Autonomnost se polako udomaćuje u brodarstvu
BN 250U svijetu već sada postoji nekoliko brodara i brodova koji plove autonomno i to ne samo autonomno nego i „zeleno” pogonjeni električnom energijom. Ono što je ne tako davno izgledalo kao utopija sada prerasta u stvarnost
Ű Genovi je nedavno održana Skupština CESMA-e pomorskih zapovjednika Europe na temu: Brod bez posade – zapovjednik na kopnu? Ovo nije prvi puta da se na nekoj konferenciji spominje tema autonomnih brodova. O tome se pričalo i prije tri godine na Skupštini zapovjednika EU u Antwerpenu, gdje je između ostalog bio prikazan zapis simuliranog upravljanja brodom s kopna, a zapovjednik je s broda premješten na kopno. Nakon što je ukrcao teret, agent broda je obavijestio lučke vlasti o završetku lučkih operacija te da je brod spreman za odlazak. Umjesto peljara, zapovjednik je iz svoje sobe kontaktirao lučke vlasti obavještavajući ih da je spreman za isplovljenje. Privezivači su odvezali brod i on je krenuo prema odredištu. Njegova plovidba je uvedena u sustav kontrole plovidbe Vessel traffic service (VTS) što znači da je sve po propisima.
Na skupštini u Genovi je prof. Michele Martelli iznio zaključke o uključivanju autonomnih brodova u eksploataciju. Plan je od 2020. do 2025. godine uvoditi autonomne brodove u komercijalnu svrhu u obalnoj plovidbi. Od 2025. do 2030. godine plan je uvođenje autonomnih brodova u dugoj, oceanskoj plovidbi, a od 2030. do 2035. godine plan je autonomne brodove uvesti u komercijalne svrhe po svim morima svijeta. Osim toga plan je prelazak na električni pogon, što je također jedan od izazova za brodarstvo budućnosti. Na konferenciji se razgovaralo i o internet i računalnoj sigurnosti, gdje je IMO već prije par godina svim brodarima preporučio da u svoj sigurnosni management uključe i računalnu sigurnost. Ovo je važno kako bi se spriječili potencijalni cyber napadi i preuzimanje, odnosno otmica autonomnih brodova. To će tražiti dodatna školovanja posade. U svijetu već sada postoji nekoliko brodara i brodova koji plove autonomno i to ne samo autonomno nego i „zeleno” pogonjeni električnom energijom. Ono što je ne tako davno izgledalo kao utopija sada prerasta u stvarnost, autonomni brodovi će do 2035. ovladati svim morima svijeta bilo to nama drago ili ne.
Za desetak godina autonomni brodovi će ploviti svim morima svijeta
Brodarstvo je suočeno s djelomičnim nedostatkom pomorskog kadra. Tu su i veliki troškovi održavanja brodova, plaća, posada i nedaćama koje uzrokuje vrijeme u kojem živimo. Osim toga, realan problem su onečišćenja koja brodovi čine. Ipak, od svih ovih problema i nedostataka najveći problem brodarstva su pomorske nesreće u kojima ljudski faktor ima udio od 75% pa čak i do 95%. Stoga je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) 2018. godine, radi postizanja više razine sigurnosti, ali i praćenja tehnološkog rasta, definirala stupnjeve autonomije, te odredila koji brodovi i kako mogu ploviti bez ljudskog djelovanja. Navode se četiri stupnja autonomije: brodovi s automatskim sustavima i podrškom odlučivanja - posada je na brodu; daljinski upravljani brodovi s posadom na brodu - kontroliran s obale sa posadom; daljinski upravljani bez posade, kontroliran s kraja bez posade, te potpuno autonoman brod - upravljan s kraja bez ljudskog djelovanja.
Maritime Safety Commitee (MSC; IMO odbor za sigurnost plovidbe) uvrstio je autonomne brodove u svoj radni program. U svibnju 2018. godine osnovao je posebnu skupinu stručnjaka sa zadatkom da utvrde pravne posljedice uključivanja autonomnih brodova u međunarodni pomorski prijevoz te da predloži izmjene postojećeg sustava. U vremenu u kojem živimo, gdje se morem prevozi više od 90% tereta, raste potražnja za autonomnim brodovima. Zašto? Oni bi prema procjeni Maritime Unmanned Navigation Through Inteleigence in Network (MUNIN) smanjili operativne troškove sedam milijuna eura po brodu u vremenu od 25 godina, što bi mogao biti sigurno jedan od razloga uvođenja nekog od stupnja autonomije u današnje brodarstvo.
...
