1. RAZNO

Brodovi bez posade

Već neko vrijeme noviji brodski motori mogu se kontrolirati iz nadzornih centara kompanija, ali i iz središnjica proizvođača motora. I kad govorimo o daljinskom upravljanju upravo je na brodskom pogonu napravljeno najviše, a ne smijemo zaboraviti da je upravo on među najosjetljivijim i najkompleksnijim sustavima na brodu

Strah od susreta s brodom bez posade je legenda koja je tjerala strah u kosti mornarima i moreplovcima od samih početaka, a mnogim se pomorcima i danas diže kosa na glavi pri samoj pomisli na napušteni brod koji luta morem. Kako se tehnologija razvijala i postala dostupna u svakodnevnoj primjeni tako ideja o plovilima bez posade i nije više tako daleka. Sve pomorce kojima je more kruh molio bih da ovaj članak ne shvate osobno, no proizvođač motora Rolls-Royce se ozbiljno prihvatio razvoja upravo ovakvog tipa brodova za prijevoz tereta, koji bi trebali značajno promijeniti sliku pomorskog prometa.

Automatizacija na moru je već odavno krenula i nije više pitanje hoće li zaploviti brodovi bez posade upravljani iz upravljačkim centara, već kada i na koji način će to biti izvedeno. Odjel inovacija u Rolls-Royceu s projektom naprednih autonomnih vodenih projekata AAWA (Advanced Autonomous Waterborne Applications) trenutno je u potrazi za tehničkim rješenjima koja su vezana za brodove bez posade. Zajedno s nekoliko finskih sveučilišta i međunarodnom klasifikacijskom kućom Det Norske Veritas - Germanischer Lloyd, Rolls-Royce pokušava pronaći način na koji bi se moglo tehnološki koncipirati projekt brodova bez posade kako bi taj projekt i realno zaživio. Zadatak sudionika ovog projekta je razmotriti i sve posljedice koje bi ovakav projekt ostavio iza sebe, kako socijalne, tako i ekonomske, naravno sve pod uvjetom visokih standarda sigurnosti na moru. U Rolls-Royceu ne kriju pravi razlog razvoja ovakvih plovila, naravno radi se o velikim uštedama, a poseban naglasak dan je na troškove izazvane nesretnim slučajevima, a ta stavka je naročito zainteresirala osiguravateljske kuće koje snose velike troškove naplate osiguranja. Institut Allianz osiguranja je izračunao da je samo u 2012. godini između 75 i 90 % nesreća na moru nastalo kao posljedica ljudskog faktora. Uzrok je naravno umor i pad koncentracije, a do toga dolazi upravo zbog smanjenja broja članova posada, i rasta obima poslova i zaduženja svakog od članova posade.

Pobornici razvoja brodova bez posade navode kako brodovi s posadom troše više goriva, jer nisu kontrolirani iz nadzornog centra, te da je u slučaju nadzora brodova iz nadzornog centra lakše spriječiti sudare i udare brodova. Jedan od argumenata zagovornika brodova bez posade je i bolja zaštita brodova od napada modernih pirata, koji ovakvim brodovima "ne mogu ništa". Protivnici su to istoga časa nazvali lobiranjem u korist kapitala, i teorijama koje nemaju realne osnove. No jedan argument kod onih koji lobiraju za brodove bez posade, koji nije tako prozračan kao ovi prethodni, kaže kako visoki standardi opremljenosti koje moderni brodovi moraju zadovoljiti, te potreba obučenosti posade za vladanje i upravljanje ovakvim sustavima, postaju sve skuplji i neisplativiji, naročito ako se radi o jednostavnijim brodovima za prijevoz rasutog ili generalnog tereta u kontejnerima. O troškovima školovanja posade za rad s najmodernijim sustavima na brodovima mogli bi nam koju reći naši pomorci.

U našoj zemlji pomoračka zvanja su još uvijek atraktivna, ponajprije zato jer su prihodi iznad onih na kopnu, no istraživanja pokazuju kako možemo očekivati da će s porastom standarda interes za zvanja pomoraca padati, što je Rolls-Royce uzeo kao još jedan od argumenata za rad na razvoju brodova bez posade. No uz sve pozitivne stvari koje se guraju u prvi plan cijelo vrijeme je više nego vidljivo kako Rolls-Royce pokušava progurati ekonomsku računicu pod brigu za dobrobit posade tvrdeći kako bi kapetanima na brodovima bilo bolje da brodovima upravljaju iz upravljačkih centara s kopna, gdje se ne bi odvajali od svojih obitelji.

Daljinsko upravljanje

Već neko vrijeme noviji brodski motori mogu se kontrolirati iz nadzornih centara kompanija, ali i od iz središnjica proizvođača motora. I kad govorimo o daljinskom upravljanju upravo je na brodskom pogonu napravljeno najviše, a ne smijemo zaboraviti da je upravo on među najosjetljivijim i najkompleksnijim sustavima na brodu. Gledajući na upravljanje cijelim brodom zaključak je da će se klasičnom daljinskom upravljanju, kad operater ručno upravlja nekom operacijom odnosno sustavom, morati dodati i autonomni način upravljanja gdje će brodom upravljati računala i automatika na brodu. To znači da bi automatika preuzela brod čim bi se našao na otvorenom moru, i od tada bi računala bez utjecaja čovjeka odredila optimalni kurs. Kad brod uđe u područje gustog pomorskog prometa, i prilikom prilaska odredištu tada bi se u ovu priču uključio operater. Plan razvoja uključuje i upravljanje manjim brodovima koji imaju stalne rute, poput trajekata i brodova za prijevoz putnika. Ovdje bi kapetan sjedio u upravljačkom centru koji bi nalikovao zapovjedničkom mostu s identičnim komandama, i upravljao brodom.

Vizija razvoja ovakvih centara uključuje pogled 360° po horizontu, koji bi bio dobiven normalnim, ali i termovizijskim kamerama. Argument za uvođenje ovakvih sustava upravljanja je i to da HD i termovizijska kamera "bolje vidi" nego ljudsko oko. Bez obzira na to radi li se o potpunoj autonomnosti broda, ili pak daljinskom upravljanju, svi sustavi na brodu moraju imati čim bolje senzore. To znači da operater od vanjskih senzora, kamera, radara i ostalih instrumenata mora dobivati čim više potrebnih podataka, koje potom računala analiziraju i uključuju u planiranje i izvršenje zadataka.

Što s regulativom?

Kako je ovaj projekt tek u začetku, možemo očekivati svašta, od toga da se ugasi i potpuno zaboravi, ili pak da vrlo brzo postane dijelom svakodnevice. No jedno je sasvim sigurno; istraživači moraju napraviti još puno posla da bi uopće mogli reći kako je projekt ušao u eksperimentalnu fazu. Regulativa za brodove bez posade, bar ona koja se tiče tehnoloških zahtjeva postoji, ali prije nego brodovi bez posade krenu put oceana trebat će napraviti pravnu regulativu. Tek kad brodovi bez posade dosegnu današnju razinu sigurnosti i tehnološke razine brodova s posadom, moći će se početi pričati o promijeni regulative.

U odjelu inovacija Rolls-Roycea očekuju da će lakši put za razvoj daljinskog i autonomnog upravljanja biti u nacionalnoj obalnoj plovidbi i plovidbi unutarnjim vodama, rijekama i jezerima, i to kod manjih trajekata i remorkera. Jedan od razloga je to da će postati lakše da ovakvi projekti zažive budući da ovi brodovi podliježu nacionalnim zakonodavstvima.

Koliko god napredna i revolucionarna ideja o brodovima bez posade bila, u odjelu inovacija Rolls-Roycea su se usredotočili na prijevoz klasičnih tereta. Koliko god napredni i invativni bili u svom razvoju, tankeri za prijevoz nafte i njenih prerađevina, te plina, kao i putnički brodovi i dalje će ploviti s ljudskom posadom.

Za kraj ćemo napravili jednu paralelu. Dugo i puno se priča o autonomnom cestovnom prijevozu, i sad se postavlja zanimljivo pitanje: hoće li prije zaživjeti ideja o autonomnim automobilima ili ova nova o samohodnim brodovima? Kako su automobili u češćem i bližem kontaktu s ljudima nego brodovi, moglo bi se možda dogoditi i da prije zaplove brodovi bez posade, nego automobili bez vozača.