada sustav eNautika povezan sa sustavom ePristojbe čime je stranim nautičarima omogućeno plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja putem interneta, i tako u tren oka zaobići kapetanije, budući da ovako odmah mogu preuzeti vinjetu, odnosno u ovom slučaju eVinjetu.
Nažalost za sada se ova mogućnost odnosi samo na desetak država, a od onih čiji su nautičari naši češći gosti među njima je samo Italija. No postoje naznake da bi se popis uskoro mogao proširiti i na još neke zemlje članice EU.
Ali digitalizacija je dotakla i domaće nautičare koji sada imaju mnogo dostupnih usluga kroz spomenuti eNautika, ali i ePlovilo i ePomorac. Velike nade ulažu se u elektronički Upisnik brodova koji je čak i u vrijeme potpunog prestanka funkcioniranja skoro svih institucija uslijed prvoga vala koronavirusa smanjio vrijeme upisa i brisanja jahti s 42 na podnošljvih 17 dana. Za nas je značajniji uspjeh izdavanja papira za barku koji su se prije čekali po dva tjedna, a sada se mogu dobiti za dva dana!
Eto, dakle nije svako zlo za zlo!
...
