Cijeđenje suhe krpe
BN 128Pretpostavimo da je ukupni BDP Republike Hrvatske svaki mjesec otprilike jednak, iako će mnogi zlobnici argumentirano tvrditi da je zapravo svaki mjesec sve manji. Ovaj kolač se u nekom omjeru dijelio među svima onima koji ga jesu ili nisu stvarali, i to u određenom postotku. Omogućavao je da država sa svojom infrastrukturom funkcionira i više-manje uredno izvršava svoje obveze, uz pokoji sitni kredit financiran obveznicama, dok je realni sektor, koji je najvećim dijelom i ostvario taj prihod, jedva preživljavao.
Uzmemo li u obzir ukupni pad gospodarskih aktivnosti i pad industrijske proizvodnje od skoro 8% nije teško zaključiti da količina koja je ostala privredi nije dovoljna ni za preživljavanje, a kamoli za bilo kakav rast, investiranje i pokretanje novih poslova. Posljedica toga je opća nelikvidnost, rast broja nezaposlenih, neredovita isplata plaća, doprinosa i poreza... Jednostavno rečeno - premalo posla i još manje ostvarenog prihoda od tog posla. U takvoj situaciji jedino što je realno očekivati je daljnje urušavanje realnog sektora i ubrzano propadanje u recesiju. Povećanjem poreza, cijena energenata i općenito poreznim pritiskom država je iz tog realnog sektora i od građana zagrabila još više, smanjujući ionako male mogućnosti da se stvari dugoročno poprave. Kako u takvoj situaciji očekivati da stvari krenu nabolje? Sve priče o velikim investitorima i investicijama, na jako su dalekom štapu. Gospodarstvo ove zemlje drže mala i srednja poduzeća, a ona su trenutno u najvećim problemima i pod najvećim reketom države. Programi za oživljavanje gospodarstva za mnoge su došli prekasno, a i malo će onih još živih kojima to treba, moći koristiti te mogućnosti. Tisuću i pol ugašenih obrta, stotine malih tvrtki koje više na postoje bit će teško nadoknaditi novima. Ideje o rješavanje fasada školskih zgrada i njihovi energetski problemi samo su jedan od pokazatelja koliko je u svemu lutanja, improvizacija i voluntarizma. Pa ni u brodogradnji još ništa nije riješeno! Sve škverove tek čekaju pravi problemi, čak i one do jučer vrlo uspješne, a i one navodno već privatizirane. Hrvatska je mala zemlja i malo je tajni koje se mogu sakriti. Svi o svima više-manje sve znaju. Pa i o našim političarima sadašnjim i bivšim, tajkunima i svim ostalim, važnim ili manje važnim likovima ove igre zna se sve. Gdje je tko, kada i s kim i koliko, ta makar to nije teško doznati. Nešto od toga znaju svi, nešto mnogi, a nešto samo neki. Ali opet znaju. Mnogi od onih koji nam danas kroje sudbinu i prodaju moralne vrijednosti i ekonomske mudrosti računaju na vrijeme i zaborav. Svaka nova afera baca u zaborav staru, važno je da se narod zabavlja. Međutim vrlo je opasno kad se u zemlji stvara klima da su svi koji se bave nekim biznisom ljudi na rubu zakona, kojima je najveće zadovoljstvo prevariti državu, radnike, i koji uživaju na svojim jahtama i vilama. I takve treba progoniti svim sredstvima, kazniti, uzeti im sve i izolirati ih na pustom otoku. A svaka takva izjava političara u nedostatku drugih vijesti dobrodošla je medijima da je dalje razvlače i nadograđuju već prema tome kome je namijenjena. Uopće nema dvojbe o tome da svatko mora izvršavati svoje obveze prema državi i općenito društvu, ali vrlo je opasno kada se zbog nekih koji koriste to što država do sada nije radila svoj posao kako je mogla i trebala, stvari počnu generalizirati i krojiti novi zakoni koji dugoročno mogu napraviti više štete nego koristi. Sve te poslove državne službe moraju redovno, uredno ali i jednako za sve, odrađivati u tišini i bez velike buke i to svakodnevno koristeći regulativu koju i sada imaju na raspolaganju. Stvaranje medijske halabuke služi samo za zamazivanje očiju i pokazivanje sirotinji kao eto država i njih pazi i čuva od pokvarenih tajkuna. Ipak na kraju stoji žalosna činjenica da će u svim tim mjerama štednje, racionalizacije, novih zakona, kazni i nameta uvijek stradati samo mali, građani, male tvrtke i sirotinja. Oni su ti koji uvijek plate ceh za svih, dok će veliki uvijek naći rupu kroz koju će se bez većih ogrebotina provući.
...