Generacije Y (Milenijalci) i Z mijenjaju pomorsku tradiciju?
BN 261
Nove generacije pomoraca rođene u informatičko
doba ne uvode samo nove tehnologije u pomorstvo
već i pomalo mijenjaju obrasce ponašanja kako na brodu tako i u odnosu pomoraca prema brodovlasniku.
Staviš prst u more i imaš vezu sa cijelim svijetom”, stara je izreka ljudi koji žive uz more i od mora, s tim da za današnje mlade generacije vrijedi izreka „ dodirneš prstom zaslon pametnog telefona i cijeli svijet ti je na dlanu, odnosno na ekranu”. Osim što se grade sve veći i tehnološki napredniji brodovi, mijenja se i pogled pomoraca na plovidbu. I ne samo što se tiče primjene modernih tehnologija već i po pitanju odnosa među posadom. Naravno, dobar dio tih odnosa određuju i kreiraju brodovlasnici, počev od toga da zapovjednik ima sve manje ovlasti, jer za njega misle na kopnu, i ne daj Bože da barba napravi nešto na svoju ruku. Odmah će ga menadžment kompanije „ provući ispod kobilice broda”, za primjer drugima. Plovidba je davno lišena romantike, a nove generacije pomoraca rođene u informatičko doba ne uvode samo nove tehnologije u pomorstvo već i pomalo mijenjaju obrasce ponašanja kako na brodu tako i u odnosu pomoraca prema brodovlasniku. Mladi ljudi sve žele žele sada i odmah, kako bi što prije ostvarili svoje ciljeve i snove. Hrvatska ima oko 16.000 zapovjednika i časnika u međunarodnoj plovidbi, koji se za posao moraju izboriti u konkurenciji više od 850.000 kolega iz cijeloga svijeta. Ta doslovce svakodnevna borba za egzistenciju je vrlo stresna, odnosno svaki odlazak na brod kod pomoraca iziskuje izuzetan mentalni napor, a nerijetko ni povratak kući nije ništa manje stresan, počev od iščekivanja hoće li stići smjena ili će zbog spleta raznih okolnosti ostati na brodu još mjesec ili dva, a u glavi je već bio kod kuće.
Foto: Andrew Neel, www.pexels.com
Foto: Rhe Humantra, www.pexels.com
Foto: Dave Ang, www.pexels.com
Milenijalci slove za najnestrpljiviju i najrazmaženiju generaciju
Brod je ekstremno mali prostor na kojemu četiri i više mjeseci mora zajedno živjeti te bez greške raditi 20 – 30 ljudi različitih životnih navika, ponašanja, uvjerenja, vjera ... Tu silom (ne)prilika dolazi do sukob generacija i u svijetu pomorstva, počev od Baby Boomersa, osoba rođenih od 1945. do 1964. te uvjerenih da će njihovim odlaskom iz svijeta rada brodovi prestati ploviti. Oni za sebe vole reći da su generacija koja je plovila iz ljubavi, a ne zbog novca. Riječ je o generaciji romantičara koja je bila uvjerena da ima dovoljno vremena da izgradi karijeru te zaradi novac za lagodan život u mirovini. Neki od njih su odavno u mirovini, ali i dalje plove, da zbrinu unuke. Slijedi generacija X (1965. - 1980.) koja prolazi kroz život manje romantično i bezbrižno od njihovih prethodnika. Generacija Y ili Milenijalci (1981. - 1995.) su prva informatička generacija, a iza nje slijedi generacija Z (1996. - 2010.) koja već od rođenja ima u ruci pametan telefon, odnosno koja je rasla s digitalnom tehnologijom. Slijedi generacija Alfa, riječ je o osobama rođenim od 2010. do 2025. za koju se već sada kaže da će biti najobrazovanija i najbogatija od pet spomenutih naraštaja. Milenijalci slove za najnestrpljiviju i najrazmaženiju generaciju na radnom mjestu, jer žele brzo napredovati u karijeri. Oni vide tehnologiju kao glavni sukob interesa s drugim generacijama, a nezadovoljnima ih čini situacija ako moraju koristiti tehnološki zastarijele uređaje i sustave. Zato su se mnogi pomorski časnici koji pripadaju toj generaciji već na početku građenja karijere nastojali ukrcati na tehnološki moderne brodove kako bi stekli nova znanja koja ih čine konkurentnima na tržištu rada.Milenijalcima nije do romantike i ne gledaju svijet kroz ružičaste naočale kao generacija X, jer oni su prošli rat i nekoliko ekonomskih kriza. Generacija Z smatra se posebno društveno odgovornom te želi stvoriti bolji svijet.
Kod pomoraca „avancamenat” u pravilu nosi i osjetno veću plaću, pa zastoj u napredovanju časnika u zvanju znači i osjetan gubitak novca. Danas kad je novac glavni razlog odlaska na more, a mnogima i jedini, naravno da spomenuta situacija uzrokuje frustraciju kod pomoraca. Naposljetku, plaća pokazuje koliko ih cijeni kompanija za koju plove.
Foto: Brett Jordan, www.pexels.com
Foto: Fatih Turan, www.pexels.com
Generacijski sukob mišljenja ostaje u granicama podnošljivog
„Ne ubrajam se među zapovjednike koji za sebe znaju reći da su ‘Bog i zakon na brodu’, ali nisam ni ‘demokrata’, iako se trudim biti dobar vođa time, jer plovidba je ozbiljan i opasan posao koji ne podnosi greške i improvizacije prilikom obavljanja radnih zadataka. Ne želim pametovati i i kritizirati, ali posljednjih godina primjećujem da određeni broj mladih hrvatskih pomorskih časnika koji tek počinju graditi karijeru imaju problema s uklapanjem u život i rad posade koju obično čine pripadnici većeg broja nacija. Ti momci znaju tehnologiju, ali ponašanje prema kolegama je u znatnoj mjeri neprihvatljivo; između ostalog, ne poštuju hijerarhiju, a uljudnost kao da su negdje putem izgubili, procijenivši valjda još u tinejdžerskoj dobi da se ona ne isplati. Oni žele brzo napredovati u karijeri te odmah imati dobru plaću kako bi što prije ostvarili sve što su zacrtali davno prije dolaska na brod. Kad nisu na dužnosti zatvore se u kabinu, uz svoj pametni telefon i laptop, te izlaze samo kad moraju. Nerijetko ne žele ni jesti u časničkom salonu, već u kabini, jer ih neki kolege iz određenih razloga nerviraju. Na brodu svakome treba ‘prostor za disanje’, a generacijski sukob mišljenja među članovima posade ostaje u granicama podnošljivog, jer spomenuti glavni motiv novac zatomi ego svakog pojedinca,” ispričao je za BURZU NAUTIKE jedan riječki kapetan, inače mlađi pripadnik generacije X. Kaže kako u dvadeset godina plovidbe nije jurio za zaradom, već je uvijek nastojao ploviti na kompaniji koja dobro održava brodove te poštuje navedeno o ugovoru o plovidbi. Mišljenja je da su zaposlenici kako na moru tako i na kopnu, previše usredotočeni na tehnologije, a manje na čovjeka, uključujući najbliže suradnike. To se na kopnu toliko i ne primjećuje, ali na brodu to može biti veliki problem, jer čim na brod dođe novi pomorac on na neki način „ na revers duži” živote ostalih članova posade.
Foto: Ray Harrington, www.unsplash.com
Foto: Greecechina News, www.pexels.com
Nekada su pomorci prvi kući donosili tehničke novotarije
U bivšoj nam državi upravo su pomorci prvi donosili razne tehničke novotarije iz svijeta, posebice elektorniku iz Japana, počev od radio tranzistora, džepnih kalkulatora, fotografskih aparata i kamera, videorekordera, ručnih automatik satova, glazbenih linija, bežičnih telefona ... Tadašnja domaća trgovačka flota je bila velika, a skoro da nije bilo broda na kojemu se nešto „sitno” nije švercalo, barem kavu, cigarete i whisky ili kakvu glazbenu liniju i kameru. U to su doba su mnogi carinici i pogranični policajci u našim lukama pušili najpoznatije američke cigarete i nosili japanske automatik satove, koje su za dobru cijenu bili spremni „teška srca” skinuti s ruke. Sjećam se jednog našeg pomorca koji je negdje u bijelom svijetu kupio čak šest kino kamera, s namjerom da ih preproda, za koje je dao poprilične novce. Uspio ih je nekako i prokrijumčariti s broda preko carinskog prijelaza, da bi tek kod kuće utvrdio da su kamere lažne, odnosno da je u drvenim kućištima samo digitalni displey pravi, a zbog potrebne težine u toj je drvenoj kulisi bio i komad cigle. Na kraju ga je i žena izgrdila zbog te nesposobnosti, odnosno zbog neuspjelog pokušaja šverca. Što reći, bila su to doista romantična vremena za kojima žali generacija X.
Foto: Maël Balland, www.pexels.com
Foto: вячеслав-ткачёв, www.pexels.com
...
