Gajeti u čast

BN 167
| 6.8.2015 | Piše:
Ive Jurov
| Foto:
Ive Jurov


Nakon Kuće o batani i Kuće lovranskega guca svoj muzej napokon će dobiti i gajeta. Riječ je o Muzeju betinske drvene brodogradnje koji će svoja vrata otvoriti 14. kolovoza Velikim zalaganjem i trudom Udruge Betinska gajeta 1740, lokalnih vlasti i brojnih pojedinaca betinska će gajeta napokon dobiti primjereni muzej. Muzej drvene betinske brodogradnje otvorit će vrata 14. kolovoza, u sklopu velike fešte Dana drvene brodogradnje koji će se održavati od 9. do 16. kolovoza. Svečanosti brodogradnje počinju, a kako drugačije nego porinućem drvenoga broda. Toga 9. kolovoza zakazano je porinuće drvenoga leuta kojega je izgradio poznati betinski proto Ante Fržop. Bit će to i prilika da se proslavi veliko priznanje betinskoj brodogradnji, točnije gradnji gajete, koje je rješenjem Ministarstva kulture od 12. lipnja 2015. godine zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro i upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nadamo se uskoro da će naći svoje mjesto i na UNESCO-voj listi, što i je jedan od ciljeva Udruge Betinska gajeta 1740. Nakon toga slijede brojne manifestacije koje će iz dana u dan podizati atmosferu sve do svečanoga otvaranja muzeja koje je zakazano za 14. kolovoza, i velike fešte drvene barke, Regate za dušu i tilo koja se jedri 16. kolovoza i koja će na najbolji mogući način zatvoriti ovaj veliki tjedan posvećen drvenoj barci.
Kako smo saznali od ravnateljice novoutemeljenoga muzeja gđe. Kate Šikić-Čubrić muzej je zamišljen kao multimedijalna izložba koja će osim predstavljanja i prikaza izložaka, posjetiteljima omogućiti da i nauče mnogo novih stvari o drvenoj brodogradnji i to od samih betinskih brodograditelja. Znanja i svjedočenja nekih od njih sačuvana su u zadnji čas prije no što su skliznula s ovoga svijeta u vječnost.
Ovaj muzej zamišljen je kao svojevrsni trptih; jedan dio činit će barke vezane u mandraču ispred muzeja, put koji vezuje mandrač i muzej, i sami muzej. Uređenje vanjskoga dijela muzeja, točnije mandrača očekuje se negdje već sljedeće godine. Plan je da se taj morski prostor uredi za prihvat isključivo drvenih barki koje bi svaka posebno bile predstavljene, i iako bi bile izložene zapravo će ostati živi brod koji i dalje služi i za prijevoz blaga i kamena i maslina. Posebno vrijedan uspjeh muzealaca je i to što će već ove godine zainteresirani posjetitelji uz najavu moći zaploviti na jednoj od dvije gajete. Jedna od njih je i čuvena Cicibela!
Vrlo zanimljivo koncipiran je središnji dio koji je posvećen samim brodograditeljima čija će imena biti ispisana na putu od mandrača do muzeja, kao svojevrsni put kroz umijeće gradnje gajete. Treći, onaj klasični muzejski prostor bit će u zatvorenom, posebno atraktivnom prostoru nedaleko mandrača, koji se prostire na površini od 250 četvornih metara, za što su osigurane 2 stare kuće povezane vrtom koji je za potrebe muzeja natkriven i pretvoren u atrij. Bit će to pravi suvremeni muzej dostojan svoje teme i vremena u kojem živimo. Od stalnoga postava klasičnih izložaka posebno moramo istaći 5 umanjenih barki u mjerilu 1:10 koje je izradio naš čuveni istraživač brodograđevne baštine, kap. Luciano Keber, i koje predstavljaju sve tipove malih barki koje su se gradile u betinskim škverovima, ali i na Jadranu. Tu će biti i alati, dijelovi gajete, a prostorom će dominirati instalacija jarbola i lantine u prirodnoj veličini postavljena u atriju muzeja. Novije generacije privući će ona interaktivna komponenta, računalne simulacije, audiovizualna svjedočenja betinskih brodograditelja, time-lap prikaz nastanka leuta u brodogradilištu Ante Fržopa i trodimenzionalni prikaz čuvene gajete Cicibela koja će se čak moći i virtualno sagraditi, dio po dio. ...