1. RAZNO

Aero 2010

Iako bi hidrozrakoplovstvo kod nas imalo dobru perspektivu, zbog složene zakonske regulative, ali i kompleksnosti ove grane zrakoplovstva, po tom se pitanju napravilo vrlo malo. Nadajmo se da to neće trajati predugo, ili barem ne zauvijek

Plovidba i letenje vrlo su srodne prometne grane. Iako se na prvi pogled ne čini tako, mnoga tehnička rješenja u zrakoplovstvo su došla iz pomorstva. Prije stotinjak godina kad se ozbiljnije krenulo s osvajanjem plavih visina, trebalo je razviti razne sustave i uređaje, a u tome se najsličnijim pokazalo pomorstvo. Razvoj novih materijala prvenstveno poliestera, a potom i karbona, omogućilo je jednostavnu izvedbu raznih konstrukcija i oblika, a što se itekako osjetilo u nautici, ali i u aeronautici. Ovome na kraju dodajemo i razvoj novih motora, što je posljedično na tržište iznjedrilo veliki broj novih letjelica.

Kako je ovo područje relativno ograničeno i malo, tako je i broj sajmova i sličnih promocijskih priredbi manji. Jedna od takvih, svjetski priznatih i poznatih je sajam Aero u Friedrichshafenu, koji se sve do prošle godine održavao svake druge, da bi od ove godine, zbog sve veće interesa, sajam postao redoviti godišnji događaj. Na sajmu, koji se ove godine održao od 8. do 11. travnja, izlažu proizvođači lakog i ultralakog zrakoplovstva iz cijelog svijeta. Ovo je iznimno posjećen i priznat sajam, prepoznat kao mjesto kvalitetne ponude, uz malu digresiju. Sve veći nedostatak sajma, a koji je posljedica visokih troškova izlaganja na sajmovima, postao je nedolazak onih malih proizvođača, konstruktora i samograditelja koji čine kvalitetnu bazu i jedan razumljiv i financijski prihvatljiv smjer razvoja koji omogućuje da ultralako zrakoplovstvo bude dostupnije malom čovjeku. Izlagači na sajmu, među kojima prednjače proizvođači zrakoplova, podigli su cijene ultralakih zrakoplova, iako se zbog sve većeg tržišta i popularizacije očekivalo upravo suprotno. Cijene ultralakih zrakoplova, koji se nešto povoljnije mogu kupiti i u kit varijanti, nerijetko dostižu i šesteroznamenkaste brojke.

Pojasnimo malo pojam ?ultralaki zrakoplov?. Radi se o zrakoplovima čija maksimalna masa na polijetanju ne prelazi 450 kg, i čija minimalna brzina, odnosno brzina sloma uzgona pri kojoj zrakoplov ostaje bez opstrujavanja potrebnog za ostanak u zraku, ne smije biti iznad 60 km/h. Najveći dio izloženih zrakoplova upravo spada u ovu kategoriju, a što se tiče porijekla, najzastupljeniji su europski proizvođači, gdje prednjače, Nijemci, Talijani, te Česi, koji su od svih napravili i najveći skok. Ovo ne treba čuditi jer češka je industrija prije ulaska u EU, još iz doba ?mraka? bila dobrim dijelom okrenuta proizvodnji zrakoplova, te tehnički složenijoj proizvodnji.

Na ovom sajmu nema vojnih niti putničkih zrakoplova. Onih nekoliko poslovnih zrakoplova služilo je tek toliko da se posjetioci upoznaju s ovom vrstom zrakoplova. Da se radi o ozbiljnom sajmu govori i podatak da se sajam bez prekida održava već sedamnaestu godinu, te da je sam sajmeni prostor namjenski koncipiran za veliki broj priredbi, među kojima je i sajam nautike, koji se odvija u mjesecu rujnu. Naime, sajam je smješten uz međunarodnu zračnu luku, što omogućava da izlagači, ali i posjetitelji na sajam dolaze zrakom, te da se za posjetitelje organiziraju stalne demonstracije i aeromitinzi.

U dvanaest međusobno povezanih hala, te na otvorenom prostoru, osim aviona, koji su najzastupljeniji, posjetitelji su mogli razgledati, naravno tematski podijeljene hale s izloženim helikopterima, jedrilicama, motorima, opremom, elektronikom i ostalim. Dio koji je nama interesantan je područje zrakoplova koji mogu slijetati i polijetati na more. Nekoliko žirokoptera i helikoptera bilo je opremljeno s napuhujućim plovcima, koji predstavljaju simpatično rješenje za povremeno slijetanje na vodu, a moguće ih je instalirati i na zrakoplove.

Svake godine iznenadi po nekoliko novih izlagača s ponudom amfibija, aviona koji slijeću na vodu, na svoj trup. Nakon prošlogodišnje izvanredne premijere umanjene replike Dornierovog hidroaviona, ove je godine bilo nekoliko premijera. Mađarski Hydropteron je dvosjed visoke razine opremljenosti, no interesantniji model je ruska Volga L-6, dvomotorna amfibija, šesterosjed odličnih performansi. Od ultralakih amfibija pojavila su se dva modela brazilski dvosjed Petrel, te morskim uvjetima naklonjenija Catalina, dvosjed proizvođača Fly Sintesisa smještenog u blizini Udina, u Italiji. Iako bi hidrozrakoplovstvo kod nas imalo dobru perspektivu, zbog složene zakonske regulative, ali i kompleksnosti ove grane, po tom se pitanju napravilo vrlo malo. Nadajmo se da to neće trajati predugo, ili barem ne zauvijek.