Boot 2010
BN 101Na ovogodišnjem sajmu je izlagalo samo 9% manje izlagača nego prethodne godine, no činjenica je da je ove godine bilo mnogo manje brodova i opreme za brodove te da su mnoge hale bile popunjene tek manjim dijelom
Ovogodišnje 41. izdanje nautičkog sajma Boote 2010. u Düsseldorfu uspjelo je okupiti prilično veliki broj izlagača, pogotovo kada se uzmu u obzir ova olovna recesijska vremena. U 17 hala na skoro 100.000 kvadratnih metara izložbenog prostora okupilo se 1.568 izlagača iz 55 zemalja s 1.700 izloženih brodova. Od toga je čak 675 izlagača došlo iz inozemstva. Najzastupljenija od gostujućih zemalja bila je Nizozemska sa čak 152 brodograditelja! Međutim, ne smije se zaboraviti da je brodogradnja, posebno gradnja i opremanje megajahti vrlo značajan segment nizozemskog gospodarstva, ali je sigurno da na brojnost utječe i sama blizina sajma. Osim Nizozemaca koji su se predstavili uglavnom s velikim jahtama, bilo je i mnogo drugih izlagača koji su na ovaj sajam došli predstaviti svoje motore, elektroniku i sve što treba za opremanje brodova.
Prema podacima organizatora, na ovogodišnjem sajmu je izlagalo samo 9% manje izlagača nego prethodne godine, no činjenica je da je ove godine bilo mnogo manje brodova i opreme za brodove te da su mnoge hale bile popunjene tek manjim dijelom. Istovremeno bilo je više malih izlagača surfova, ronilačke opreme, ronilačkih klubova, čarteraša, opreme za plažu, odjeće i obuće koji su se mogli razgledati, pa i kupiti u 7 od ukupno 17 izložbenih prostora koliko ih je otvoreno. Zahvaljujući ovom neosporna je činjenica da je ukupni broj izlagača tek nešto malo manji od lanjskog, ali je ipak bilo mnogo manje izloženih brodova i opreme, a mnogi se veliki proizvođači, inače tradicionalno prisutni na ovom sajmu, nisu ni pojavili.
Sve to ukazuje koliko je kriza duboko zahvatila nautiku i u Europi. I dok je u nekim zemljama ova gospodarska djelatnost minoran segment, kao što je to na primjer u Hrvatskoj, zbog čega se ministarstva na njoj mogu iživljavati i eksperimentirati kako im se prohtje, u mnogim zemljama kao što su npr. Nizozemska, Italija, Njemačka, ali sve više i Kina i Tajvan, ta grana predstavlja veliku industriju koja okreće milijarde eura. S obzirom na to da je nautika prva u liniji potreba koje su na odstrelu i kojih se ljudi odriču u vrijeme krize, vlade tih zemalja nastoje napraviti sve da se ta proizvodnja održi barem na razini preživljavanja do početka oporavka i izlaska iz krize.
Prema procjenama, a i na temelju kretanja u zadnjem kvartalu prošle godine, u nautičkom se sektoru ipak osjete neki blagi pozitivni znakovi koji ukazuju na to da je nazadovanje u ovom segmentu zaustavljeno.
Trendovi u nautici
Veličina i raznolikost opreme za morske sportove, odnosno ono što čini ponudu opreme za razonodu tijekom godišnjih odmora, a nije direktno vezano uz brodove i brodogradnju, ukazuje na trend nešto jeftinije zabave tijekom godišnjih odmora. Dakle više ronjenja, surfanja, kajaka, ribolova, a manje plovidbe na vlastitom ili iznajmljenom brodu. Zapravo pomaci u trendu odnose se na sve štedljivije i racionalnije provođenje slobodnog vremena. Raste jeftinija i masovnija zabava u odnosu na skuplje vidove zabave kao što su plovidba i brodovi. Međutim, treba naglasiti da je naglasak uvijek na cijeni. Važan je svaki euro. Nijemci kao najbrojniji posjetitelji sajma poznati kao razumni potrošači, odlučili su se na jeftiniju verziju uživanja u moru.
U ponudi brodova evidentna je sve veća ponuda i povratak klasici, ali još uvijek ima i onih koji su naklonjeniji futurističkim linijama plovila. Značajan pomak učinjen je i na alternativnim izvorima energije i pokretanju brodova, solarni paneli, gorive ćelije, pogonski elektromotori općenito predstavljaju rastući trend. Sve je više brodova kojima je cijeli krov pokriven solarnim panelima i koji su energetski skoro neovisni. Ovaj je trend zamjetan čak i kod većih plovila, posebno katamarana. Može se očekivati da će ovaj trend postati posebno izražen sljedećih godina kako tehnologija bude napredovala. Jedan od izrazitih, i po procjeni uspjelih modela hibridnog pogona brodova je Greenline 33 Hybrid. Ovo plovilo nastalo je u slovenskom projektnom studiju J&J Design. Plovilo je opremljeno solarnim panelima, elektromotorom i dizelskim motorom VW snage 75 konja. Postiže maksimalnu brzinu od 13,8 čvorova, međutim za sunčana dana kada ga pogoni elektromotor i plovi brzinom od 2,4 čvora praktično ne treba drugog izvora osim sunca. Ako želite ploviti malo brže, npr. 5,9 čvorova tada s jednim punjenjem baterija možete doploviti 9,2 nautičke milje. Možda ovi podaci i nisu impresivni što se brzine tiče, ali ne treba zaboraviti da su hibridni pogoni na plovilima ipak još u povojima, te da se u godinama koje dolaze sigurno mogu očekivati znatnija poboljšanja, kako kod automobilskih tako i pogona za brodove.
Elektronika i navigacija
Elektronika i navigacija posebno, ona namijenjena manjim plovilima svake godine ima sve više novosti. Uglavnom, to su samo razvijenije varijacije na temu ili samo redizajnirano kućište, jer novih revolucionarnih rješenja ipak nema. AIS je i dalje vrlo popularan dodatak u brodskoj elektronici, kao i razni softveri poput Garminovg Homeporta. Sve je više prisutna implementacija NMEA 2000 umreženja, te pametnih sustava brodskih mreža, pogotovo kod većih brodova. Ono što je lanjske godine kod proizvođača elektroničke bilo posebno su razna spajanja opreme, kupovine ili udruživanja ovih tvrtki. Kriza je i među njima mnoge natjerala na racionalizaciju. Mnogi su zbog financijskih problema prodali svoje tvrtke većim i jačim korporacijama, iako su robne marke uglavnom ostale iste.
Veliki brodovi i superjahte
Pedesetak superjahti koliko ih je bilo na sajmu ukazuju na to da je i na ovom segmentu došlo do značajnog pada potražnje, ali i restrukturiranja, povezivanja ili zatvaranja pojedinih velikih brodogradilišta.
Vidjeti velike brodove na suhom je uvijek atraktivno, a ako je to još i u zatvorenom prostoru onda je doživljaj još veći! Sigurno da nitko od posjetitelja nije propustio pogledati najveći brod izložen ove godine. To je plovilo Elegance dugo 37,19 metara, proizvod Drettmann Grupe iz Bremena. Iako je vlasnik brodogradilišta Nijemac, zanimljivo je da je brod napravljen u Tajvanu. Pokreću ga dva šesnaestcilindarska motora MTU ukupne snage 7.300 konja. Isti proizvođač izložio je i još jedan megabrod - Bandido 66, dug 66 stopa, odnosno 20 metara. Svjetsku premijeru imao je njemački lobster R55 Rapsody njemačkog brodograditelja Chesa Yacht dug 17 metara procijenjen na milijun eura. Samo!
Najveća jedrilica bila je Solaris One od 19 metara iz talijanskog škvera Se.Ri.Gi. u koju je ugrađeno 35 godina iskustva u brodogradnji. Zanimanje za velike jedrilice potvrđuje podatak da je izloženo čak dvadesetak jedrilica duljih od 17 metara.
Cijelu jednu halu zauzeli su projektanti brodova, jahti i megajahti. Njima mašte sigurno ne nedostaje, međutim koliko će od toga doživjeti konačnu realizaciju teško je u ovim vremenima prognozirati.
Motori, elektrika i elektronika zastupljeni su čak u tri hale. Ovaj je asortiman izlagalo 350 izlagača, tako da se u ovom segmentu mogla vidjeti praktično sva oprema koja se danas ugrađuje u plovila. Dakle svi veliki proizvođači motora elektronike i ostale oprema bili su prisutni.
Novi brodovi: motornjaci, jedrilice i gumenjaci
Paragon 25 napravljen za teška mora sjevera i za obalnu stražu s pogonom od 225 do 300 KS i izuzetnom stabilnošću popravljenom s dva tubusa od pjenaste gume. Sajamska cijena osnovnog modela s najmanjim motorom je 135.200 eura uključujući i porez. Inače Paragon je Nimbusova robna marka plovila. Od brodova retro izgleda zanimljivim nam se učinio mali Interboat 19 dug šest metara, otvorena nizozemska pasara s brodskim motorom snage do 25 konja, kolom kormila te velikim kokpitom za uživanje. Još jedan od trendova koji postaje sve izrazitiji posljednjih godina je gradnja plovila tipa trawler. Iz ove ponude posebno je zanimljiv Swift Trawler 34S, Beneteau, plovilo za nautičare koji vole komfor i sigurnu plovidbu. Ovo plovilo dugo 11,14 metra pogoni motor Cummins od 425 KS. Ovo je najmanje plovilo ovog tipa iz Beneteauove ponude i ako prodaja bude kao i kod prethodna dva modela sigurno će biti riječ o uspješnom plovilu.
Ranger Tugs, proizvođač sa zapadne obale SADa dolazi s malim trawlerom R29 dugim samo 8,9 metara koji je po prvi puta izložen na sajmu, a s jednim motorom Cummings diesel od 425 KS postiže brzinu od 21 čvora.
Jedrilica Delphia 33,3 duga 10 metara, Nodship 360 DS od 11 metara, Najad 410 od 12,2 m, Jeannou Sun Odyssey 42 DS dug 12,8 m i Bavaria Cruiser 45 nešto manja od 14 metara samo su neki od noviteta u halama gdje su bile izložene jedrilice. Posebno je interesantna ponuda Hanse Yacht koji je u suradnji s brodogradilištem Dehler u vrlo kratkom vremenu razvio pet novih modela u srednjoj klasi. To je očiti primjer kako se treba brzo prilagođavati novonastalim prilikama i kako treba odgovoriti globalnoj krizi. Zahvaljujući tome sada u ovoj klasi od 9 do 11 metara možete kupiti vrhunsko plovilo po vrlo prihvatljivoj cijeni! Među jedrilicama je bio i Elan s novim modelom Elan 310 Performance cruiser od 9,25 metara, brza jedrilica u nižoj klasi koja će i u recesijskim vremenima imati svoje kupce. Sa čak 7 izloženih jedrilica Hallberg-Rassy je također izazvao veliko zanimanje posjetitelja. U njegovoj ponudi ćete naći jedrilice od stotinjak tisuća, pa sve do milijun eura. Vrhunska izrada i veliko iskustvo ugrađeni u ove brodove zrače svakim metrom.
Hrvatska na sajmu
Ako usporedite nautičku proizvodnju Hrvatske s velikim nautičkim silama kao što su Italija ili Francuska, onda je Hrvatska ovoga puta, proporcionalno gledano bila dobro zastupljena. Iako je zakon o trošarinama mnoge potencijalne izvoznike prisilio da ostanu kod kuće sigurno je da bi, da toga nije bilo, štand koji je organizirao Klaster male brodogradnje u suradnji s Gospodarskom komorom i uz pomoć Ministarstva bio premali za sve koji bi htjeli sudjelovati. Unatoč tome, na sajmu su bili SAS Vektor s brodom Adriana 44, Pičuljan Marine s Elevenom, Donat boats sa Scorpionerom, AD boats s jedrilicom Salona 40, Marservis s modelima Picaro 20 SD i OB i Adria Winch sa svojim proizvodima za brodogradnju. Na lijepo uređenom štandu površine preko 500 m?, zainteresirani su mogli dobiti i propagandne materijale i ostalih proizvođača članova Klastera male brodogradnje, ali i sve ostale informacije o hrvatskoj nautičkoj proizvodnji. U svakom slučaju, ovo je pravi, svijetli primjer kako se znanje i proizvodi racionalno i svrsishodno mogu prodavati ostatku Europe, a to znači da se može! Još da nije bilo Zakona o posebnim porezima... gdje bi nam bio kraj?!
Još neki od hrvatskih proizvođača su nastupali samostalno ili sa svojim stranim partnerima. Reful marine je imao svoj štand, ali samo u funkciji promocije svoje nove troosne velike glodalice. Pored njega svoj štand je imao i RIS s tradicionalnom ponudom gumenjaka. SCAM marine već dugo i uporno radi na promociji i izvozu svojih proizvoda. U Italiji su njihovi motori već probili led, a bili su prisutni i na sajmu u SEATEC u Carari i na đenoveškoj Fieri. Ove godine su sa svojim njemačkim partnerom po drugi puta prezentirali svoju ponudu i na tom tržištu. Uzevši u obzir kvalitetu i pouzdanost ovih motora, ali i njihovu cijenu sigurno je da će i na ovom tržištu napraviti dobar posao.
Turizam i čarter
Mjesto pod suncem turističke ponude traži se od kraja sezone do početka nove. Tu se naša Turistička zajednica prikazala u punom svjetlu. U halama s turističkom ponudom Hrvatska je imala svoj tradicionalni štand s kompletnom ponudom na Jadranu, ali sve više i sve kvalitetnije je zastupljen i kontinentalni dio Hrvatske. Osim Turističke zajednice tu se zateklo i nekoliko turističkih agencija i čarter tvrtki koje su se odlučile za samostalan nastup.
Recesija koja je pogodila i turizam nametnula je turističkim djelatnicima vrlo nezgodnu ulogu. U ovim kriznim vremenima za gosta se treba boriti na sve načine i pridobiti ga. Tržište nekretnina je davno prešlo granice, te smo Europskoj Uniji, bar u ovom segmentu, već odavno dobrodošli, ali i ne samo njoj. Tako je Profectus grupa iz Splita na svom štandu izložila projekte i maketu svog budućeg turističkog kompleksa na Šolti. Sigurno je da su mnoge nautičare zainteresirali svojom ponudom. Imati kućicu, apartman ili smještaj u marini pored svog plovila za naše tradicionalne goste iz Njemačke sigurno predstavlja pravi mamac i izazov.
Trendovi i prognoze
Prema procjenama, ali i na temelju kretanja u zadnjem kvartalu prošle godine, pomaci u nautičkom sektoru ipak ukazuju na pozitivne znakove oporavka i to da je pad, bar u ovom segmentu prešao u blago pozitivni trend.
Ono što je sigurno i oko čega se svi uglavnom slažu jest da je nautički segment dotaknuo dno. I to je već mnogo! Evidentno je da potražnje za brodovima ima, a time i za svime što uz njih ide. Međutim, traže se manji i jeftiniji brodovi, otprilike do 8 metara, koji manje troše i imaju niže troškove održavanja. Dakle važan je svaki euro! To ne znači da nema kupaca i za veće, velike ili čudne brodove. U svakom slučaju i toga ima, ali mnogo manje i ne toliko da bi se mogla održati neka ozbiljnija serijska proizvodnja. Dakle, u svjetskim okvirima 2010. godina bit će godina s mnogo prestrojavanja. Veliki brodograditelji će kupovati manje, neki i veći i manji će još i bankrotirati, drugima se proizvodnja već prepolovila, no sve to će biti daleko manjih razmjera nego što je to bilo tijekom 2009. godine. Svi se slažu da treba preživjeti s ovim što sada funkcionira i da onaj tko je preživio do sada vjerojatno će preživjeti i ovu godinu, jer svjetlo na kraju tunela se ipak nazire. Ali ovo važi jedino za Europu i svijet. U Hrvatskoj se, nažalost, svjetla u tunelu još ne naziru.
...
