Gdje nestaju kontejneri na Tihom oceanu?
Unatrag nekoliko mjeseci s Pacifika dolaze neobične, i pomalo uznemirujuće vijesti; sve više brodova prijavljuje velike probleme s neverama u koje upadaju
Tihi ocean je najveći ocean na Zemlji. Logično je da će na tom silnom prostranstvu biti i najveća razlika u meteorološkim uvjetima. Ako znamo da se na obalama toga oceana nalaze najveće i sve jače rastuće ekonomije Kine, Japana i Koreje jednako je tako logično da upravo njime prolazi najveći dio svih tereta godišnje. Za prošlu, 2020. godinu računa se da je tim oceanom prebačeno gotovo 25 milijuna TEU, (Twenty-foot Equivalent Unit – kontejnera od 20 stopa).
I kad se već malo šamaramo brojkama spomenut ćemo zanimljiv podatak da je recimo šangajska kontejnerska luka 30. srpnja prošle godine, dakle samo u jednom danu, prekrcala 149.565 TEU. Kako bismo malo bolje shvatili o kolikom broju kontejnera se radi reći ćemo i da je prema podacima lučke uprave, naša najveća kontejnerska luka, Luka Rijeka u cijeloj prošloj je godini prebacila 334.091 TEU. A to je bila naša najbolja godina s najvećim brojem prekrcanih kontejnera.
Možda je upravo ova ogromna količina kontejnera koja se prevozi Tihim oceanom odgovorna i za neobične događaje koji se prijavljuju u zadnje vrijeme. Iako se oduvijek događa da brodovi izgube teret s palube, i da se u nevremenu izgubi poneki kontejner, izvještaj u kojem su u zadnja dva mjeseca prijavljena čak četiri incidenta s gubitkom velikog broja kontejnera tjera na razmišljanje. U najnovijem brod „MAERSK Essen" kapaciteta 13.000 TEU na putu iz Kine za SAD upao je 16. siječnja u nevrijeme tijekom kojega je izgubio čak 750 kontejnera!
U zadnje vrijeme ovakvi incidenti su sve češći i sve žešći. Samo tijekom siječnja na Tihom oceanu prijavljen je gubitak 76 kontejnera izraelske kompanije ZIM Integrated Shipping, 40 izgubljenih kontejnera prijavio je i Evergreen…
I prije toga su u nekoliko odvojenih incidenata prijavljeni veliki gubici od kojih se posebno ističe onaj u kojem je brod One Apus singapurskoga brodara Ocean Network Express izgubio gotovo 2.000 TEU kad je prošloga mjeseca studenoga nasred Pacifika upao u neveru. Navodi se da je tom prilikom izgubljeno robe u vrijednosti većoj od 220 milijuna dolara. No materijalni gubitak je samo jedna od loših stvari. Jedan dobar dio tih kontejnera još će mjesecima plutati nošen morskim strujama i tako ugrožavati pomorski promet.
Što je bilo prije: kokoš ili jaje? U ovom slučaju pitanje glasi ima li sada na Pacifiku više nevera i jesu li one jače, ili je posrijedi jednostavna činjenica da je sada promet toliko narastao da se u svakom trenutku na nekom dijelu toga nepreglednoga oceana nalazi poneki brod? I da ti brodovi krcaju sve više kontejnera koji su naslagani do nevjerojatnih visina? Vjerojatno se radi o kombinaciji jednoga i drugog, no po podacima s kojima raspolažemo bit će prije da je stvar u vremenu koje je sada postalo znatno teže, jer kako drugačije objasniti da su u zadnja dva mjeseca 2020. zajedno s mjesecom siječnjem ove godine valovi na Pacifiku s brodova odnijeli preko 3.000 kontejnera, kad je godišnji prosjek gubitaka na svjetskoj razini praćen u razdoblju od 2008. do 2019. godine iznosio 1.382 otplavljena kontejnera?
...
