Dokovanje broda tijekom plovidbe ... ili kad se ukrcaš na plutajuću kramu
BN 259„Još dok sam se u talijanskoj luci Livorno penjao po skali na brod bilo mi je jasno da se radi o plutajućoj krami, te da mene i ostale članove posade čeka puno posla po pitanju svih vrsta popravaka i zamjene dijelova ako želimo koliko – toliko sigurno ploviti. Jer, taj ‘kontejneraš’ od 2.500 TEU-a je bio slabo održavan, te je vapio za obnovom, od palube do stroja, štiva, tankova, cjevovoda, ventila... U takvim situacijama brodari nerijetko posegnu za iskusnim hrvatskim pomorcima, koji su dovoljno stručni i profesionalni u radu da brod dovedu u red, i to za vrijeme plovidbe, u ovom slučaju od sjeverne Europe do Japana i natrag. Na ukrcaj sam pristao nakon što me je nazvao agent jedne tada male europske kompanije, koja je danas svjetski moćna s flotom od nekoliko stotina brodova. Zbilo se to sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, a kao prvi časnik palube u to sam vrijeme dosta dugo čekao ukrcaj pa sam prihvatio posao. Ponuđena mi je plaća od 5.500 dolara, uz napomenu da bi već idućeg jutra trebao biti u Livornu. ” ispričao nam je umirovljeni riječki pomorski kapetan Zrinko Švob.
„Debelim morem sad me vodi stari ruzinavi brod. Po provi mu rastu friži, a timun mu uvik biži ...”, pjeva splitski bend Daleka obala, a te stihove najbolje razumiju mnogi hrvatski pomorci koji silom (ne)prilika plove na starim slabo ili nikako održavanim brodovima, Opće je poznato da se iskusne hrvatske pomorce ukrcava, poput „interventnog tima” kad neku od tih plovećih krama treba brzinski „dignuti iz mrtvih”, odnosno obaviti nužne popravke, kako bi koliko – toliko sigurno plovila. Naravno, brodovlasnici su zbog financijske uštede nerijetko skloni „kozmetičkim” zahvatima na brodu, a teška srca pribjegavaju skupljim kvalitetnim, čitaj: skupljim, popravcima. Osim što su stručni, hrvatski su po ... (više u tiskanom i CD izdanju)
