„Sa 147 dana do početka ljeta”, kako simpatično piše na jednoj Facebook objavi ACI-ja, poslana je jasna poruka. Evo nam još jedne sezone. Do prije par godina ona je nekako započinjala sa završetkom Zagrebačkog sajma nautike. Kako stvari stoje za vrijeme pisanja ovog uvodnika, sajam će se vjerojatno odgoditi do kraja ožujka što je isto dobar termin za jedan od važnijih nautičkih sajmova kod nas. Sajam se odgađa zbog epidemiološke situacije, a možda ga i prebace na slijedeću godinu, no bez obzira na to sezona ide, to znamo. A sa sezonom ide i pitanje je li sve spremno za sezonu. Kod nas koji smo vlasnici brodica to je pitanje neke uhodane pripreme, a kod čarteraša to kako stoje stvari s boookingom. Kod države je li sve spremno za provođenje mjera sigurnosti na moru. Ako je suditi po novim plovilima koje bi država, odnosno Ministarstvo trebalo nabaviti, izgleda da će država biri spremnija uhvatiti se u koštac sa neredom koji vlada, odnosno sa nepoštivanjem niti zakona o sigurnosti niti nautičkih kodeksa. Usudio bih se reći da to primjećujem podjednako kod naših i kod stranih nautičara. To me ne čudi jer kad mačke nema miševi kolo vode. Za sve miševe i one dobre i one loše, Ministarstvo mora raspisuje natječaj za nabavku 15 brodica duljine 10 metara u vrijednosti 54 milijuna kuna. Radi se o SAR brodicama duljine desetak metara za potrebe traganja i spašavanja i inspekcijskog nadzora. Brodice bi lučkim kapetanijama trebale biti isporučene do 2025 godine, s time da bi prva brodica trebala biti predana već do kraja ove godine. Za jednu turističku zemlju sa ovako razvedenom obalom i zbilja velikim brojem plovila u sezoni, ovo je svakako dobra vijest.
A nova plovila, odnosno brodove, nabavlja i naš nacionalni obalni brodar Jadrolinija. Za potrebe prijevoza putnika, na području Dubrovnika i Lošinja, nabavlja se šest novih brodova. Oni bi trebali zamijeniti postojeću dotrajalu flotu brodova klase Postira, Premuda i Ozalj i to sa tri katamarana i tri putnička broda. Ono što je dobra vijest u svemu je da bi dva nova broda trebala biti pogonjena hibridnim pogonom. Iako to nije puno za ekologiju ovo je ipak kvalitetan potez i primjer ostalima da učine nešto po pitanju čišće plovidbe. Tehnologija čistih pogona, pogotovo električnog, dosegla je razinu kod koje je moguće komercijalno koristiti električne pogone na dnevnoj bazi. Po tome bi sav naš obalni promet, a prema riječima nekih stručnjaka i linije prema Italiji, mogao koristiti električne pogone. Ako uzmemo u obzir da je i sa klasičnim pogonima koji koriste fosilna goriva, transport robe i putnika morem i dalje najčišća grana prometa, nije teško za zaključiti da je uvođenje neke hibridne verzije pogona, a kamoli električnih pogona, logičan smjer u kojem treba ići. To je itekako primjenjivo i za pogon manjih plovila u budućnosti s time da ćemo se morati pomiriti s time da očito prolazi vrijeme velikih brzina, što i nije tako loše.
Čistu, mirnu i ekološku plovidbu želi vam urednik Burze Nautike Krunoslav Mihić