Dugoročna strategija koja nema opciju
Do 2050. godine Europa bi trebala postati "neutralni" kontinent gdje bi se zagađenje značajno smanjilo u svim segmentima života i poslovanja
Europska komisija će otvaranje sajma Boot Düsseldorf iskoristiti kako bi nautičku industriju upoznala sa svojom dugoročnom strategijom koja uključuje ambiciozni plan neutralnog utjecaja industrije na okoliš. Do 2050. godine Europa bi trebala postati "neutralni" kontinent gdje bi se zagađenje značajno smanjilo u svim segmentima života i poslovanja.
U ožujku će EU predstaviti regulativu koja će vlade članica primorati na stroža pravila i uvjete zaštite okoliša. Ovo neće zaobići ni nautički sektor koji broji oko 280 000 brodograditelja, proizvođača motora i opreme, servisera i trgovaca a čije interese zastupa, te direktno na njihov rad utječe Europski nautički lobi EBI (European Boating Industry) baziran u Brusselu.
Boot Düsseldorf nije slučajno odabran za predstavljanje ove ambiciozne strategije. Ovo je sajam na kojem je koncentriran veliki broj Europskih proizvođača. Neke od odredbi ove strategije donosimo vam u nastavku teksta:
Sve članice EU, ali i svi poslovni i privatni subjekti će morati provoditi odrednice ove strategije.
- Ekonomije članica EU će se morati prebaciti na čiste i obnovljive materijale i tehnologije. Za ilustraciju industrija EU koristi tek 12% recikliranih materijala.
- Europska komisija izradit će nacrt klimatskog zakona koji će „političku obvezu pretvoriti u zakonsku obvezu". Izdvojit će se 10 mlrd. Eura za inovativne investicije u cilju neutralnog utjecaja na klimu.
- Zakonodavstvo EU će primjenjivati regulativu nultog zagađenja u svim domenama djelovanja, gdje će na primjer kemijska industrija imati prioritet težiti održivom poslovanju i proizvodima.
- Unutarnji plovni putevi u EU će morati biti više korišteni za transport robe i dobara. EU će pojačati zaštitu staništa i vrsta te potaknuti međunarodnu pomorsku organizaciju IMO da bude aktivnija u pristupu klimatskim promjenama.
- Pokretanje strategije za utjecaj na promjenu klime prate i rezultati nedavnog istraživanja koje kaže da Europa neće ostvariti svoje ciljeve 2030. godine bez hitnih akcija. Dokaz ozbiljnosti ovog izvješća je „alarmantna stopa gubitka biološke raznolikosti, sve veći utjecaj klimatskih promjena i pretjerana potrošnja prirodnih resursa.
Klimatska strategija je vodeći projekt nove izvršne vlasti u EU a ono što je interesantno u pristupu je da je ona u suprotnosti u odnosu na rezerviranost američke administracije prema klimatskim promjenama. Čak 93% građana Europe klimatske promjene smatra velikim problemom, dok s druge strane 79% smatra da će to zaustaviti ekonomski rast i zapošljavanje. Najveći otpor provođenju ove strategije je u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj. Ova statistika stoji no kako kaže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen "Trošak tranzicije je velik, ali troškovi nedjelovanja bit će puno veći."
...
