1. Motorni brodovi

Grego 17

Ovo plovilo zbog svoje poludeplasmanske forme s dodatnim spojlerima, svoju optimalnu brzinu postiže već s 20-ak konja. Dodavanjem još jačega motora brzina bi se tek neznatno povećala, ali bi zato potrošnja bila veća, tako da i nije racionalno ugrađivati motore jače od 20-ak konja

Ligursko more se, kao dio Sredozemnog mora, smjestilo između vrha Apeninskoga poluotoka i otoka Korzike i Elbe. Poznato je po vrlo hirovitom vremenu i moru koje nikada nije bilo gostoljubivo, ni za pomorce, a još manje za ribare. Često i naše vremenske prognoze počinju riječima: „Približava nam se Đenovska ciklona”, jer upravo je Ligursko more rodno mjesto ciklona koje ugrožavaju i naše moreplovce. Zato se u svim morima i područjima zbog specifičnih uvjeta i načina korištenja manjih plovila kojima se od davnina lovilo i praktično preživljavalo, razvilo plovilo koje najbolje odgovara uvjetima koji vladaju u takvom okruženju.

Jedno od takvih specifičnih područja koja su oblikovala posebne barke je i Ligursko more. Tu se kroz stoljeća iskustva i plovidbe razvila specifična forma plovila poznata kao ligurski guc. Karakteristična je to forma guca, gdje su pramac i krma slični, s tom razlikom što je pramac malo povišen i prepoznatljiv po visoko izdignutoj ašti, odnosno pramčanoj statvi. Mnogo je modernih verzija i kopija ove forme napravljeno u posljednjih 30-ak godina, pa i onih velikih, luksuznih, koji su odlučili zadržati neke prepoznatljive karakteristike ove forme.

I na Jadranu je bilo par takvih pokušaja, no nikada nisu pronašli veći broj poklonika, ali ne zato što takva forma plovila nije dobra za Jadran. Dapače, mnogo je bolja od mnogih plovila klasičnih deplasmanskih linija ili starih modela plovila koja doradama i prepravkama postaju novi brzi poludeplasmanci. Problem je vjerojatno što u toj kategoriji plovila još uvijek prevladava nostalgija za Istrankama, Dalmatinkama, Galebovima i sličnim plovilima koja se već desetljećima proizvode u našim brodogradilištima u različitim inačicama. Ali s Gregom 17 stvari bi se mogle i promijeniti iako se ovaj jadranski ligurski guc tek mora dokazati, posebno kod pasioniranih ribolovaca i ljetnih vikend-moreplovaca jer ovo je barka koja je namijenjena baš njima.

Grego 17 je pravi rasni mali ligurski guc, dug 5 i širok 1,8 metra. Jednostavne forme, s krmom koja je jednaka kao i pramac, s malo povišenim bokom, visokom pramčanom statvom, podignutom zatvorenom palubom koja je ograđena niskom bandom. Sve u svemu, to je klasika u punom smislu te riječi. Od modernih dodataka ima samo dva široka krmena spojlera, koji su se u ovoj jadranskoj varijanti pokazali itekako korisni. I to bi ukratko bio Grego 17...

Na palubi i ispod nje

Rekli smo da je Grego 17 barka prepoznatljive forme ligurskog guca. Ono što je kod nje specifično je da su joj dvije trećine prostora prekrivene povišenom ravnom palubom. Na nju se mogu smjestiti različiti ribarski alati, ali ljetnim moreplovcima može poslužiti i kao prostrano sunčalište za odmor tijekom plovidbe do neke usamljene plažice. Oko povišene palube nema dodatne ograde, a banda je visoka tek 20-ak centimetara. U ovaj prostor ulazi se kroz poklopac na krmi. Unutrašnjost ispod palube može poslužiti kao smještaj za nuždu za dvije osobe ili spremište za različitu ribarsku opremu, što će biti u velikoj većini slučajeva. Ono je dovoljno dugo da se u njega mogu smjestiti i vesla.

Na sredini palube je veliki poklopac koji pokriva prostor u koji se može stati kada podižete mreže, ili se bavite nekom drugom ribolovom aktivnošću. Dok stojite u tom prostoru visina palube vam je nešto iznad koljena tako da i kad valja, ako je malo više mora, imate oslonac praktično na sve četiri strane, i dodatnu sigurnost dok stojite u tom prostoru za vrijeme ribolova. U samom vrhu pramca je spremište za sidro i lanac ili konop.

S obje strane lančanika na boku, ugrađene su sasvim solidne bitve, ali i po jedna zjevača tek toliko da vam konop ne izgrebe gelcoat barke. Isto takve bitve i zjevače su i na krmenom dijelu. Naravno cijela površina palube izvedena je u dovoljno grubom rasteru tako da nema straha od poskliznuća, čak i ako je paluba mokra.

Krma

Jedni spušteni dio je u samoj krmi. Kako je krma karakteristična za guc, tako je izvanbrodski motor postavljen u sredini. Ispred njega je klupa za kormilara. Ispod klupe je dosta veliko spremište u koje stane spremnik goriva, a ima dovoljno mjesta i za rezervni spremnik. U ovom slučaju tu su bila dva prijenosna spremnika od po 20 litara. Naravno, može se ugraditi i drugačiji tip spremnika, ali za motor od 20 konja ovo je sasvim dovoljno.

U varijanti s brodskim motorom tu bi bio ugrađen fiksni spremnik s klasičnim uljevom za gorivo. Tada je na krmi i klasično kormilo s argolom, ali sve to, kao i način same izvedbe ovise o želji budućeg kupca. Bočno nadohvat ruke su dva mala upuštena spremišta, dovoljno velika za mobitel ili limenku piva, a odmah iznad toga na bandi su i škermadure, drveni nosači za škerme smješteni tako da se može veslati dok sjedite na krmenoj klupi, ili sjedeći na poklopcu za ulazak ispod palube ako veslate okrenuti leđima.

Kako je ova barka bez motora teška jedva 400 kilograma, veslanje ne predstavlja veliki napor pa će se vesla dosta često koristiti, pogotovo za manje manevre i kad su na barci dva ribarska druga.

Grego 17 na krmenom dijelu ima i dva prilično velika spojlera. Oni na originalnom ligurskom gucu vjerojatno nisu tako veliki, ili ih uopće nema, ali ovdje predstavljaju rješenje koje se pokazalo odličnim, kako u plovidbi tako i za ukupni stabilitet plovila. Osim toga, na njima je i zgodno mjesto za ugradnju standardnih sklopivih ljestvica za izlazak iz mora. A na trupu iznad njih još i dodatni rukohvat pa izlazak ili silazak u more ne predstavlja veći napor.

Motorizacija i brzina

Ovo je u originalu plovilo klasične deplasmanske forme, ali zadnji dio podvodnog dijela plovila je izmijenjen dodavanjem spojlera tako da je klasični deplasmanski guc sada zapravo postao poludeplasmanska brodica, i to s relativno malom kobilicom kada se isporučuje s izvanbrodskim motorom. U ovoj varijanti gaz mu je samo 0,35 metra! Međutim ako kupac želi ugraditi brodski motor onda je kobilica u kremenom dijelu malo veća kako bi se u nju mogao ugraditi osovinski vod i da još ostane dovoljno prostora za propeler. U tom slučaju gaz je 0,55 metra. Dakle moguća je varijanta i s brodskim i s izvanbrodskim motorom.

Ovo plovilo zbog svoje poludeplasmanske forme s dodatnim spojlerima, svoju optimalnu brzinu postiže već s 20-ak konja. Dodavanjem još jačega motora brzina bi se tek neznatno povećala, ali bi zato potrošnja bila veća, tako da i nije racionalno ugrađivati motore jače od 20-ak konja. Jer s izvanbrodskim motorom postiže najveću brzinu od 14,4 čvorova, dok s brodskim motorom od 21 konja postiže čak i nešto manju brzinu, od 11,5 čvora. Međutim za ovakvo plovilo i namjenu ovo su sasvim zadovoljavajuće brzine.

Ovo 5 metara dugo plovilo proizvod je tvrtke Bova iz Brezovice. Oni kažu kako su ga namijenili prvenstveno ribolovcima, ali zbog svoje male mase, jednostavnosti i cijene predstavlja odlično rješenje i za ljetne nautičare. Na moru se pokazao vrlo stabilnim, a ponašanje i kod malo većih valova je odlično što ima zahvaliti svojim ligurskim korijenima. Kako je relativno lagan, jer ima samo 400 kilograma, i širok samo 1,8 metra, moguće ga je vrlo jednostavno svaki vikend dovući do mora i na kraju vikenda vratiti u vlastito dvorište. Grego 17 će se vrlo brzo dokazati kao dobar izbor za navedene namjene i sigurni smo da će ovaj ligurski guc grčkoga imena uskoro naći svoje mjesto i na Jadranu.

Tehnički podaci

• Duljina: 5,0 m
• Širina:1,8 m
• Gaz s izvanbrodskim motorom:0,35 m
• Gaz s brodskim motorom:0,55 m
• Masa:400 kg (bez motora)
• Brzina:14,5 čv* 11,5 čv**
  * s izvanbrodskim motorom od 20 KS
  ** s brodskim motorom od 21 KS

Cijena

• Grego 17: 6.000,00 eura, bez motora i PDV-a

Proizvodi i prodaje

• Bova, Brezovica